Praznik rada u sjeni koronavirusa: Od početka krize, doznajemo, bez posla je ostalo više od 30 tisuća ljudi
Kako je aktualna kriza ugrozila milijune radnih mjesta
Ovo je sasvim poseban Praznik rada: zatvoreni u kuće zbog koronavirusa, Europljani ove godine ne mogu marširati ulicama, pa nemaju drugog izbora nego tradicionalne prvomajske prosvjede preseliti na društvene mreže, prozore i balkone.
Upravo zbog epidemije koronavirusa, koja je zatvorila škole, kafiće, restorane, postolare, frizere i sve ostale, ugrozivši poslovanje brojnih tvrtki, ove se godine 1. svibnja obilježava u sjeni velike neizvjesnosti. Brojne analize i statistike ukazuju da će koronavirus izbrisati milijune radnih mjesta u Europi i svijetu.
Bez posla ostala 21 tisuća ljudi
I u Hrvatskoj se posljedice krize izazvane koronavirusom na tržištu rada već osjećaju, pokazuju podaci koje je Telegram ovoga tjedna dobio iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Prema njihovoj statistici, do 28. travnja u evidenciju nezaposlenih ušlo je 23.646 nezaposlenih osoba, od čega “21.624 osoba izravno iz radnog odnosa”.
Dakle, u 28 dana travnja više od 21 tisuća ljudi ostalo je bez posla, bilo da su dobili otkaz ili im je, primjerice, istekao ugovor o radu. U zadnja dva tjedna ožujka – što su prvi tjedni nakon uvođenja strogih mjera – u evidenciju nezaposlenih je, prema ranijim izvješćima, izravno iz radnog odnosa ušlo 12.260 ljudi.
Iz evidencije nezaposlenih je, pak, u travnju izašlo 8.674 osoba. Nešto više od polovice njih, 4.552 osobe, tijekom travnja je zaposleno. Iz HZZ-a napominju da brojke o stanju na tržištu rada u mjesecu iza nas još nisu potpune.
Otkud stižu novi nezaposleni?
Travanj bi, kao uostalom i ožujak, u normalnim okolnostima bio mjesec kada zaposlenost raste zbog sezonskih poslova, pogotovo vezanih uz turizam i trgovinu. No, podaci s burze pokazuju da se najviše ljudi prijavilo u evidenciju nezaposlenosti baš iz tih djelatnosti. Konkretno, iz HZZ-a navode “djelatnost smještaja, usluživanja hrane i pića”, zatim trgovinu, pa potom prerađivačku industriju i uslužne djelatnosti.
Situacija bi, zasigurno, bila još i gora da nije bilo potpore za očuvanje radnih mjesta. Vlada je u srijedu objavila da je tu pomoć dobilo oko 84 tisuće poslodavaca za nešto manje od 485 tisuća radnika. Iz proračuna je za tu mjeru dosad isplaćeno 1,5 milijarde kuna.
Apokaliptične brojke iz EU i SAD-a
Hrvatska, naravno, nije nikakva iznimka kad je u pitanju utjecaj aktualne krize na (ne)zaposlenost. I iz drugih članica Europske unije stižu zabrinjavajući podaci o broju radnika koji su, zbog epidemije i s njom povezanih restrikcija koje su zaustavile gospodarstvo, ostali bez posla. U mnogim zemljama ruše se neslavni rekordi.
Španjolska je početkom travnja objavila da je, zbog obustave gospodarskih aktivnosti, u ožujku bez posla ostalo 300 tisuća ljudi, što je bio najgora brojka u zadnjih deset godina. Austrija je zabilježila najviši postotak nezaposlenih od 1946. godine.
U Njemačkoj je broj prijava na burzu u travnju porastao za 373 tisuće. Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier očekuje da će najjače gospodarstvo Europe izgubiti više od pola milijuna radnih mjesta. Iz SAD-a već tjednima stižu apokaliptične brojke o milijunima Amerikanaca koji završavaju na burzi.
Milijuni radnih mjesta u pitanju
Međunarodna organizacija za rad (ILO) još je početkom travnja upozorila na moguće dramatične posljedice pandemije na globalnoj razini. Iz ILO-a su ocijenili da je svijet suočen s najgorom globalnom krizom od Drugog svjetskog rata, procjenjujući da je 1,25 milijardi radnika diljem svijeta izloženo drastično većem riziku od otpuštanja ili smanjenja plaće.
Nedavna analiza konzultantske tvrtke McKinsey o mogućem utjecaju koronavirusa na europsko tržište rada također oslikava prilično tmurnu sliku: aktualna kriza ugrozila je čak četvrtinu radnih mjesta u Europi, izvijestio je utjecajni europski portal Politico.eu. Prema tim procjenama, gotovo 59 milijuna radnih mjesta u Europskoj uniji u nekoj je vrsti rizika, bilo da je riječ o skraćivanju radnog vremena, odlaska “na čekanje” ili otkazima. Upozorili su pritom da Europa mora izbjeći značajan rast nezaposlenosti koji je karakterizirao krizu otprije deset godina.
Od te se krize europsko tržište rada oporavljalo gotovo cijelo desetljeće, pogotovo u južnim članicama EU-a. A sada je udarila nova – s potencijalno još ozbiljnijim posljedicama.