Prašina koju su prikupili prvi ljudi na Mjesecu ide na aukciju. NASA nije uspjela spriječiti prodaju, očekuje se golema zarada
Uz još neke predmete na aukciji, vjeruje se da će materijal s Mjeseca donijeti do 1.2 milijuna dolara
Mjesečeva prašina koju je prikupio astronaut Neil Armstrong, u sklopu misije Apollo 11, 1969. godine, naći će se na aukciji s brojnim drugim predmetima vezanima uz svemir. Aukcijska kuća Bonhams očekuje da će predmeti donijeti između 800.000 i 1.2 milijuna dolara.
Prvi ikada prikupljeni uzorak mjesečeve prašine bit će na aukciji u New Yorku 13.travnja, protivno želji NASA-e, Nacionalne uprave za aeronautiku i svemir, piše Forbes. Dio prihoda s aukcije ići će u znanstvene dobrotvorne svrhe. Ovo je prvi puta da će mjesečeva prašina čiju je autentičnost NASA potvrdila, biti legalno prodana, unatoč naporima da se prodaja ospori, piše Vox.
Ilegalna prodaja i bitka NASA-e
NASA se već desetljećima bori, kroz niz sudskih sporova, da zaustavi prodaju mjesečeve prašine koja je u vlasništvu privatnih osoba. Pojedinci su se na razne načine dokopali uzoraka iz programa Apollo 1969. godine, a premda je NASA mnoge sporove dobila, vlasnička potraživanja nad uzorcima prašine koje prodaje aukcijska kuća Bonham oslobođena su zakonskih prepreka za prodaju jer je NASA te sporove izgubila.
Astronauti Armstrong i Buzz Aldrin dobili su od NASA-e zadatak da prikupe materijal s površine Mjeseca za proučavanja na Zemlji. Po povratku posade Apolla 11, mjesečeva prašina, pohranjena u vrećici za nepredviđene slučajeve, posuđena je muzeju Cosmosphere u Hutchinsonu, u Kanzasu, na čuvanje. Plan je bio dobar, osim činjenice da je tadašnji direktor muzeja Max Ary kasnije uhvaćen da ilegalno prodaje svemirske artefakte koje je NASA posudila muzeju, piše Artnet. Nakon što je Ary osuđen 2005. godine, američke valsti zaplijenile su mnoge ukradene artefakte, uključujući i vrećicu svemirske prašine.
Spor koji je NASA izgubila
Zaplijenjena vrećica završila je na aukciji, a kupila ju je zaljubljenica u geologiju Nancy Lee Carlson, zajedno sa naslonom za glavu zapovjednog modula Apolla i ključem za lansiranje sovjetske letjelice Sojuz T-14, za 995 dolara. Carlson je slutila da bi mjesečeva prašina mogla biti vrjednija od onog što je za nju platila pa ju je 2015. godine poslala u NASA-u na provjeru autentičnosti. NASA je potvrdila autentičnost i ustvrdila da je prašina vlasništvo vlade, odbijajući je vratiti gospođi Carlson.
Sudac je ipak presudio protiv NASA-e i naložio vraćanje vrećice kupcu. Carlson je vrećicu prodala 2017. godine, preko aukcijske kuće Sotheby’s za 1.8 milijuna dolara, nesvjesna da dio prašine nedostaje, piše Artnet. Kada je testirala prašinu NASA je upotrijebila male komadiće karbonske trake za prikupljanje tragova mjesečeve prašine koju su prenijeli na set malih aluminijskih diskova. Njih su zadržali nakon što su vrećicu vratili. Sada će ti uzorci biti prodani na aukciji kuće Bonhams, kaže Artnet.
Uzburkavanje tržišta svemirskog materijala
Adam Stackhouse, stručnjak iz aukcijske kuće Bonhams koji nadgleda aukciju, kaže za Forbes da je utrka milijardera u svemiru, s Elonom Muskom, Jeffom Bezosom i Richardom Bransonom, uzburkala tržište svemirskog materijala.
Vox piše da trenutno na Zemlji ima manje od 250 grama mjesečeve prašine. Uzorci mjesečeve prašine koju je 2018.godine prikupio Sovjetski svemirski program prodani su za 855.000 dolara. A u međuvremenu, kineska svemirska letjelica Chang’e prikupila je gotovo četiri kilograma prašine iz lunarne misije rovera 2020. godine.