Pravobraniteljica traži uklanjanje članka. Urednica Slobodne Dalmacije poručila da rade nastavak priče
Osudila je "senzacionalističko, nekritičko i diskriminatorno" izvještavanje o prostituciji
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izvršila je uvid u članak Slobodne Dalmacije, objavljen 1. rujna, čija je tema zapošljavanje jedne psihologinje, bivše prostitutke, u jednom dalmatinskom Centru za socijalnu skrb, kojeg su žestoko osudili psiholozi.
Dalmatinskom dnevniku je preporučila da povuče sporni članak jer “predstavlja senzacionalistički način izvještavanja iznošenjem podataka o rehabilitiranoj osobi kao počinitelju prekršaja, čime se krši Prekršajni zakon, a sve s ciljem stigmatizacije osobe o kojoj izvještava zbog bavljenja prostitucijom.
Iz Slobodne Dalmacije, pak, poručuje kako će nastaviti raditi na tom tekstu u kojemu ne vide ništa sporno.
‘U suprotnosti s načelima ravnopravnosti spolova’
Ljubičić je naglasila kako se isključivim stavljanjem “u okvir moralne prijetnje društvu” osoba koje se bave ili su se bavile prostitucijom, većinom žene, članak pokazuje “potpunu rodnu neosviještenost o fenomenu prostitucije i nerazumijevanje položaja žena u prostituciji, polučujući različit učinak na muškarce i žene”. Navodi kako je to u suprotnosti s načelima promoviranja ravnopravnosti spolova i predstavlja diskriminaciju prema Zakonu o ravnopravnosti spolova.
Pravobraniteljica je istaknula kako iznošenjem određenih informacija članak pomaže u potencijalnom otkrivanju identiteta osobe što može imati razarajuće posljedice na njezin profesionalni i privatni život. Kao sporne informacije koje su navedene u članku istaknula je mjesto zaposlenja, točno radno mjesto, stručne kvalifikacije, mjesto rođenja, gdje i kada je utvrđeno prekršajno djelo, te kako je izgledao postupak zapošljavanja osobe.
Upozorila je da je prostitucija složen društveni fenomen s naglašenom rodnom dimenzijom, koji se “ni u kojem slučaju ne može isključivo svesti na pitanje morala i predstavlja oblik eksploatacije, odnosno diskriminacije uglavnom žena i usko je vezan uz nasilje nad ženama i trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja”.
Osuđuje senzacionalističko izvještavanje o prostituciji
“Iza etikete prostitutke najčešće stoji žrtva vrbovanja ili prisile u svrhu seksualne eksploatacije”, navela je Ljubičić dodavši da prema Istanbulskoj konvenciji ta vrsta nasilja je rodno utemeljena i traži poseban stupanj pažnje. Osvrnula se i na istraživanja diljem svijeta koja su pokazala da žene u prostituciji najčešće završavaju zbog siromaštva, neobrazovanosti, beskućništva, ovisnosti o drogama ili alkoholu te su često žrtve najtežih oblika nasilja u obitelji od najranije dobi.
Dodaje kako istraživanja pokazuju da su žene koje se bave prostitucijom žrtve nekog oblika nasilja od odbijanja plaćanja usluga, krađe, uznemiravanja, prisiljavanja na seksualni odnos bez zaštite do toga da ih klijenti siluju, a svodnici nad njima vrše fizičko i psihičko nasilje i oduzimaju im zaradu, a napominje i institucionalno nasilje. “Uz to, žene u prostituciji izložene su društvenoj osudi, ponižavanju i omalovažavanju”, poručila je dodajući da se duži niz godina zalaže za kriminalizaciju kupaca seksualnih usluga i dekriminalizaciju pružatelja usluga.
Osudila je svaki medijski napis kojim se “senzacionalistički, nekritički i diskriminatorno izvještava o prostituciji i osobama uključenima u prostituciju izricanjem moralne i društvene osude isključivo ženama koje se nalaze ili su se nalazile u prostituciji, čime ih se diskvalificira od ravnopravnog sudjelovanja u svim područjima javnog i privatnog života”, zaključila je Ljubičić.
‘Priča ima širi kontekst’
Slobodna Dalmacija ne vidi ništa sporno u tekstu, može se zaključiti prema odgovorima glavne urednice dnevnika Sandre Lapenda Lemo na upite N1 oko kriterija za objavljivanje teksta, njegovoj relevantnosti i jesu li raspravljali o moralnim i etičkim pitanjima za njegovo objavljivanje.
“U objavljenoj priči nisu objavljeni svi podaci kojima raspolažemo jer smo željeli zaštititi dignitet i identitet osobe. Na temelju informacija kojima raspolažemo znamo da je priča istinita, utemeljena i da ima širi kontekst koji ukazuje na negativne pojave u institucijama koje se bave ugroženim skupinama poput djece i maloljetnika”, poručila je Lapenda Lemo.
Dodala je kako “apsolutni javni interes” za objavu članku potvrđuju izjava pravobraniteljice djece i stručnjaka u tekstu. Na poziv N1 da gostuje u njihovoj emisiji Lapenda Lemo je poručila kako ga ne može prihvatiti, jer “rade na nastavcima priče”.