Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Pozadina kaosa u Deutsche Banku koji je najavio otkaze za 18.000 ljudi

Financirali su Trumpa, isplaćivali si ogromne bonuse i sumnjiči ih se za nezakonite radnje

ZADNJA IZMJENA: srp 8, 2019

Nakon što su političare i javnost u Njemačkoj s pravom zabrinule vijesti o usporavanju gospodarskog rasta i padu izvoza, ovih dana zatekla ih je još jedna loša vijest. Deutsche Bank, gigantska njemačka financijska institucija, šokirala je najavom da će u sljedeće tri godine otpustiti 18.000 djelatnika. S obzirom da je prije godinu dana, kad je dužnost preuzeo glavni izvršni direktor Christian Sewing, banka imala 95.400 djelatnika, da ih sada ima 91.463, a da će ih uskoro biti 72.000, najnovija odluka o novim masovnim otpuštanjima, najbolje ilustrira svu dramatičnost situacije u kojoj se našao taj bankarski mastodont.

Odmah po službenoj objavi, prve otkaze već u ponedjeljak dobili su zaposlenici u Hong Kongu, Londonu, Tokiju i Sydneyu. Svima njima naređeno je da odmah napusti svoje urede.

Tim do sada nezabilježenim pokoljem radnih mjesta nastavlja se agonija banke koja je osnovana 1870., koja ima predstavništva u sedamdesetak država svijeta, koja raspolaže imovinom vrijednom 1.340 milijardi eura pa je po tomu 15 banka po veličini u svijetu. Deutsche Bank ostvarila je 2018. prihod od 24.79 milijardi eura, ali joj je neto dobit iznosila samo 341 milijun eura. Prije financijske krize 2008. dionica Deutsche Bank vrijedila je 90 eura, a danas se kreće na razini od oko 7 eura. Što je još dobro s obzirom na to da se nedavno bila spustila na katastrofalnih 5,80 eura po dionici.

Teška kriza

Očekuje se da će najkasnije do 8. srpnja biti donesena, u sklopu plana restrukturiranja, formalna odluka o otpuštanjima. Već su pripremljene otpremnine, paketi za prijevremeno umirovljenje i takozvani socijalni planovi za otpuštene radnike. To je druga teška kriza s kojom je suočena Deutsche Bank od 2008. godine i početka globalne financijske krize. Analitičari su međutim vrlo sumnjičavi u efikasnost tih drastičnih mjera koje bi trebale smanjiti troškove poslovanja za oko 1,9 do 2,5 milijarde eura, jer će istodobno doći do značajnog gubitka prihoda, a restrukturiranje će stajati oko 2 milijarde eura.

Sve to događa se samo devet mjeseci prije proslave 150. obljetnice Deutsche Bank 10. ožujka 2020., koja je trebala podsjetiti da je upravo taj bankarski mastodont otvorio put njemačkom poslijeratnom gospodarskom čudu. U njemačkom bankarskom sektoru u 2018. izgubljeno je 32.000 radnih mjesta. Dok je 1997. godine u bankama bilo zaposleno 765.000 ljudi, sada je taj broj spao na 565.000. Broj kreditnih institucija smanjio se s 4.500 u 1990. na 1.800 danas.

Njemačka vlada pokušala je spasiti Deutsche Bank od propasti pokušavajući je spojiti s moćnom Kommerzbanke, ali je operacija propala u travnju kad su stručnjaci izračunali da bi to donijelo previše financijskog rizika njemačkom bankarskom sustavu. Nade u spas porasle su nakon što je jedan američki hedge fond najavio da je zainteresiran za kupnju 3 postotnih udjela u raznim kreditima i špekulacijama, a Katar želi iskoristiti nisku cijenu kako bi kupio nekoliko postotaka dionica. U kakvoj je teškoj situaciji nekoć simbol njemačkog gospodarskog prosperiteta nabolje pokazuje podatak da nitko ne želi preuzeti vlasništvo banke. Tako je prije nekoliko dana švicarska banka UBS odbila mogućnost kupovine Deutsche banke.

Upetljani u tisuće pravnih sporova

Sve to ne čudi jer uz loše poslovanje banku već godinama potresaju teški financijski skandali. Od 2008. do 2017. Deutsche Bank platila je inozemnim regulatorima više od 9 milijardi dolara kazni. Među ostalim zato što se služila raznim trikovima, kamuflažama i varkama bila je upletena u oko 7.800 pravnih sporova po cijelom svijetu. Samo travnju 2015. američke regulatorne agencije kaznile su ju zbog namještanja libora, dnevne kamatne stope po kojoj si banke međusobno posuđuju novac, s 2,5 milijarde dolara, a britanske vlasti, zbog iste prevare, s 227 milijuna eura kazne.

New York State Department of Financial Servicex te Unites States Federal Reserve bank kaznile su Deutsche Bank s 258 milijuna dolara penala jer je obavila oko 28.000 transakcija vrijednih 10 milijardi eura s Burmom, Iranom, Libijom, Sudanom, Iranom, Sirijom, državama koje su bile pod američkim sankcijama. U Njemačkoj je pokrenuta istraga zbog sumnje da je Deutsche Bank pomagala klijentima osnivati offshore-tvrtke u poreznim oazama preko kojih se nezakonito stečen novac prebacivao na račune Deutsche Bank. Oko 900 klijenata prebacilo je oko 311 milijuna eura preko jedne kompanije sa sjedištem na Djevičanskim otocima u vlasništvu Deutsche Bank.

Početkom godine stotine policajaca pretreslo je urede i poslovnice Deutsche Bank u Njemačkoj zbog sumnje da nije dovoljno snažno podupirala borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Tako se, među ostalim, istražuje je li pomagala Dansk Bank u pranju nekoliko desetaka milijardi eura upitnog ruskog podrijetla u Estoniji. Ministarstvo pravosuđa SAD-a osudilo je pak Deutsche Bank na plaćanje kazne od 14 milijardi dolara zbog prijevara na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita. Doduše, to je bila osveta jer je Europska komisija kaznila Apple s 13 milijardi eura. Na kraju se Deutsche Bank nagodila s Ministarstvom pravosuđa SAD-a pa je platila “samo” 7,2 milijarde dolara kazne. Banka je također optužena da je u suradnji s drugim bankama pomogla bogatim Rusima oprati više desetaka milijardi dolara.

Financirali su i Trumpa

Deutsche Bank godinama je financirala Donalda Trumpa jer najveći broj američkih banaka, Citigroup, JP Morgan Chase i Morgan Stanley, nisu željeli poslovati s tim njujorškim špekulantom i hohštaplerom. Dala mu je 125 milijuna dolara kredita za kupnju nebodera u New Yorku, potom 468 milijuna dolara za kupnju nekoliko kockarnica te 640 milijuna dolara za kupnju “International Hotel & Tower” u Chicagu.

Nakon 2008. Trump je prestao vraćati kredite pa je banci ostao dužan 334 milijuna dolara kredita. No, Trump je tužio Deutsche Bank tražeći da mu plati tri milijarde dolara, zbog toga što mu je dala nepovoljne uvjete kreditiranja. Banka je odgovorila zahtjevom da joj Trump isplati barem 40 milijuna dolara za koje je osobno jamčio. Nikada se nije saznalo kakva je nagodba oko toga postignuta

Najveće gubitke Deutsche banke zabilježila je na takozvanim bankarskim derivatima. Riječ je o predviđanjima koliko će u budućnosti iznositi cijene nekih dionica, kolike će biti kamatne stope, cijene raznih valuta, roba… Banke pri tomu dogovaraju cijene po kojima će u budućnosti moći kupovati dionice nadajući se da će te cijene porasti te da će na tome zarađivati golemi novac. Kad te cijene ne porastu, nego čak i padnu, banke izgube na stotine milijuna dolara. Deutsche Bank dovela je poslovanje s derivatima do apsurda: BDP Njemačke iznosi oko 3,5 tisuće milijardi eura, a Deutsche Banka ima u svom posjedu derivata u vrijednosti od gotovo 70 tisuća milijardi eura.

Tržišna vrijednost je potonula

Gubitcima Deutsche bank pridonijele su i milijunske nagrade, bonusi i otpremnine menadžerima, a jedan od razloga zašto se banka našla pred ponorom je 270 milijardi eura koje drži u trezorima Europske središnje banke (ECB). Na taj iznos plaća negativne kamatne stope, pa se zbog toga vrijednost banke smanjuje za “otprilike milijardu” godišnje, kao što je izračunao bivši predsjednik Deutsche Bank Paul Achleitner. Za usporedbu, američka Federalna banka ima pozitivne kamatne stope koje će donijeti američkim bankama 43 milijarde dolara dodatnih prihoda.

Istodobno europske banke platit će Središnjoj europskoj banci negativne kamate u visini od 7 milijardi eura. Deutsche Bank ostvarila je 2018. prinos na kapital od 0,5 posto, što je zaista mizerno u usporedbi s JPMorganovim 12,6 posto ili Citi group od 9 posto. Zbog svega toga tržišna vrijednost Deutsche banke sunovratila se na svega 14 milijardi eura, dok istodobno JPMorgan Chase, najveća američka banka, vrijedi 296 milijardi eura.

Mladen Pleše
Novinar
457 članaka Više o autoru
Više s weba