Pravosuđe sve izglednije ide prema potpunom kolapsu. Štrajkaši odustaju i od hitnih postupaka, Dobronić sazvao sve šefove sudova

Štrajk pravosudnih službenika od ponedjeljka, čini se, ulazi u radikalniju fazu. Na snagu stupa odluka Ministarstva pravosuđa da će prestati plaćati dane provedene u štrajku, a sindikati kao protuudar najavljuju mogućnost praktički potpune obustave rada, što znači da se više ne bi odrađivali ni hitni predmeti.

Sindikalna povjerenica na Općinskom građanskom sudu Marija Paun u izjavi za televiziju N1 najavila je da će odluka o konkretnim potezima biti donesena tijekom sutrašnjeg dana na sastanku sindikalnih povjerenika i koordinatora iz cijele Hrvatske.

Na pomolu prekid rada na hitnim predmetima

“Ono o čemu sigurno na tom sastanku nećemo govoriti je prekid štrajka”, rekla je gospođa Paun i dodala da sa štrajkom nemaju namjeru prestati sve dok ne dobiju traženo, a riječ je ponajprije o povišicama od 400 eura. “Razmotrit ćemo, s obzirom da nam je sutra prvi dan štrajka koji nam neće platiti, koje mi možemo poteze napraviti, a to je obustava rada”, rekla je Paun pojašnjavajući da je tijekom postupka mirenja zapravo propušteno odrediti koji su to hitni poslovi, a za vrijeme štrajka, tumači, nije moguće odrediti što se radi.

“Tako da, mada smo mi cijelo vrijeme radili hitne i nužne poslove, po članku 214. moguće je da ćemo dogovoriti da se rade samo nužni poslovi, a hitne više ne bismo radili”, izjavila je. “Nužni poslovi, to su vam ono što ugrožava život, zdravlje i sigurnost. Sve ostalo ne spada u to”, zaključila je sindikalna povjerenica.

Najduži štrajk od stjecanja hrvatske neovisnosti

Štrajk službenika i namještenika u pravosudnim tijelima počeo je 5. lipnja i najduži je štrajk do sada u Hrvatskoj. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica na Vladinoj je sjednici u četvrtak naveo da će se službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima, dok su u štrajku, za cijelo vremensko razdoblje uplaćivati obvezni doprinosi, a plaća i dodaci na plaću umanjit će se razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, počevši od 17. srpnja.

Dan kasnije, Ministarstvo pravosuđa je priopćilo da ostaju otvoreni za dijalog s predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, te ističu da su čelnici pravosudnih tijela odgovorni za organizaciju rada. Ministar Malenica uputio je tada i dopise predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću i glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj-Šipek vezane uz organizaciju rada pravosudnih tijela.

Ministar ih je u dopisima izvijestio o ishodima održanih sastanaka s predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) te o njihovu zahtjevu za povećanjem plaća u iznosu od 400 eura, a Ministarstvo je istaknulo kako je otvoreno za suradnju na dodatnom povećanju plaća službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima, “ali u razumnim vremenskim okvirima”, čime zapravo i dalje inzistiraju na ideji da povišice osiguraju kroz novi Zakon o plaćama, što znači da bi se radnici trebali strpjeti.

Dobronić sazvao sastanak sa šefovima svih sudova

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić zakazao je za ponedjeljak u podne sastanak s predsjednicima županijskih i visokih sudova na kojem će se raspravljati o radu sudova za vrijeme štrajka pravosudnih djelatnika. Najviši sud je izvijestio da će o zaključcima donesenim na sastanku javnost biti pravodobno izviještena.

Dvjestotinjak pravosudnih djelatnika koji štrajkaju u četvrtak je u povorci i uz zviždanje prošlo pored zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), nakon sjednice Vlade na kojoj je donesena odluka o umanjenju njihovih plaća i dodataka za vrijeme štrajka. Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković najavila je tada da se štrajk nastavlja i po cijenu neplaćanja dana provedenih u štrajku, jer se sindikalno članstvo gotovo stopostotno izjasnilo da odbija Vladinu ponudu da im se plaće povećaju tek početkom iduće godine.