Povjerenstvo će tražiti da DORH preispita presudu kojom su stopirani procesi protiv Plenkovića, Kramaraka i ostalih

Sedam godina Povjerenstvo donosi odluke na način koji je odjednom postao sporan politici, pa zatim i sudovima

FOTO: Screenshot/N1

“Percepcija je takva da je, nakon što je to postalo sporno u političkim krugovima, promijenjena i sudska praksa”, kazala je na današnjoj tiskovnoj konferenciji Nataša Novaković.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa neće samo tako baciti koplje u trnje oko radikalnog smanjenja ovlasti tog tijela koje proizilazi iz jučer objavljene presude Visokog upravnog suda. One koja je praktički stopirala sve najzanimljivije procese koje je Povjerenstvo vodilo protiv visokoprofiliranih političara.

Naime, kako je predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković upravo izjavila na tiskovnoj konferenciji, to tijelo će uložiti izvanredni pravni lijek protiv ovakve presude Visokog upravnog suda, odnosno predložit će DORH-u da se ide na preispitivanje presude. Ukoliko bi DORH prihvatio taj prijedlog, definitivnu odluku o tome smije li Povjerenstvo uopće preispitivati kršenja načela obnašanja dužnosti donijet će Vrhovni sud. Do te odluke, pak, niz procesa protiv Andreja Plenkovića i Milana Bandića, zatim oni protiv Davora Bernardića, Tomislava Karamarka i mnogih drugih političara bit će – zaustavljeni.

Sudovi slijedili politiku

“Povjerenstvo od 2014. godine ima ovakvu praksu”, kazala je Novaković misleći na donošenje odluka o kršenju načela obnašanja dužnosti, “i oko nje sudovi nisu imali problema”. No, nedavno je odjednom postala sporna. “A percepcija je takva da je, nakon što je to postalo sporno u političkim krugovima, promijenjena i sudska praksa”, kazala je Novaković.

Dođe li uopće stvar do Vrhovnog suda, moguće je da će se u međuvremenu promijeniti Zakon o sprječavanju sukoba interesa, pa će ova dvojba oko kršenja načela obnašanja dužnosti postati suvišna. Novaković je naglasila da Antikorupcijski odbor Vijeća Europe preporučuje ne samo da se Povjerenstvo i dalje bavi načelima obnašanja dužnosti, nego da se u zakonu predvide i konkretne sankcije za njihovo kršenje.

Sad se, naime, dužnosnike koji se ne ponašaju časno, pošteno, savjesno, nepristrano… može kazniti jedino – objavom odluke Povjerenstva. Odnosno, nakon odluke Visokog upravnog suda – više ni time.