Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Pozadina rata oko financija: Farsa oko Kitzbühela upućuje na veliki manjak iskustva Timovog tima

Notorna je glupost da je hrvatski rejting narastao zbog novog mandatara

ZADNJA IZMJENA: sij 28, 2016
Foto: PIXSELL

Exotix, investicijska butik banka iz Londona, specijalizirana za tržišta u nastajanju i visokorizična ulaganja, organizirala je posjet grupe od petnaest analitičara hedge fondova Ateni baš na dan kada je štrajk radnika u javnom transportu paralizirao sav promet. Tog rujanskog dana 2012. dva ministra u grčkoj vladi desnog centra premijera Samarasa nestrpljivo su čekala svoje goste, pripremivši prezentaciju koja ih je trebala uvjeriti u ozbiljnost reformskih planova i ulagačke potencijale grčkog tržišta.

Nakon održanog sastanka analitičari nisu imali jedinstven stav o grčkim investicijskim prilikama te su po povratku u London i New York dali različite preporuke svojim šefovima. Neki poput Moore Capitala, Third Pointa i Greylock Capitala, poslušali su preporuke svojih analitičara i na sekundarnom tržištu počeli kupovati grčke obveznice od prestrašenih i uspaničenih francuskih i njemačkih bankara.

Rasprodaja je bila u punom jeku te je cijena od 17 centi za euro bila svima prihvatljiva. Nakon što se broj kupaca grčkih obveznica počeo širiti cijena je polako, ali postojano počela rasti.

Povoljna cijena

U međuvremenu grčka vlada osigurala je drugu tranšu financijske pomoći od strane EU-a i MMF-a u iznosu od 31,5 milijardi dolara usvojivši sedmi paket mjera štednje, koji je između ostalog uključivao smanjivanje mirovina za 5 do 15 posto i plaća državnih službenika i zaposlenih u javnom sektoru za 20 do 30 posto.

Kada je Grčko-američka trgovačka komora početkom prosinca 2012. organizirala investicijsku konferenciju, premijer Samaras primio je malu grupu analitičara iz hedge fondova kako bi ih obavijestio da će grčko Ministarstvo financija organizirati dražbu na kojoj će otkupiti vlastite obveznice u vrijednosti od 10 milijardi dolara. Analitičari su otvoreno rekli premijeru da njihovi fondovi neće sudjelovati ako će cijena biti premala. Njihova bojazan nije bila opravdana te je prosječna otkupna cijena od 34 centa za euro omogućila fondovima da dobiju dva puta više od uloženog za obveznice u svom posjedu.

Notorna je glupost da je hrvatski rejting narastao zbog novog mandatara i njegova puta u Austriju

Ova malo poznata epizoda iz šestogodišnje grčke financijske i gospodarske krize ispričana je zbog toga što je hrvatski javni dug u posljednjih desetak dana postao glavna tema gotovo svih medija i društvenih mreža. Ta rasprava je pokazala koliko dio javnosti i medija malo zna o nečemu što se opravdano nameće kao najveći uteg u daljnjem razvoju hrvatskog društva. Potpuno nepotreban izlet mandatara Oreškovića u Kitzbühel izazvao je lavinu komentara koji se mogu podijeliti po uvijek istom obrascu na dvije protivne strane.

Pristaše nove vlasti požurili su cijelo ugodno privatno druženje kod jedne banke proglasiti “skupom svjetske financijske elite”, a TV reporteri su se čudili kako su u austrijskom mondenom skijalištu “samo hrvatski novinari” dok se raspravlja o “financijskim i gospodarskim sudbinama cijelog niza država.”

Uistinu važni skupovi

PXL_211215_12450157 (1)
Ivan Lovrinović, glavni ekonomski strateg Mosta PIXSELL

Vjerojatno bi i površan pregled događanja u financijskom svijetu autorima ovakvih umotvorina pomogao razlikovati nebrojene zatvorene bankarske skupove poput Kitzbühela od upravo završene Euromoney konferencije u Beču na kojoj se redovno okuplja gotovo cjelokupna financijska industrija središnje i istočne Europe. U ovom tjednu, od četvrtka do subote u švicarskom Davosu održavao se Svjetski ekonomski forum gdje bi gore navedeni medijski naslovi i izgovorene rečenice imale smisla. Samo u Davosu nije bilo velike većine domaćina i gostiju iz Kitzbühela, ali ni hrvatskih medijskih štovatelja prevažnih i sudbonosnih događanja.

Hrvatski novinari javno su se čudili što u Kitzbühel, na navodni skup elite europskih financijaša, nije došao niti jedan svjetski novinar; osim njih iz Hrvatske

Prema Biltenu HNB-a broj 220, ukupni dug opće države na kraju kolovoza 2015. iznosio je 287,27 milijardi kuna. Od tog iznosa inozemni dug bio je 116,3 milijarde kuna ili 40,48 posto. Isti se sastoji od duga javnim i privatnim kreditnim institucijama i dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira ili obveznica.

Ministarstvo financija izdalo je u prošlih dvadeset godina cijeli niz tranši obveznica s različitim rokovima dospijeća, a u različitim valutama i s vrlo različitim kamatama. Izdanja samih obveznica na inozemnim tržištima te njihov upis organiziraju vodeće europske i svjetske banke, a za Ministarstvo financija to obično čine Deutsche Bank, J.P. Morgan, Societe General, Banca IMI i Unicredit. Prilikom izdanja ugovara se nepromjenjiva kamata i rok dospijeća, a budući da je obveznica vrijednosni instrument koji glasi na donosioca istom se za vrijeme njena života trguje na ne uvijek transparentan način.

Potkraj kolovoza 2015. opća država imala je na međunarodnom tržištu plasiranih obveznica u vrijednosti od 69,7 milijardi kuna ili 24,26 posto od ukupnog duga. Iste danas nisu nužno u posjedu onih ulagača koji su ih upisali prilikom njihova izdanja, a do roka njihova dospijeća isto tako mogu višekratno promijeniti vlasnike bez obzira na iznimno slabu likvidnost.

Politički eksperiment

Cijena obveznica na sekundarnom tržištu ovisi o cijelom nizu faktora i može bitno odstupati od nominalne cijene, kao što je to bio opisani slučaj s grčkim obveznicama. Autori medijskih napisa u kojima se tvrdi da je “kamata na hrvatski dug pala zbog sastanka Oreškovića s investitorima” vjerojatno ne znaju ništa od navedenog, ali im je u nedostatku razloga za opravdanje političkog eksperimenta bez presedana i ovaj suvišan put u austrijske Alpe poslužio kao dokaz svijetle budućnosti.

PXL_221214_9629749
Premijer Tihomir Orešković PIXSELL

Orešković sigurno zna dovoljno o međunarodnom tržištu državnih obveznica pa su njegove dvije javne izjave o “uspješnom sastanku s 80 posto vlasnika hrvatskog duga” zaprepastile sve poznavatelje prilika. Izjave su nelogične ne samo zbog fizičke nemogućnosti takvog sastanka, nego još više zbog njegove beskorisnosti.

Naime, ako vlada neke države želi postići bolje uvjete za svoja buduća zaduženja na međunarodnim tržištima kapitala, onda prije svega treba uvjeriti tri vodeće rejting agencije i nekoliko banaka aranžera u svoje ozbiljne namjere da će smanjiti proračunski deficit na dugoročno održiv nivo.

Budući da u idiličnom alpskom ambijentu nije bilo ni rejting agencija, ni drugih konkurentskih banaka osim banke domaćina postavlja se opravdano pitanje s kime je i zašto “usuglašeno da neće biti novih poreza i da će proračunski deficit biti smanjen za 4,5 milijardi kuna”. Mandatari za sastav vlada u parlamentarnim demokracijama imaju samo jedan cilj koji proizlazi iz same potrebe da osiguraju ne samo podršku parlamentarne većine nego i što širu podršku javnosti za svoj program i kadrovski odabir. Zbog toga oni obično nemaju vremena za dvojbena putovanja koja ih dodatno dovode u vremensku stisku i otvaraju bokove prema kritički raspoloženom dijelu javnosti.

Povratak recesije

Svjetska financijska tržišta započela su ovu godinu najvećim padom u svojoj povijesti. Uzroci su višestruki: usporavanje kineskog gospodarstva koje ostvaruje najmanji rast u posljednjih 25 godina, drastičan pad cijena nafte na dvanaestogodišnji minimum zbog premale potražnje i prevelike proizvodnje, prvo povećanje kamatnih stopa američke središnje banke u posljednjih deset godina što je dovelo do divergencije kamata ključnih središnjih banaka i neuspješnost operacija europske, kineske i japanske središnje banke u kreiranju ciljanih stopa inflacije i gospodarskog rasta.

Sve je dovelo do masovnog izlaska velikog kapitala s cijelog niza tržišta te posljedično ulaska većine njih u bear market čija je definicija pad cijena za više od 20 posto u odnosu na posljednju najvišu vrijednost.

U takvim okolnostima šanse za ponovni ulazak pojedinih vodećih tržišta u recesijsko razdoblje bitno rastu te više nije sigurno da će u dogledno vrijeme doći do povećanja ključnih kamatnih stopa. To ne znači da nova vlada treba zanemariti uravnoteženje proračunskih rashoda i prihoda, ali dogovaranje rješenja samo na rashodovnoj strani u uvjetima neminovnog globalnog smanjenja potražnje za robe i usluge šalje hrvatsko gospodarstvo ponovno u recesiju.

Teško je očekivati da će baš svi članovi Timova tima voditi računa o navedenom, ali ako trener i barem nekoliko boljih igrača neće poštovati nova pravila igre, utakmica će vrlo kratko trajati. Grci su odavno zaboravili na Antonisa Samarasa i Lucasa Papademosa, a neki novi klinci u Ateni vode svoje unutrašnje i europske financijske ratove s više ili manje uspjeha.


Objavljeno u tiskanom Telegramu, 23. siječnja 2015.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
224 članka Više o autoru
Više s weba