Predsjednica, ne posve neočekivano, kaže kako su oni koji je kritiziraju zbog izjava u Argentini zlonamjerni
Tvrdi kako nije veličala ustaški režim i njegove predvodnike
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je reagirala na kritike oporbe i povjesničara koji su ju prozvali zbog njezinih istupa u Argentini.
U priopćenju poslanom medijima kaže kako iz njezine izjave da su “nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine”, samo zlonamjerni mogu iščitavati veličanje totalitarnog režima. “Ta izjava ni na koji način nije u suprotnosti s vrlo jasno više puta izrečenim stavovima o NDH, kao i o doprinosu antifašizma u stvaranju moderne hrvatske države”, kažu iz njezina Ureda.
Poručuju kako samo zlonamjerni mogu iz njezina istupa iščitati veličanje ustaških predvodnika. “Tužno je što se ni dan danas ne priznaje žrtva mnogim iseljenicima koji nisu smjeli izražavati domoljublje u svojoj zemlji, težnju za slobodnom i neovisnom Hrvatskom, a koji su za vrijeme bivše Jugoslavije bili zatvarani, proganjani, pa čak i ubijani”, zaključila je predsjednica.
Žestoke kritike oporbe
Inače, na predsjedničinu izjavu reagiralo je više zastupnika oporbe. Šef Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk u srijedu je oštro osudio izjave hrvatske predsjednice ironizirajući da su u Argentini “prostor slobode” pronašli i mnogi Nijemci pri čemu je nabrojao nacističke ratne zločince Eichmanna i Mengelea, a također i ustaške zločince Antu Pavelića, Dinka Šakića i druge.
Rekao je i da bi se, u slučaju da je njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila takvo nešto, vjerojatno povela rasprava o tome hoće li ju “smjestiti u zatvor ili neku drugu ustanovu”.
SDP-ov Predrag Matić predsjednicu je nazvao “hodajućim skandalom” i poručio da ga je “sram što je ona predsjednica Hrvatske”. Saborska zastupnica GLAS-a Vesna Pusić kaže kako je “nečuveno da predsjednica govori protiv Ustava vlastite zemlje”.
Prozvao ju i povjesničar Jakovina
Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra kako je riječ o skandaloznoj izjavi predsjednice, a predložio je i da “u ambasadama SAD-a i Njemačke pregledaju njene izjave jer nam one kvare odnose s tim dvjema zemljama i mnogim drugima”.
Jakovina je pojasnio kako u Argentini postoje “stara” i “nova” emigracija. Stara je ondje došla na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i prije Drugog svjetskog rata. Oni koji su pobjegli nakon Drugog svjetskog rata tzv. štakorskom linijom, poput Ante Pavelića ili Adolfa Eichmanna iz Njemačke, bili su fašistički zločinci.
Koliko Hrvata je odselilo u Argentinu?
Inače, na stranici Državnog ureda za Hrvate izvan domovine piše kako nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka je oko 250. 000. Spominju i tri vala iseljavanja.
Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848. Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između dva rata, između 1918. i 1939. godine, navodi se. Treći i posljednji val bio je poslije Drugoga svjetskog rata, između 1945. i 1956., kada je u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata, političkih emigranata, ali i dio ustaške vrhuške.