Pravni stručnjaci objašnjavaju kako je zbog glupe greške suda i tužiteljstva pala presuda Horvatinčiću

Greška Općinskog suda u Šibeniku

Dakle, Općinski sud u Šibeniku izrekao je u ožujku ove godine nepravomoćnu presudu Horvatinčiću na četiri godine i deset mjeseci zatvora. Osuđen je jer je skrivio nesreću u kojoj su poginule dvije osobe – Francesco i Marinela Patella Salpietro. Svojim je gliserom udario u njihovu jedrilicu jer nije poštivao pomorska pravila.

No, u tom trenutku, dakle u ožujku ove godine, već je na snazi bio izmijenjeni Kazneni zakon prema kojem je za nesreće s poginulima povišena maksimalna kazna na 15 godina zatvora. U slučajevima u kojima se može izreći tolika sankcija mora suditi Županijski, a ne više Općinski sud. Ovdje valja naglasiti da su te zakonske izmjene na snagu stupile još početkom siječnja ove godine. To drugim riječima znači da je Općinski sud u Šibeniku dva i pol mjeseca zapravo nezakonito sudio Horvatinčiću, odnosno uopće nije bio nadležan voditi postupak.

Da se u trenutku stupanja na snagu dopunjenog Kaznenog zakona Općinski sud u Šibeniku proglasio nenadležnim, proces je već mogao biti prebačen na nadležni Županijski sud, vrlo vjerojatno upravo onaj u Šibeniku. Ovako je nepotrebno izgubljeno 11 mjeseci u postupku koji ionako traje već osam godina.

Što je nadležnost stvarna suda?

Oko nadležnosti suda nerijetko se pojavljuju dileme, pogotovo u ovakvim slučajevima kada se mijenja visina kazne pojedinog kaznenog djela ili kada se izmjenom zakona izmijeni cijeli opis nekog kaznenog djela. Podosta dilema bilo je prije nekoliko godina, kada su promijenjene odredbe o zloporabi u gospodarskom poslovanju, pa su spisi s tim kaznenih djelima doslovno kolali među sudovima. Neki postupci su čak dovedeni do kraja, da bi se tek u presudi sud proglasio nenadležnim.

No, vratimo se Horvatinčićevu slučaju. Greška Općinskog suda u Šibeniku predstavlja bitnu povredu Zakona o kaznenom postupku. Na nadležnost, kako nam objašnjavaju pravni stručnjaci, a istaknuo je to i Vrhovni sud RH u više svojih odluka, sud mora voditi računa po službenoj dužnosti. Općinski sud u Šibeniku to u ovom slučaju nije učinio, ali je zato svoju ulogu obavilo vijeće Županijskog suda u Zadru koje je kontroliralo presudu nakon žalbi.

Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu nam kako je do greške Općinskog suda u Šibeniku došlo jer je ova izmjena zakona, kojom su kazne za prometne nesreće povišene s 12 na 15 godina, pa se i promijenila nadležnost s općinskog na županijski sud, izazvala puno nedoumica među sucima.

Nisu bili sasvim sigurni trebaju li postupke koji su započeti prema “starom zakonu” završiti do kraja ili ih pak prekinuti u trenutku stupanja na snagu novih odredaba Kaznenog zakona. Sada, su, eto, na lošem Horvatinčićevom primjeru saznali što im je bilo činiti.

Je li pogriješilo i državno odvjetništvo?

Ni Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, koje zastupa optužbu u ovom slučaju, nije reagiralo na izmjenu Kaznenog zakona, odnosno činjenicu da Općinski sud u Šibeniku, s obzirom na visinu zapriječene kazne za izazivanje nesreće sa smrtnom posljedicom, više nije nadležan suditi Horvatinčiću. Kako upozoravaju pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, šibenski tužitelji bili su u mogućnosti predložiti da se postupak na vrijeme premjesti na stvarno nadležan sud.

U ovom slučaju ni općinsko državno odvjetništvo više ne može imati ulogu u postupku protiv Horvatinčića, već će slučaj morati preuzeti županijsko državno odvjetništvo čiji su predstavnici ovlašteni zastupati predmete na županijskim sudovima.

Naime, postoje i odredbe o nadležnosti državnih odvjetnika u pojedinim predmetima. Zato je, uvjeravaju nas stručnjaci koje smo kontaktirali, bilo za očekivati da zastupnici optužbe primijete kako je za kazneno djelo koje je Horvatinčiću stavljeno na teret, od početka siječnja ove godine propisana kazna do 15 godina zatvora. No, ni oni nisu reagirali.

Koji zakon vrijedi u ovom slučaju?

Prema mišljenju naših sugovornika, dvojbu je mogla izazvati još jedna činjenica. Iako po novim odredbama Kaznenog zakona za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom može biti izrečeno i do 15 godina zatvora. No, to se ne odnosi na Horvatinčića, budući da je on nesreću skrivio 2011. kada je još vrijedio Kazneni zakon iz 1997.

Prema njegovim odredbama, Tomislavu Horvatinčiću može biti izrečena kazna od tri do 10 godina zatvora. Dakle, imamo situaciju da najnovija verzija zakona kaže da se može izreći kazna od tri do 15 godina zatvora, dok stari zakon propisuje blažu kaznu.

“To što je propisana kazna do 15 godina zatvora u ovom slučaju određuje nadležnost suda. Nije više nadležan općinski sud na kojem se sudi za kaznena djela za koja se može izreći kazna do 12 godina zatvora, već županijski na kojem se sudi za kaznena djela za koja je propisana teža zatvorska kazna.

Kada u konačnici dođe na županijski sud, vijeće koje će suditi Horvatinčiću morat će prilikom odmjeravanja kazne voditi računa o zakonu koji je najblaži za njega. To je Kazneni zakon iz 1997. prema kojem može biti kažnjen s tri do 10 godina zatvora”, objašnjavaju suglasno Telegramovi sugovornici.

Kako se ova situacija mogla izbjeći?

Spominju nam u razgovoru i opciju kojom se moglo sve ovo izbjeći. Da su tužiteljstvo ili sud, u okviru svojih ovlasti, Tomislavu Horvatinčiću stavili na teret nehajno izazivanje prometne nesreće, umjesto što su ga teretili da je to kazneno djelo počinio s izravnom namjerom, do ove situacije ne bi došlo.

Naime, izmjena Kaznenog zakona koja je stupila na snagu u siječnju ove godine ne odnosi se na udese koji su izazvani nenamjerno, odnosno iz nehaja. Za nesreće skrivljene nenamjerno zato i nije promijenjena sudska nadležnost.

Da je Horvatinčić optužen i osuđen za takvo nedjelo mogao je dobiti kaznu do pet godina zatvora, što znači da mu je u konačnici mogla biti izrečena identična osuda kakvu je i dobio. Nije isključeno da bi ju Županijski sud u Zadru potvrdio te bi slučaj konačno bio riješen.