Uživo. Ukrajinski vojnik: 'Umiremo i kupujemo vrijeme za protuofenzivu na proljeće'; Rusija pod udarom dronova
Pratimo 370. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 370. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- U blizini Moskve srušen dron
- Berlin: Uklonjena olupina ruskog tenka iz središta grada
- Glasnogovornik Kremlja: Prerano je reći hoće li se Putin kandidirati za predsjednika
- Tri bespilotne letjelice pogodile Belgorod
- Postavljen eksploziv u ogromnom skladištu streljiva?
- Rusija optužuje SAD da planiraju provokaciju s otrovnim kemikalijama u Ukrajini
- Rusija objasnila zatvaranje neba nad Sankt Peterburgom
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Zelenski: ‘Borbe u Bahmutu se pojačavaju’
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se “silina borbe samo pojačava” oko grada Bahmuta, na istoku Ukrajine, za koji se već mjesecima bore ukrajinske i ruske snage. “Najveće teškoće, kao i ranije, su u Bahmutu (…). Rusija uopće ne broji svoje ljude, već ih neprestano šalje u napad na naše položaje. Silina borbe samo se pojačava”, rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.
Rusija dužnosnicima zabranila da koriste strane riječi
- Novim amandmanima ruskog zakona javnim službenicima zabranjuje se upotreba većine stranih riječi tijekom obavljanja dužnosti, nakon odluke koju je potpisao predsjednik Vladimir Putin.
Putin od početka ruske invazije na Ukrajinu ponavlja kako želi zaštititi Rusiju od onoga što naziva degeneriranim zapadom koji pokušava uništiti zemlju. Amandmani na zakon iz 2005. godine osmišljeni su kako bi zaštitili status Rusa, stoji u tekstu objavljenom na stranici vlade.
„U korištenju ruskog jezika kao državnog jezika Ruske Federacije nije dopušteno koristiti riječi i izraze koji ne odgovaraju normama suvremenog ruskog jezika, osim stranih riječi koje nemaju ekvivalente u širokoj uporabi na ruskom”, stoji u tekstu. Popis stranih riječi koje se još mogu koristiti bit će objavljeni zasebno. U amandmanima se ne spominju nikakve kazne za one koji neće poštivati izmijenjeni zakon.
Putin potpisao zakon kojim službeno suspendira sudjelovanje u nuklearnom sporazumu
- Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se obustavlja sudjelovanje Rusije u sporazumu o nuklearnom naoružanju START, javlja ruska novinska agencija Interfax. Prošlog utorka Putin je izjavio da Moskva obustavlja svoje sudjelovanje u tom ključnom nuklearnom sporazumu sa SAD-om.
Lukašenko stigao u posjet Kini
- Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, blizak saveznika Vladimira Putina, stigao je u trodnevni posjet Kini. Podsjetimo, Peking Kina tvrdi da je neutralan u ratu, ali američki dužnosnici nedavno su upozorili da Kina razmatra slanje vojne pomoći Rusiji.
Finska počela podizati ogradu prema Rusiji
- Finska je danas počela postavljati novu ogradu dugu 200 km na dijelu granice s Rusijom, a na taj se korak odlučila nakon invazije na Ukrajinu, priopćila je granična služba. Radovi obuhvaćaju pilot projekt u dužini tri kilometra blizu grada Imatre, na jugoistoku Finske.
Izgradnja dodatnih 70 kilometara predviđena je između 2023. i 2025., uglavnom na jugoistoku zemlje. Finska ima 1340 km dugu granicu s Rusijom, a planira izgraditi 200 kilometara ograde. Radovi se procjenjuju na 380 milijuna eura. Na metalnu ogradu visoku tri metra postavit će se bodljikava žica, a na osjetljivim mjestima bit će kamere za noćno snimanje, svjetiljke i zvučnici. Radovi se trebaju završiti 2026.
Ukrajinski vojnik u Bahmutu: ‘Umiremo i kupujemo vrijeme za protuofenzivu na proljeće’
- Situacija u Bahmutu je “puno gora nešto što je službeno objavljeno”, a vojnici shvaćaju da ” se drže i umiru da kupe vrijeme za protuofenzivu u proljeće”, rekao je ukrajinski vojnik za CNN. Dodao je da su ukrajinske snage voljne nastaviti braniti grad unatoč opasnostima. “Grad će se braniti do kraja, bez obzira na sve”, kazao je vojnik koji je htio ostati anoniman.
Lukašenko stigao u Peking
- Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko doputovao je u utorak u Peking, čime je započeo trodnevno putovanje u kojem će se sastati s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom. Državni posjet Lukašenka – ključnog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina – dolazi nakon što je Peking objavio dokument o stajalištu o ratu Moskve u Ukrajini u kojem inzistira da je neutralna strana i poziva na dijalog.
Posjet također slijedi optužbe Sjedinjenih Država i NATO-a da bi Peking mogao razmišljati o slanju oružja Rusiji dok sukob ulazi u drugu godinu. Kina je odlučno demantirala te tvrdnje. “Predsjednik Aleksandar Lukašenko stigao je u državni posjet Kini”, izvijestila je kratko bjeloruska državna novinska agencija Belta.
Blinken: ‘SAD će ciljati na kineske tvrtke ako Peking pruži smrtonosnu pomoć Rusiji’
- “Washington neće oklijevati ciljati kineske tvrtke i pojedince sankcijama ako Peking Moskvi pruži pomoć za rat”, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken. Tijekom sastanka s čelnicima u kazahstanskom glavnom gradu Astani, Blinken je rekao da bi za Peking takva pomoć, kojom se zaobilaze američke sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, bila ozbiljan problem.
“Pazili smo na to od prvog dana, a razlog zbog kojeg sam to pokrenuo ne samo s Wang Yi prošlog tjedna, već i javno, zajedno s drugim kolegama u administraciji, je zabrinutost da temeljem informacija koje imamo, Kina razmatra prelazak s nesmrtonosne potpore koju su neke od njezinih tvrtki pružale, na zapravo smrtonosnu materijalnu potporu ruskim ratnim naporima u Ukrajini. Ono što mogu podijeliti s vama jest da smo Kinu vrlo jasno upozorili na implikacije i posljedice pružanja takve potpore. Nećemo oklijevati, na primjer, ciljati na kineske tvrtke ili pojedince koji krše naše sankcije ili na neki drugi način sudjeluju u podržavanju ruskih ratnih napora”, rekao je Blinken.
Blinken je također rekao da Washington izdaje licence kako bi tvrtkama dao vremena da prekinu odnose s ruskim tvrtkama koje su sankcionirane, u pokušaju Zapada da izvrši pritisak na Moskvu da prekine rat. Posljednji posjet Blinkena glavnim gradovima Kazahstana i Uzbekistana njegov je prvi posjet regiji kao šef diplomacije Bidenove administracije. Čelnici u regiji ohrabreni su da se suprotstave Rusiji, ali su također pogođeni posljedicama rata, uključujući rastuće cijene hrane i goriva. Istovremeno, sumnja se da su te zemlje potencijalni koridorima kojima sankcionirana roba stiže do Rusije.
Ruske snage utvrđuju ceste koje vode prema Krimu
- Ruske snage barijerama i rovovima utvrđuju ceste koje vode prema Krimu, tvrdi obrambeni analitičar Brady Africk s American Enterprise Institutea. Analitičar ukazuje na satelitske snimke područja snimljene 25. veljače na kojima se vide obrambene barijere na cestama.
SAD: ‘Kina je vrlo jasno stala na stranu Rusije u ratu’
- Kina je “vrlo jasno” stala na stranu Rusije u ratu u Ukrajini pružajući diplomatsku, političku i gospodarsku podršku, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price. “Postoje zemlje diljem svijeta koje bi, kad bi nastojale okončati ovaj rat, imale značajnu količinu utjecaja na Rusku Federaciju i na druge ključne zemlje. Narodna Republika Kina svakako spada u tu kategoriju. No, do danas, unatoč izjavama kojima pokušaju uvjeriti u suprotno, vidjeli smo da vrlo jasno zauzimaju stranu u ovom ratu”, rekao je Price novinarima.
Priceova izjava dolazi nakon što je Mao Ning, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, rekao u ponedjeljak: “SAD nema pravo upirati prstom u odnose Kine i Rusije. Nikako nećemo prihvatiti pritisak i prisilu SAD-a.”
Putin FSB-u naredio da pojača protuobavještajne akcije
- Ruski predsjednik Putin rekao je ruskoj sigurnosnoj službi FSB da pojača svoje obavještajne aktivnosti i zaustavi ulazak “diverzantskih skupina” u zemlju. U govoru dužnosnicima FSB-a, ruski je čelnik naložio agenciji da ojača svoju aktivnost kako bi se suprotstavila onome što je opisao kao rastuće operacije špijunaže i sabotaže protiv Rusije od strane Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika.
Kako piše Reuters, naredio je dužnosnicima da pojačaju zaštitu ključne ruske infrastrukture i spriječe sve pokušaje zapadnih sigurnosnih službi da ožive “terorističke ćelije na ruskom teritoriju”. “Zapadne obavještajne službe tradicionalno su uvijek aktivno radile u Rusiji, a sada su protiv nas bacile dodatne kadrovske, tehničke i druge resurse. Moramo reagirati u skladu s tim”, rekao je Putin.
Dodao je da FSB mora spriječiti ilegalne isporuke oružja u Rusiju i ojačati sigurnost u četiri regije Ukrajine koje je pripojio prošle godine.
U blizini Murmanska srušio se helikopter Mi-8
- Helikopter tipa Mi-8 se srušio u blizini Murmanska. U letjelici je bilo osam osoba, a najmanje četvero ih je ozlijeđeno, izvijestio je Interfax pozivajući se na hitne službe.
Poljska najavila drastično smanjenje uvoza nafte iz Rusije
- Poljska će u veljači i ožujku smanjiti uvoz nafte iz Rusije na “blizu nule”, rekao je premijer Mateusz Morawiecki. “Početkom ove godine uvoz iz Rusije pao je na 10 posto, a od veljače do ožujka, prema informacijama koje sam dobio od Orlena, bit će oko 0 posto, dakle brojka blizu nule”, rekao je Morawiecki. Njegove su izjave uslijedile nakon što je najveća poljska naftna kompanija, PKN Orlen, rekla da je Rusija neočekivano zaustavila opskrbu Poljske naftom preko sjevernog kraka naftovoda Družba.
Leopardi viđeni u blizini Bahmuta
Tenkovi Leopard, njemačke proizvodnje, primijećeni su u blizini opkoljenog grada Bahmuta u istočnoj Ukrajini, prema savjetniku čelnika Narodne Republike Donjeck (DNR) Janu Gaginu.
Govoreći za državnu televiziju Russia 1, Gagin je kako postoje tvrdnje da su se Leopardi pojavili u blizini Artemovska, što je ruski naziv za Bahmut. Dodao je da “nema potrebe za senzacionalizacijom” prisutnosti tenkova Leopard u blizini prve crte bojišnice. “S obzirom na sadašnje blatno vrijeme, to će otežati kretanje teških vozila poput Leoparda. To je ista oklopljena meta kao i sve ostale”, rekao je Gagin.
Jevgenij Prigožin, šef ruske plaćeničke skupine Wager, u nedjelju je rekao da postoje informacije da su tenkovi Leopard stigli u Časiv Jar, grad u blizini Bahmuta, ali da još nije bilo “susreta s tenkovima na bojnom polju”.
Ruska porezna uprava pod kibernetičkim napadom
- Savezna porezna služba bila je pod DDoS napadima, izvijestili su na svom Telegram kanalu. Kako se navodi u objavi, usluga “osobni račun” radi, a izvor napada je identificiran i onemogućen. Napadi su utjecali na rad usluge kojom se carinska tijela obavještava o inozemnim gospodarskim djelatnostima. “Stručnjaci tvrtke rade na vraćanju funkcionalnosti usluga. Od 13 sati po moskovskom vremenu postupno se uspostavlja razmjena podataka s carinskim vlastima”, navodi se u poruci.
U blizini Moskve srušio se ukrajinski dron
- U blizini Moskve, u selu Gabastovu, na oko 100 metara od plinske kompresorske stanice u vlasništvu Gazproma, srušen je dron. Za sada nije poznato odakle je dron došao niti u čijem je vlasništvu, a prilikom pada nije eksplodirao. Za sada nema prijava o žrtvama i šteti, a na terenu su djelatnici operativnih službi.
“Meta je vjerojatno bio objekt civilne infrastrukture, koji nije oštećen. Nema žrtava ni razaranja. FSB i druge nadležne službe bave se situacijom, ništa ne ugrožava sigurnost stanovnika”, rekao je Andrej Vorobjov, guverner Moskovske oblasti, na svom Telegram kanalu.
Prema Telegram kanalu Shot, dron koji je pao bio je model UJ-22 Airborne proizvođača ukrajinske tvrtke Ukrjet. Domet mu je 800 km, a leti brzinama od 130 do 140 km/h. Nosivost mu je do 20 kilograma. Njihov izvor smatra da je dron možda ostao bez goriva, izgubio visinu, zapeo za drveće, oštetio krilo i pao.
Stoltenberg: ‘Ukrajina će ući u NATO, ali dugoročno’
- Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da će Ukrajina postati članica saveza u “dugoročnom razdoblju”, ali je naglasio da je trenutno pitanje da ostane neovisna nacija suočena s ruskom invazijom. “Saveznici u NATO-u složili su se da će Ukrajina postati članica našeg saveza, ali to je dugoročna perspektiva”, rekao je Stoltenberg novinarima tijekom posjeta glavnom gradu Finske Helsinkiju.
Moskva će ponovno pristupiti sporazumu o nuklearnom naoružanju pod jednim uvjetom
- Rusija neće ponovno sklopiti veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa SAD-om ako se ne posluša stajalište Moskve, rekao je Kremlj. Predsjednik Vladimir Putin rekao je prošli tjedan da će suspendirati sudjelovanje svoje zemlje u ugovoru o smanjenju nuklearnog naoružanja New START, što odluka koju je dan kasnije usvojio i parlament. Bilo je to upozorenje Zapadu, kojeg Putin optužuje za početak rata u Ukrajini, kao i za umiješanost u pokušaje napada na ruske zračne baze. Cilj ugovora New START je ograničavanje strateške nuklearne arsenale dviju strana.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se “stav kolektivnog Zapada” prema Rusiji, predvođen SAD-om, mora promijeniti. “Sigurnost jedne zemlje ne može se osigurati nauštrb sigurnosti druge”, rekao je ruskim novinama Izvestija. Peskov je potom rekao da pružanje podrške Ukrajini od strane NATO-a znači da savez “djeluje kao jedinstveni blok, a ne više kao naši uvjetni protivnici, već kao neprijatelji”.
Također je razgovarao o predloženom kineskom mirovnom planu, koji poziva na trenutni prekid vatre s obje strane. Peskov je rekao da poziv iz Pekinga treba razmotriti, ali “nijanse su važne”. Ukrajinski predsjednik Zelenski ranije je rekao da je otvoren za razmatranje dijelova kineskog mirovnog plana od 12 točaka.
Rusija kaže da je spriječila dva napada dronovima tijekom noći
- Rusko ministarstvo obrane izjavilo je da je spriječilo dva pokušaja napada na ruski teritorij pomoću bespilotnih letjelica tijekom noći. “28. veljače, noću, režim u Kijevu pokušao je upotrijebiti bespilotne letjelice za napad na civilnu infrastrukturu u području Krasnodara i Republici Adigeji. Bespilotne letjelice potisnule su postrojbe za elektroničko ratovanje oružanih snaga Ruske Federacije. Oba drona izgubila su kontrolu i skrenula s putanje leta. Jedna bespilotna letjelica pala je u polje, druga bespilotna letjelica skrećući s putanje nije oštetila napadnuti objekt civilne infrastrukture”, piše rusko ministarstvo.
Peskov: ‘Rusija otvorena za pregovore s Ukrajinom, ali neće odustati od anektiranih regija’
- Kremlj je ponovio svoj stav da je otvoren za pregovore o okončanju rata u Ukrajini, ali je ponovio da se nove “teritorijalne realnosti” ne mogu zanemariti. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da se Rusija nikada neće odreći svojih zahtjeva za četiri ukrajinske regije za koje Moskva tvrdi da ih je pripojila prošle godine nakon referenduma, koje su Kijev i Zapad opisali kao lažne i nezakonite.
“Postoje određene stvarnosti koje su već postale unutarnji faktor. Mislim na nove teritorije. Ustav Ruske Federacije postoji i ne može se zanemariti. Rusija nikada neće moći napraviti kompromis u vezi s tim. To su važne realnosti”, rekao je Peskov u utorak. Rusija je u rujnu prošle godine objavila da je anektirala regije Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje. Peskov je rekao da je Rusija otvorena za pregovore ako Kijev ustupi regije od kojih nijednu ne kontroliraju moskovske snage.
Francuska je potrošila 630 milijuna eura na smještaj ukrajinskih izbjeglica
- Francuska je prošle godine potrošila više od 630 milijuna eura za smještaj gotovo 115.000 izbjeglica koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu, priopćilo je u utorak glavno državno revizorsko tijelo Cour des Comptes. U svom izvješću navode da su Ukrajinci koji su tražili sklonište imali “zadovoljavajuće” uvjete, prema nikad prije viđenoj shemi “privremene zaštite” 2022. godine.
Program im je omogućio pristup pravima koja su uskraćena drugim tražiteljima azila, uključujući sposobnost za rad, zdravstvene usluge, školovanje za djecu i hitan smještaj. “Troškovi programa dosegnuli su 634 milijuna eura a većina je potrošena na smještaj (250 milijuna eura) i isplate u gotovini (220 milijuna eura). Po osobi, Pariz je potrošio otprilike dvostruko više na ukrajinske izbjeglice nego na ‘klasične tražitelje azila'”, utvrdio je revizor.
Zelenski obilježio godinu dana od podnošenja zahtjeva Ukrajine za članstvo u EU
- Ukrajinski predsjednik Zelenski oglasio se objavom na Telegramu i Twitteru, kako bi proslavio godišnjicu podnošenja zahtjeva Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji. “Prije godinu dana, petog dana rata punog opsega, podnijeli smo zahtjev za pristupanje Ukrajine Europskoj uniji. Dobili smo kandidaturu. Ove godine je vrijeme za odluku o pokretanju pregovora o članstvu. S Ukrajinom će veličanstveni projekt mirne, slobodne i ujedinjene Europe biti dovršen. Zajedno smo u borbi, a zato ćemo biti zajedno i u pobjedi. Živjela Europa. Živjela sloboda”, piše Zelenski.
🇺🇦 has always been Europe, 🇺🇦 will always be Europe. We've already guaranteed it. A year ago, on the 5th day of the full-scale war, 🇺🇦 applied to join the European Union and secured the candidate status. This year is the time to decide on the launch of membership negotiations.1/2
— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 28, 2023
Rusi objasnili zašto su zatvorili nebo nad Sankt Peterburgom
- Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je da je nebo nad Sankt Peterburgom bilo zatvoreno zbog obuke snaga protuzračne obrane Zapadnog vojnog okruga. U obuku presretanja i identifikacije uljeza uključeni su lovci dežurnih snaga protuzračne obrane, piše ministarstvo. “Tijekom obuke dežurne snage protuzračne obrane razradile su problematiku otkrivanja, presretanja i identifikacije navodne mete uljeza, kao i interakcije s hitnim službama i agencijama za provođenje zakona u slučaju izvanrednog događaja”, priopćilo je ministarstvo.
Blinken podržava suverenitet Kazahstana
- Američki državni tajnik Antony Blinken u utorak je obećao američku potporu neovisnosti Kazahstana dok traži veći angažman u središnjoj Aziji, gdje su tradicionalna savezništva s Rusijom uzdrmana invazijom na Ukrajinu. Blinken će također posjetiti Uzbekistan i sastati se s ministrima vanjskih poslova svih pet bivših sovjetskih republika središnje Azije na svom prvom putovanju u regiju u kojoj susjedna Kina također igra ključnu ulogu.
“Kao što dobro znate, Sjedinjene Države snažno podupiru suverenitet Kazahstana, njegovu neovisnost i teritorijalni integritet”, rekao je Blinken u razgovorima u ministarstvu vanjskih poslova u glavnom gradu Kazahstana Astani. “Ponekad samo izgovorimo te riječi, a one zapravo nemaju nikakvog značenja. I naravno, u ovom određenom vremenu imaju još više odjeka nego inače”, rekao je Blinken, referencirajući se na ruski napad na Ukrajinu, koji je počeo prije godinu dana.
U granatiranju Hersona poginula jedna osoba
- Andrij Jermak, šef ureda predsjednika Ukrajine, objavio je na Telegramu da je jedna osoba poginula, a privatna stambena zgrada uništena, u jutrošnjem granatiranju u Hersonu.
Rheinmetall će isporučiti Ukrajini automatizirane izviđačke sustave
- Njemački Rheinmetall dobio je narudžbu za opskrbu Ukrajine automatiziranim izviđačkim sustavima, objavila je tvrtka u utorak priopćenjem. Vrijednost narudžbe je nekoliko desetaka milijuna eura. Rheinmetall surađuje s estonskom tvrtkom DefSecIntel kako bi osigurao sustave SurveilSPIRE, koji se sastoje od mobilnih nadzornih tornjeva s opremom za snimanje danju i noću, mini dronova s autopilotom i sustava upravljanja. Isporuka je već započela, dodala je tvrtka.
Ukrajinci dronom napali skladište nafte u Rusiji?
- Hitne službe ugasile su požar u skladištu nafte u južnoj Rusiji tijekom noći, nakon što je viđen dron kako leti iznad njih, objavila je u utorak novinska agencija RIA. Požar u ruskom gradu Tuapse prijavljen je u 2.30 ujutro po lokalnom vremenu (ponedjeljak u 23.30 po GMT) i proširio se na područje od oko 200 četvornih metara prije nego što je ugašen, javlja Reuters pozivajući se na informacije lokalnog dužnosnika. “Spremnici nafte nisu pogođeni. Nije bilo izlijevanja naftnih derivata. Nema ozlijeđenih”, rekao je Sergej Bojko, čelnik lokalne uprave.
Tuapse se nalazi na južnoj obali Rusije, oko 240 km jugoistočno od poluotoka Krim. Moskva je izvijestila o sporadičnim incidentima na naftnoj i plinskoj infrastrukturi u regijama blizu Ukrajine od početka rata prije godinu dana. Ruski dužnosnici često su optuživali Kijev za slanje dronova na ruski teritorij.
Ponovno hakirane ruske TV i radio postaje
- Jutros je hakirano nekoliko ruskih televizijskih i radio kanala. Moskovsko ministarstvo za izvanredne situacije potvrdilo je hakiranje jutrošnjom objavom na Telegramu. Umjesto uobičajenog programa emitirana je uzbuna za zračni napad. Ljudima je rečeno da se “odmah” sklone u regijama Moskve, Lenjingrada, Sverdlovska i Belgoroda tijekom hakiranja koje je navodno trajalo desetak minuta. “Ova informacija je lažna i ne odgovara stvarnosti”, priopćilo je ministarstvo.
Ovo nije prvi puta da se ruske postaje suočavaju s ovakvim hakiranjem. Prošlog tjedna, upozorenje o zračnom napadu emitirano je na ruskim radio postajama kao rezultat kibernetičkog napada.
Ponovno otvoren zračni prostor nad Sankt Peterburgom
- Iako je ranije bilo najavljeno da će svi letovi iz Sankt Peterburga i prema njemu biti blokirani do 11:20 po hrvatskom vremenu, nešto poslije 10 sati stiglo je priopćenje da je obustava ukinuta i da se situacija postupno vraća u normalu. Konkretan uzrok ovog incidenta još uvijek nije službeno razjašnjen.
Vojni avioni nad Sankt Peterburgom traže ‘uljeza’
- Prema najnovijim informacijama, nebo nad Sankt Peterburgom i okolicom, u radijusu od 200 kilometara, u potpunosti je zatvoreno za civilni zračni promet. Kako piše moskovski list Kommersant, nad Lenjingradskom oblasti trenutno nema nijednog civilnog zrakoplova. Televizijska postaja REN TV javlja, pozivajući se na neimenovani izvor, da nad tim područjem “kruže vojni avioni u potrazi za uljezom”.
Potvrđeno: Privremeno obustavljeni letovi u Sankt Peterburgu
- Ruska zračna luka Pulkovo u Sankt Peterburgu privremeno je zatvorena za sve letove u utorak, objavile su gradske vlasti na svom Telegram kanalu. Obustava prometa će trajati do 10.20 GMT (13:20 po lokalnom i 11:20 sati po hrvatskom vremenu). Mediji javljaju kako i dalje nije naveden razlog obustave letova. U međuvremenu, u samoj zgradi aerodroma sve službe rade uobičajeno.
Šef ukrajinske obavještajne službe ‘ne vidi znakove’ Kina planira naoružati Rusiju
- Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov odbacio je tvrdnje da Kina razmatra isporuku oružja Rusiji, rekavši američkim medijima da nije vidio “znakove da se o takvim stvarima uopće raspravlja”. Visoki američki dužnosnici su u nedjelju rekli da su “uvjereni” da Kina razmatra mogućnost isporuke smrtonosne opreme Moskvi, dok je u tijeku kampanja diplomatskog pritiska kako bi se zemlju odvratila od toga.
No, kad su Budanova u opširnom intervjuu za Glas Amerike, objavljenom u ponedjeljak, upitali o toj mogućnosti, šef ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je: “Ne dijelim to mišljenje.” “Ne mislim da će Kina pristati na transfer oružja Rusiji. Ne vidim nikakve znakove da se o takvim stvarima uopće razgovara”, rekao je.
Ranije ovog mjeseca, američki državni tajnik Antony Blinken opisao je zabrinutost Washingtona oko potencijalnih isporuka oružja na napetom sastanku sa svojim kineskim kolegom, a direktor CIA-e rekao je u intervjuu u nedjelju kako vjeruje da Peking još uvijek razmatra tu mogućnost.
Letovi za Sankt Peterburg su se vratili na svoja polazišta
- Reuters piše da su se brojni ruski domaći letovi koji su išli za Sankt Peterburg u utorak vraćali na svoja polazišta, prema internetskoj stranici za praćenje letova Flightradar. Najmanje pet letova na putu iz glavnog grada Moskve za Sankt Peterburg vraćeno je natrag prema Moskvi od 8.00 GMT (11 sati po lokalnom ili 9 sati po hrvatskom vremenu), nakon što su prvotno kružili u zraku, pokazale su se putanje leta na radaru leta.
Za sada nije jasno zašto su se zrakoplovi vratili na svoja polazišta. Reuters navodi nepotvrđeno medijsko izvješće ruske internetske novinske kuće Baza, koja tvrdi da je neidentificirani objekt primijećen na nebu i da su borbeni zrakoplovi poslani da istraže situaciju.
Bjeloruski predsjednik danas posjećuje Kinu
- Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko danas putuje u Kinu kako bi se sastao s dužnosnicima te zemlje. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je za vikend da će bjeloruski predsjednik biti u posjetu od 28. veljače do 2. ožujka. Bjelorusija, koji je jedini preostali ruski saveznik u Europi, korištena je kao lansirna rampa za invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu prošle godine. Sve je veća zabrinutost da bi se Minsk mogao više uključiti u rat kao saveznik Moskve.
Gazprom i dalje isporučuje plin u Europu preko Ukrajine
- Ruska državna energetska korporacija Gazprom nastavlja isporučivati plin u Europu preko Ukrajine. Iz kompanije su danas objavili kako će isporučiti 42,3 milijuna kubičnih metara plina na kontinent. Izvoz energetskog diva u Europu značajno je pao nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine. Njegovu proizvodnju otežale su i za sada neobjašnjene eksplozije plinovoda Sjeverni tok u rujnu.
Rusija optužuje SAD da planiraju provokaciju s otrovnim kemikalijama u Ukrajini
- Moskva kaže da SAD planira provokaciju u Ukrajini korištenjem otrovnih kemikalija, piše Sky News. Bivši američki veleposlanik u Rusiji John Sullivan, kažu u ruskom ministarstvu obrane, ranije je rekao da trupe Vladimira Putina planiraju napad kemijskim oružjem u “području specijalne vojne operacije”. “Ovu informaciju smatramo namjerom Sjedinjenih Država i njihovih suučesnika da izvedu provokaciju u Ukrajini koristeći otrovne kemikalije”, rekao je Igor Kirillov, načelnik snaga radijacijske, kemijske i biološke obrane moskovskih oružanih snaga tijekom brifinga.
Izvještaj britanskog ministarstva obrane: ‘Rusija je pretrpjela kritičan gubitak’
- Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoje nove dnevno izvješće, u kojem pišu da je Rusija “pretpjela kritičan gubitak”. Riječ je o gubitku aviona A-50 Mainstay. ” Od kritične je važnosti za ruske zračne operacije te pružanje slike zračnog borbenog prostora”, piše u priopćenju u kojem ipak piše da šteta na vojnom zrakoplovu još nije službeno potvrđena.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 28 February 2023
Find out more about Defence Intelligence: https://t.co/v3cDaShXOA
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/Sa5TUFHvxF
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) February 28, 2023
Finska na korak bliže NATO-u, neće čekati Švedsku
- Finska u utorak u svom parlamentu vodi završnu raspravu o pridruživanju NATO-u i unaprijed će glasati kako bi u taj vojni savez ušla čim prije, odlučivši da neće čekati na prethodnu potvrdu Turske i Mađarske, ali niti izbore u svojoj zemlji početkom travnja. Vladu premijerke Sanne Marin čekaju 2. travnja izbori te Helsinki želi izbjeći bilo kakav politički vakuum kako bi se ukrcala na vlak za NATO čim Ankara i Budimpešta ratificiraju njihov zahtjev za članstvo u matičnim parlamentima.
To znači da možda neće čekati na susjednu Švedsku, također kandidatkinju za NATO, ali koja se trenutno suočava s vetom Turske. Danas će 200 zastupnika finskog parlamenta održati konačnu raspravu o nacrtu zakona za pridruživanje NATO-u, a glasanje će se održati najkasnije do srijede.
Postavljen eksploziv u ogromnom skladištu streljiva?
- Bivši vojni inspektorat Ministarstva obrane Moldavije navodno je poručio da su oružane snage Pridnjestrovlja (dio Moldavije uglavnom naseljen Rusima i Ukrajincima), postavile eksploziv u sva skladišta oružja unutar te otcijepljene regije, uključujući skladište streljiva Cobasna. Eksploziv je navodno postavljen tako da će, počne li bilo kakva vojna operacija, to izazvati katastrofalnu štetu u dijelovima Moldavije, Pridnjestrovlja i Ukrajine. Mediji prenose tvit računa OSINTdefender i, premda ne postoje službene informacije koje potvrđuju takvu tezu, tamošnji političar Anatolie Prohnitski u intervjuu je jučer rekao da je skladište Cobasna izuzetno opasno s obzirom na količinu streljiva te da je u opasnosti. Dogodi li se udarac drononom na to skladište, šteta bi mogla biti nevjerojatna. Zagađenje zraka i dim mogu doći sve do Beča u Austriji, rekao je.
U Belgorodu pronađena tri uništena drona
- Ostaci triju bespilotnih letjelica navodno su pronađeni sinoć u istočnom ruskom gradu Belgorodu, oko 26 milja sjeverno od ukrajinske granice, javlja CNN. Prema navodu tog američkog medija, gradonačelnik Belgoroda Valentin Demidov rekao je da nema ozlijeđenih nakon što su se dronovi srušili na grad, inače administrativno središte regije. Jedna od letjelica pala je na stambeni kompleks. Područje je trenutno ograđeno. Olupine druge dvije bespilotne letjelice pronađene su na ulicama. Tri su automobila navodno lakše oštećena, rekao je Demidov.
Ruske snage pokušavaju zatvoriti obruč oko Bahmuta
- Vojna situacija oko Bahmuta postaje sve teža, rekao je kasno sinoć u svom obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dok se mnoga ukrajinska bojišta pretvaraju u blato, a ruske snage pokušavaju zatvoriti obruč oko grada na istoku Ukrajine. “Smjer Bahmut: situacija postaje sve teža. Neprijatelj neprestano uništava sve što može poslužiti za zaštitu naših položaja, za uporište i osiguranje obrane”, rekao je. Rusko ministarstvo obrane tvrdilo je ranije da su njegove snage uništile ukrajinsko skladište streljiva u blizini grada, također oborivši četiri projektila Himars i pet dronova koje su lansirale ukrajinske snage.
Berlin: Uklonjena olupina ruskog tenka iz središta grada
- Olupina uništenog ruskog tenka, koji je bio postavljen ispred ruskog veleposlanstva u Berlinu u znak prosvjeda protiv agresije na Ukrajinu, ponovno je uklonjena, priopćila je policija rano u utorak ujutro. Tenk T-72 stigao je u njemačku prijestolnicu u petak rano ujutro, na prvu godišnjicu invazije Moskve na svog susjeda, i postavljen je ispred veleposlanstva na bulevaru Unter den Linden u središtu grada kako bi služio kao spomenik protiv rata.
Prema tvrdnjama inicijatora akcije, tenk je naletio na minu tijekom napada ruske vojske na Kijev 31. ožujka prošle godine te je uništen u eksploziji. Pretpostavlja se da su u njemu stradali vojnici. Muzej vojne povijesti ukrajinskog Ministarstva obrane posudio je vozilo i podržao njegov prijevoz. Tenk će sljedeći put biti izložen u Nizozemskoj, navode inicijatori.
Glasnogovornik Kremlja: Prerano je reći hoće li se Putin kandidirati za predsjednika
- Ruski predsjednik Vladimir Putin za sada nije rekao hoće li se ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima u zemlji koji su zakazani za 2024., rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Putin nije bio raspoložen za kampanju jer je trenutačno bio vrlo zauzet, rekao je Peskov moskovskom dnevniku Izvestija u komentarima objavljenim u utorak. “Još ga nismo čuli da je rekao išta o tome hoće li se kandidirati ili ne. To znači da je još malo rano”, rekao je glasnogovornik Kremlja. Putin, koji je naredio rusku invaziju na susjednu Ukrajinu u veljači prošle godine, bio je ruski predsjednik od 2000. do 2008. te od 2012. godine. Zbog amandmana na ruski ustav, zakonski bi mu bilo dopušteno ponovno se kandidirati za predsjednika sljedeće godine. U prošlosti je Putin najavljivao svoju kandidaturu prilično kasno uoči izbora, iako se uvelike smatralo da se planira održati vlast.