Pred Europom je nova rasprava: treba li zdravstvene radnike obvezati na cijepljenje protiv Covida?
Italija je zasad jedina europska država koja je krenula u tom smjeru, ali se i u nekim drugim državama razgovara o toj opciji
Talijanska regija Apulija, na jugu zemlje, u veljači je povukla presedanski potez. U pokušaju da kontroliraju širenje zaraze koronavirusom, obvezali su zdravstvene radnike na cijepljenje protiv Covida-19. Oni koji odbiju mogu biti prebačeni na drugo radno mjesto, javljali su mediji, ali i suočiti se s novčanom kaznom u iznosu do pet tisuća eura.
Početkom travnja ova je mjera proširena na cijelu zemlju. Talijanska vlada odlučila je da će cijepljenje protiv Covida-19 biti obavezno za zdravstvene djelatnike u javnom i privatnom zdravstvu, kao i za ljekarnike. Oni koji odbiju, mogu biti raspoređeni na drugo radno mjesto, na kojem ne postoji toliki rizik da šire zarazu ili, ako to nije moguće, čak i suspendirani bez plaće. Mjere su zasad na snazi do 31. prosinca.
Pitanja za raspravu
Potez talijanske vlade otvorio je, očekivano, niz pitanja. Propituje se, među ostalim, ima li ova odluka čvrsti pravni temelj i kakav će biti njezin učinak u praksi. Ako negdje veći broj medicinara odbije cijepljenje, hoće li to izazvati krizu u toj konkretnoj zdravstvenoj ustanovi? Dodatno, odluka talijanske vlade otvara i širu debatu: hoće li druge europske zemlje slijediti ovaj primjer?
U siječnju ove godine, par tjedana nakon početka cijepljenja u Europskoj uniji, iz Bruxellesa su sugerirali državama članicama EU-a da bi do kraja ožujka trebale cijepiti najmanje 80 posto zaposlenih u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi. Radi se o ljudima koji su u direktnom kontaktu ili s oboljelima od Covida-19 ili s ranjivim skupinama. Taj cilj, kako smo pisali, EU članice uglavnom nisu ostvarile.
Molba francuskog ministra
U Italiji, koja je prva krenula putem obaveznog cijepljenja za zdravstvene djelatnike, u tom je sustavu cjepivo već primio veliki postotak zaposlenih. Prema izvješćima uglednih europskih medija, čak preko 90 posto, mada se situacija, izgleda, razlikuje između pojedinih regija.
S druge strane, u Francuskoj je, na primjer, prema službenim podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) prvu dozu cjepiva primilo 58,5 posto zaposlenika u zdravstvu. Radi li se o usporenoj kampanji masovnog cijepljenja, problemima sa distribucijom cjepiva ili o skepsi? Kako bilo, francuski ministar zdravstva Olivier Veran smatrao je da zaposlene u zdravstvenom sustavu mora potaknuti na cijepljenje.
Se protéger et protéger ceux que l’on soigne.
Ma lettre aux soignants sur la vaccination. pic.twitter.com/GBlAuv1qRu— Olivier Véran (@olivierveran) March 5, 2021
Prije nekoliko tjedana poslao im je otvoreno pismo s porukom da zaštite sebe i one do kojih im je stalo. Mediji su tada javljali da se radi o još jednom pokušaju da se zaposleni u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi potaknu na dobrovoljno cijepljenje, ali da nije isključena niti opcija da cjepivo bude obavezno.
Pravne i etičke dileme
Financial Times je tada navodio istup Alaina Fishera, imunologa koji savjetuje francusku vladu, koji je je, prema izvješću FT-a, u francuskom parlamentu izjavio da će, ako se ne ubrza tempo cijepljenja u ovom sektoru, država morati raspraviti mogućnost da cjepivo postane obavezno.
O sličnoj temi pisali su nedavno i britanski mediji. Prema navodima Guardiana, dokument koji je iscurio u medije sugerirao je da vlada razmatra mogućnost obaveznog cijepljenja za zaposlenike u sustavu socijalne skrbi na području Engleske, dakle za ljude koji brinu o, primjerice, štićenicima domova za starije osobe. Ugledni britanski list odmah je upozorio da bi ovakav potez otvorio „ozbiljna pravna i etička pitanja“.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je, prema ECDC-u, prvu dozu cjepiva dosad primilo 55,7 posto zdravstvenih djelatnika (podatak se, naravno, mijenja iz dana u dan). Domaći mediji su, pak, u više navrata pisali o različitom odazivu unutar zdravstvenog sustava; Novi list je, na primjer, nedavno javljao o navodno slabijem odazivu među medicinskim sestrama.
„Podaci se razlikuju od ustanove do ustanove“, kaže predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić, pa kao primjer navodi Kliniku za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ u kojoj se, kaže, cijepilo preko 90 posto medicinskih sestara i tehničara. No, podatke iz svih bolnica još uvijek analiziraju kako bi utvrdili postoji li negdje problem i zbog čega.
Edukacija vs. obaveza
Gazić, međutim, ističe da je oko 7.600 medicinskih sestara i tehničara preboljelo Covid-19, što je više od petine njihovog ukupnog broja, pa nije isključeno, smatra, da i ta brojka ukazuje na jedan od razloga zašto se dio zaposlenika dosad nije cijepio.
Šef Komore pritom je zagovornik ‘neinvanzivnih metoda’ uvjeravanja kad je u pitanju cijepljenje, poput edukacija, a o obaveznom cijepljenju kaže da se kod nas „u tom smjeru nikada nije razgovaralo“.
Ni francuska ni britanska vlada zasad nisu realizirale ovakve potencijalno kontroverzne i sasvim sigurno polemične mjere. No, unatoč tome što je Italija u ovom trenutku jedinstven primjer u Europi, činjenica je da ova tema postaje dio šire društvene debate u europskim državama.