Na birališta izlazimo 8. studenoga, ovih 7 stvari o izborima trebate znati

Izbori za zastupnike Hrvatskog sabora, koje je u ponedjeljak raspisala predsjednica Republike, osmi su po redu i prvi parlamentarni izbori na kojima će birači moći koristiti preferirani glas, dakle na listi za koju budu glasovali moći će zaokružiti i kandidata kojemu daju prednost, odnosno kojeg preferiraju.

Odlučila sam da će se parlamentarni izbori održati u nedjelju, 8. studenoga ove godine. https://t.co/KhCZGLYpYq #izbori2015

— Kolinda GK (@KolindaGK) October 5, 2015

1. Izborni rokovi i izborna promidžba

Izborni rokovi počinju teći prvoga dana nakon dana kada je stupila na snagu odluka o raspisivanju izbora, što znači da od utorka počinje 14-dnevni rok za podnošenje kandidatura Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Potom slijedi rok od 48 sati u kojem DIP treba prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene liste. Objavom zbirnih lista počinje službena izborna promidžba.

2. Zastupnici i izborne jedinice

Saborski zastupnici biraju se neposredno, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.

U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, “dijaspora”, odnosno birači bez prebivalište u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, XI. jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, XII. izbornoj jedinici.

U 11 jedinica zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskim glasovanjem. Na izborni dan, birači će moći glasovati samo za jednu kandidacijsku listu, s tim da će na njoj moći zaokružiti i kandidata kojem daju prednost pred ostalima (preferirani glas). U XII., “manjinskoj” jedinici izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

3. Pravo biranja i biračka mjesta

Pravo biranja na parlamentarnim izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani.

Izbori se provode na biračkim mjestima u Hrvatskoj te u inozemstvu, u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Odredit će se i posebna biračka mjestima za birače s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na izborni dan zateknu na službi u Oružanim snagama, u mirovnim operacijama i misijama, kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova, za birače smještene u ustanovama socijalne skrbi, te birače lišene slobode.

4. Izborne liste i kandidati

Liste za izbor zastupnika mogu predložiti jedna politička stranka, koalicija stranaka i birači.

Kandidate za zastupnike nacionalnih manjina predlažu političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina.

5. Provođenje i praćenje izbora

Izbore provode Državno izborno povjerenstvo (DIP), povjerenstva izbornih jedinica, gradska i općinska izborna povjerenstva, te birački odbori.

Ustavnost i zakonitost parlamentarnih izbora nadzire Ustavni sud.

Pravo praćenja izbora imaju promatrači političkih stranaka, birača koji su predložili neovisnu listu, nevladinih udruga te strani promatrači.

6. Povijest izbora u Hrvatskoj

Iskustvo moderne Hrvatske s višestranačjem je kratko, samo četvrt stoljeća. U tom razdoblju ključnu ulogu u političkom životu imali su HDZ i SDP koji su, samostalno ili s partnerima, osvajali vlast i većinu u parlamentu.

Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, dok je država još imala oznaku “socijalistička”, a Sabor bio trodoman, činili su ga vijeća općina i udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Uvjerljivu pobjedu, odnosno većinu u sva tri vijeća, osvojio je HDZ.

HDZ je pobjedio na parlamentarnim, odnosno izborima za Zastupnički dom u kolovozu 1992., kao i na izborima u jesen 1995. godine.

7. Siječanjska koalicija

Na parlamentarnim izborima 3. siječnja 2000. godine pobjeđuje koalicija šest stranaka predvođena SDP-om i HSLS-om, HDZ odlazi u opoziciju. Ta se stranka ponovno vraća na vlast u studenom 2003., a pobjeđuje i na izborima u jesen 2007. godine.

U prosincu 2011. vlast osvaja SDP-ova koalicija, HDZ ponovno odlazi u opoziciju.

Provedba izbora složen je posao koji “košta”. Službena izvješća pokazuju da je na provedbu posljednjih parlamentarnih izbora, onih u prosincu 2011. utrošeno 122,2 milijuna kuna, dok je na izbore u 2007. utrošeno 154,8 milijuna kuna. Glavninu čine troškovi izborne administracije, odnosno naknade članovima biračkih odbora i raznih povjerenstava, a potom naknade za osvojene glasove, odnosno zastupnička mjesta.