Problem motivacije

„Drugačije su okolnosti. Tada je Josipović bio predsjednik, a Milanović premijer. Predsjednički izbori bili su prva prilika HDZ-u da nešto promijeni”, rezonirao je prije nekoliko dana u razgovoru za Telegram izvor blizak izbornom stožeru. „Motivacija jednostavno nije na razini kao onda”, kazao je Telegramov sugovornik. Sada je Kolinda Grabar-Kitarović u poziciji da brani mandat, „a to je nekad teže nego kad ga osvajaš prvi put”.

Svjesni očito stanja na terenu – motivacije koja nije baš na razini – u HDZ-u su najprije planirali da potpise neće skupljati svih 12 dana, nego da će doći do okrugle brojke od sto tisuća i prekinuti prikupljanje. Zoran Milanović, kandidat kojeg podupire SDP i niz drugih stranaka, primjerice, uopće se nije dao uvući u tu utrku s potpisima. Predao je 78 tisuća, nakon svega tri dana prikupljanja. Milanović će tako do kraja kampanje, ako ga se bude pitalo za manji broj potpisa od HDZ-ove protukandidatkinje, hladno moći tvrditi da ih je on ionako predao prvi, u rekordnom roku.

Potpisi ne garantiraju glasove

Utrku za što većim brojem potpisa potpuno besmislenom smatra i jedan istaknuti član vodstva HDZ-a s kojim je Telegram razgovarao. „Navodno se borimo za birače, a ne za potpise koji ne garantiraju glasove na izborima”, kaže Telegramov sugovornik, koji, dakle, smatra da broj potpisa ne govori presudno o izbornim šansama: „Ta brojka govori samo o tome tko ima najmoćniju infrastrukturu”.

Iako su, dakle, razmatrali varijantu da prekinu s prikupljanjem potpisa, u izbornom stožeru HDZ-ove kandidatkinje od te su ideje odustali. Je li tome kumovala bojazan da će Miroslav Škoro, izazivač Kolinde Grabar-Kitarović na desnici – koji bi upravo njoj mogao oduzeti glasove – u Državno izborno povjerenstvo doći s više kutija i više potpisa od aktualne predsjednice? To bi, na simboličnoj razini, bio ozbiljan udarac za HDZ.

Više potpisa – više troškova

Izvori bliski njezinom izbornom stožeru uvjeravaju da razlog nije strah od Škore i njegove ekipe. „To je ipak 12 dana kampanje na terenu”, objašnjavaju suradnici HDZ-ove kandidatkinje zbog čega su na kraju odlučili prikupljati potpise sve do isteka roka. Pa ipak, teško je ne zaključiti da su u HDZ-ovim krugovima s određenom dozom olakšanja primili vijest da je Škoro jučer DIP-u predao nešto više od 70 tisuća potpisa. „Mislili smo da će doći sa 140-150 tisuća”, kazao nam je jedan blizak suradnik Kolinde Grabar-Kitarović.

U Škorinom, pak, stožeru brojku potpisa koju su sakupili smatraju vrlo zadovoljavajućom. “Sve smo ih dobili jedan na jedan, u kontaktu s građanima, bez stranačke mašinerije”, ocjenjuju u ovom stožeru. I dok se iz ekipe Kolinde Grabar-Kitarović čude kako nisu uspjeli do više potpisa s 4000 volontera koliko je Škorina kampanja imala na terenu, stožer ovog nezavisnog predsjedničkog kandidata objašnjava da nisu htjeli previše potrošiti ljude, koji će im trebati i u ostatku kampanje i za nadgledanje samih izbora. “Uostalom, mi nemamo neograničen izvor sredstava kao HDZ. Da smo udvostručili broj potpisnih mjesta sigurno bi skupili mnogo više potpisa, ali bi potrošili i dodatnih 250-300 tisuća kuna, što nije mala svota”, kažu u Škorinom stožeru.

Slijedi drama

Što se tiče izbornih šansi troje po anketama glavnih kandidata – Grabar-Kitarović, Milanovića i Škore – one su podjednake, procjenjuje istaknuti HDZ-ovac s kojim smo razgovarali, no ipak predviđa dvoboj HDZ-ove kandidatkinje i Milanovića u drugom krugu, a onda pobjedu aktualne predsjednice. „Oni koji će glasovati za Škoru ipak će u drugom krugu dati glasove njoj”, smatra Telegramov sugovornik, koji očito nije previše zadovoljan načinom na koji HDZ-ova kandidatkinja vodi kampanju, osobito njezinim istupima oko zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

U Škorinom stožeru imaju sličnu viziju: podjednake šanse u prvom krugu i pobjeda njihovog kandidata u drugom, dok se kod Milanovića uzdaju u njegov uzlazni anketni trend. Pritom, nije nemoguće da u najmanju ruku kontroverzni istupi predsjednice motiviraju na izlazak na izbore upravo birače kojima je Milanović najmanje loš izbor. Uglavnom, vrlo je teško naći nekog tko misli da naredni dani neće biti dramatični, a razlike u prvom krugu – nevelike.

I sitno je bitno

I tu bi mogle presuditi i sitnice, poput dva-tri postotka, ili čak dijela postotka koji će odnijeti neki od manjih kandidata u prvom krugu izbora. Sudeći po svim anketama, na značajniji rezultat, a u ekstremnijim scenarijima izbornog iznenađenja i borbu za drugi krug može računati pored spominjane trojke još jedino Mislav Kolakušić. Ostali – a kandidata bi, nakon potvrde DIP-a, trebalo biti čak 11 – mogu međutim nekome ugroziti i plasman u drugi krug.

Čini se da veći broj kandidata odgovara najviše Kolindi Grabar-Kitarović, jer će hard-core birači HDZ-a koji kane dati svoj glas aktualnoj predsjednici teško promijeniti mišljenje. Milanoviću bi glasove mogli odvući kandidati s centra i ljevice, te populisti, koji bi, pak, najviše mogli odnijeti Škori. Jasno je da bi ovom nestranačkom kandidatu najviše odgovarala situacija u kojoj bi bilo samo troje kandidata, jer bi njemu išli svi protuestablišmentski glasovi, ali očito će 22. prosinca na izbornom listiću biti poprilična gužva.

Predsjednica na sučeljavanja tek u – drugom krugu

Veći broj kandidata u potpunosti će obesmisliti i televizijska sučeljavanja u prvom krugu izbora. S desetak kandidata jednostavno nije moguće organizirati gledljivu debatu. Ako bi u istu TV debatu bili pozvani svi kandidati, gledatelji bi ostali uskraćeni za mogućnost da troje-četvero anketno najjačih kandidata uživo sučeli argumente. No, čini se da aktualna predsjednica nema namjeru sudjelovati čak ni u takvoj, masovnoj televizijskoj raspravi.

Njezini suradnici dosad su u više navrata neslužbeno poručivali da će o tome osobno odlučiti Kolinda Grabar-Kitarović. Međutim, sada očekuju da će aktualna predsjednica sasvim izbjeći TV debate u prvom krugu izbora i da će se u njih uključiti tek u drugom krugu, kad ostane samo dvoje kandidata. Tako da joj velik broj kandidata jednostavno dobro dođe kao solidan alibi za izbjegavanje sučeljavanja u prvom krugu.

No, takvo izbjegavanje suočavanja s protukandidatima i javnosti nije potez bez rizika. Ako nakon svih izjava i performansa posljednjih dana predsjednica u finišu kampanje bude još i bježala od svojih protukandidata, nije isključeno da će se i to osjetiti u biračkim kutijama. A kao što je jasno praktički svim najvažnijim akterima ove utrke – svaki glas mogao bi biti presudan.