Predsjednica je donijela par prilično kontroverznih odluka o pomilovanju, a ovo je 5 stvari koje trebate znati o tome

Od tajkuna koji je dvije godine bio u bijegu do partnera njenog donatora

FOTO: PIXSELL

Nakon što je jučer Telegram prvi objavio kako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pomilovala kontroverznog tajkuna Leona Sulića unatoč protivljenju Ministarstva pravosuđa, koje je bilo protiv i većine njenih lanjskih pomilovanja, danas su iskrsnuli i drugi detalji o aktivnostima predsjedničine Komisije za pomilovanja.

Donosimo vam pregled zbivanja vezanih uz predsjedničina pomilovanja, kao i neke reakcije (bivših) visokih državnih dužnosnika.

1. Tko je pomilovani tajkun Leon Sulić i što je skrivio?

Leonu Suliću oprošten je dio kazne koja mu je dosuđena zbog gopodarskog kriminala, odnosno zato što je 2000. godine iskoristio svoje funkcije predsjednika Nadzornog odbora Transcroatije i direktora Croatia busa ne bi li se domogao stana u Horvaćanskoj ulici u Zagrebu. Taj stan, kako se ispostavilo tijekom suđenja, bio je vrijedan oko 600 tisuća kuna. Prema presudi Sulić je iznos vrijednosti stana bio dužan vratiti Croatia busu. Za to je nedjelo dobio 22 mjeseca zatvora.

Dio kazne mu je, kako doznajemo, oprošten zbog narušenog zdravlja. Te zdravstvene probleme, zbog kojih bi mu boravak iza rešetaka bio nemoguć, Sulić je istaknuo i u zahtjevu Komisiji za pomilovanja.

Ova je kazna bila tek jedna u nizu dosuđenih za malverzacije iz vremena dok je bio na čelu Croatia busa. Iz te je firme, prema pravomoćnoj presudi, izvukao nešto više od 15 milijuna kuna, a kažnjen je s pet godina zatvora. Prvotno je dobio sedam, no Vrhovni sud RH kaznu mu je ublažio. Zbog zdravstvenih problema Sulić je tražio još blažu osudu, a kasnije i puštanje na uvjetnu slobodu. To mu je konačno i uspjelo u u studenom 2011. godine kada je otpušten iz Kaznionice iz Lipovici, nakon što je odslužio više od dvije trećine kazne.

Leon Sulić
Leon Sulić PIXSELL/PIXSELL

Usput budi rečeno, uoči izricanja presude u prvom procesu koji je vođen protiv njega pobjegao je iz Hrvatske i pune dvije godine bio u bijegu, a vratio se tek uoči izricanja presude u ponovljenom suđenju, u svibnju 2007. godine. Iako bi bilo za očekivati da mu sud potom odredi istražni zatvor, Suliću je tek oduzeta putovnica.

“Nemojte me ništa pitati. Neću vam o tome ništa govoriti. Pitajte nekog drugog”, poručio nam je Leon Sulić kad smo ga upitali za razloge predsjedničina pomilovanja. Poznate su političke veze Sulića s HDZ-om, a radnici Croatia busa smatrali su, prije no što je završio na sudu, da ga one spašavaju od kaznenog progona.

2. Što o postupku predsjednice misli njen prethodnik?

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da on nikad ne bi pomilovao Leona Sulića. “Politika je bila jasna – nije bio pomilovan nitko osuđen na tešku kaznu, to jest zbog ubojstva, silovanja, gospodarskog kriminala ili slično. Nekog takvog profila nikad ne bih pomilovao”, izjavio je Josipović jutros.

3. Koga je još predsjednica pomilovala?

Među pomilovanima su se našli i Danko Seiter, bivši član Uprave Karlovačke banke osuđen zbog opraštanja kredita poduzetniku Nikoli Hanželu, te Vanja Goldberger, bivši savjetnik iz ureda Vladimira Šeksa iz vremena dok je ovaj bio predsjednik Sabora. Sada je Šeks savjetnik u Uredu predsjednice. I Seiteru i Goldbergeru je, kako stoji u odluci o pomilovanjima, neizdržani dio kazne zatvora zamijenjen uvjetnom osudom.

Goldberger je 2012. godine osuđen zbog zloporabe droge i posjedovanja oružja. Doznajemo da je policija u njegovom domu pronašla oko pola kilograma marihuane, manju količinu kokaina te gotovo dva kilograma speeda. Indijsku konoplju sadio je i u svom dvorištu. Kada su istražitelji pregledali njegov dom pronašli su i pušku marke Crvena zastava.

Osuđen je na tri i pol godine zatvora, dio je odslužio, a Komisija za pomilovanja mu je preostale dvije i pol godine pretvorila u uvjetnu osudu. Prema toj odluci u idućih tri godine, koliko mu traje rok kušnje, ne smije počiniti novo kazneno djelo.

4. Zašto je kontroverzno i pomilovanje Darka Seitera?

Seiter je bio među bivšim čelnicima Karlovačke banke koji su 2009. godine nepravomoćno proglašeni krivima jer su oprostili kredit karlovačkom poduzetniku Nikoli Hanželu, koji je bio najveći donator predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović.

Kako je utvrđeno tijekom procesa, u tome je sudjelovao i Ivan Butković, tadašnji direktor tvrtke Kabah, koja je bila u vlasništvu banke. Kabah je najprije preuzeo, a zatim i otpisao dug Hanželovom obrtu. Iako sam Hanžel nije proglašen krivim za poticanje direktora banke na zlouporabu funkcija, sud mu je naložio da vrati milijun kuna, jer se radilo o protupravno stečenom novcu.

Predsjednica s Nikolom Hanželom
Predsjednica s Nikolom Hanželom PIXSELL/PIXSELL

Koliko joj je Hanžel bio važan kao donator u kampanji, predsjednica je pokazala posjetivši, nakon pobjede na izborima, njegovu tvrtku Lana – karlovačka tiskara d. d.. Ta tvrtka uplatila joj je 197.000 kuna donacija. Sada je pak uslijedilo pomilovanje čovjeka iz Karlovačke banke koji je očito bio u dobrim odnosima s Hanželom. Seiter je bio i član Nadzornog odbora Lane – karlovačke tiskare, a danas je odvjetnik u Karlovcu.

U Seiterovom slučaju radi se o godini dana zatvora što mu je ostala za odslužiti zbog zloporabe u gospodarskom poslovanju. To mu je zamijenjeno uvjetnom osudom s rokom kušnje od dvije godine.

5. Koje je opravdanje za njegovo pomilovanje?

Seiter je, objašnjeno je za Telegram iz Komisije za pomilovanja, bio osuđen na godinu dana zatvora. Iako je nepravomoćno bio kažnjen s dvije godine Vrhovni sud RH presudu je ublažio. Pola osude je i izdržao, dok je ostatak nakon pomilovanja pretvoren u uvjetnu osudu s rokom kušnje od dvije godine.

“Važno je naglasiti kako je osuđenik izdržao polovicu izrečene kazne zatvora na koju je osuđen te je iz razloga isključivo zdravstvene prirode, odnosno tri ugrađena stenta zbog infarkta i angine pectoris, predloženo da se preostali dio kazne zatvora zamjeni uvjetnom osudom. To nikako ne znači da je oslobođen. Dapače, izrečen je uvjetni rok od dvije godine što u konačnici rezultira produljenjem kazne te isto tako produljenjem pravnih posljedica osude.

Time je predsjednica Republike Hrvatske u obavljanju svoje ustavne ovlasti – dodjeli pomilovanja – prvenstveno vodila računa o potrebi zaštite interesa društva i pravne države, s ciljem ostvarenja pozitivne funkcije prava i postizanja pravičnosti”, objašnjavaju iz Komisije.