Predsjednica upravo raspisuje izbore za EU parlament; za što točno glasamo? Evo 6 najvažnijih stvari
Ako Brexit u međuvremenu ne propadne, u svibnju će se birati 705 zastupnika u 27 zemalja članica
Krajem svibnja hrvatski građani ponovno će imati priliku birati zastupnike u Europski parlament, jedinu instituciju Europske unije čiji članove Europljani biraju izravno, na izborima. Bit će to treći izbori za to tijelo u Hrvatskoj, a deveti na razini EU-a. Izbore će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović raspisati u utorak, 26. ožujka.
Prije 1979. godine, zastupnike u Europski parlament imenovale su zemlje članice iz redova zastupnika u nacionalnim parlamentima. To se promijenilo prije 40 godina, kada je tadašnjih 410 eurozastupnika izabrano na prvim europskim izborima, u lipnju 1979. godine. Ove godine birat će se 705 zastupnika u 27 zemalja članica (osim ako, naravno, Brexit u međuvremenu ne propadne, pa će sve ostati po starom).
Evo nekih činjenica o jednom od najvećih parlamenata na svijetu.
1. Donosi li Europski parlament zakone?
Da, ali… U nedavnom razgovoru za Hinu, eurozastupnica Biljana Borzan ustvrdila je da se više od dvije trećine odluka koje se tiču građana usvajaju u Europskom parlamentu, a ne u Saboru. No, donošenje europskih propisa različito je od donošenja hrvatskih zakona.
Europski parlament je tzv. suzakonodavac. To znači da europske propise donosi skupa s Vijećem EU u kojem sjede predstavnici vlada zemalja članica. Propise predlaže Europska komisija. U nekim slučajevima EU parlament ima ravnopravan položaj kao i Vijeće (znači da zakone donose zajednički, usuglašavanjem), dok u nekim pitanjima, kao što su porezi, parlament daje samo savjetodavno mišljenje.
2. Koliko nas košta EU parlament?
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ustvrdio je početkom prošle godine da Europska unija prosječnog Europljanina dnevno košta koliko i šalica kave, aludirajući da to, bez obzira na često suprotne tvrdnje, i nije prevelik iznos. Proračun EU parlamenta, pak, u prošloj je godini iznosio 1,95 milijardi eura, od čega je 44 posto bilo namijenjeno za troškove osoblja, a oko 22 posto na različite troškove zastupnika, uključujući plaće, troškove putovanja, urede.
EU parlament je prošle godine usporedio svoje troškove s troškovima drugih parlamenata. Prema njihovom izračunu, koji se temelji na proračunu za 2015. godinu, godišnji troškovi Europskog parlamenta po stanovniku EU-a iznose svega 3,50 eura. Tvrdili su i da su, kada se na taj način računaju troškovi, skuplji njemački Bundestag i francuska Nacionalna skupština. No, tu ipak treba biti oprezan jer zbog različitih ovlasti i organizacije troškovi različitih parlamenata ne moraju nužno biti usporedivi.
3. Gdje je sjedište Europskog parlamenta?
Parlament zasjeda u dva grada, Bruxellesu i Strasbourgu, a dio njegove djelatnosti odvija se i u Luksemburgu. Seljenje zastupnika iz Bruxellesa u Strasbourg jednom mjesečno kritičari nekad nazivaju i “putujućim cirkusom”. Upravo se ovoga tjedna plenarna sjednica parlamenta održava u tom francuskom gradu.
Među zastupnicima već dulje postoji inicijativa da se ukine dvojno sjedište EU parlamenta i na taj način uštedi vrijeme, novac, a i, tvrde zagovornici te ideje, pomogne okolišu (argumentiraju da kamioni, automobili i ostala prijevozna sredstva emitiraju tisuće tona CO2 godišnje – čega ne bi bilo da nema seljenja). No, za ukidanje jednog sjedišta, primjerice, onog u Strasbourgu, treba jednoglasna odluka zemalja članica, dakle na to bi trebala pristati i Francuska. Prema izvješću Europskog revizorskog suda, ukidanje sjedišta u Strasbourgu uštedjelo bi godišnje 114 milijuna eura.
4. Kakva su materijalna prava zastupnika?
Prije 2009. godine, zastupnici u EU parlamentu bili su plaćeni koliko i njihovi kolege u zemlji članici iz koje su dolazili. To je, prema svojedobnom izračunu BBC-ja, dovelo do toga da su talijanski eurozastupnici imali četiri puta veća primanja od španjolskih, iako su radili isti posao. Od 2009. godine plaće eurozastupnika su izjednačene i iznose oko 6.800 eura nakon oporezivanja (s time da zemlja članica može dodatno oporezivati plaće svojih zastupnika).
No, jedno od kontroverznih pitanja tijekom ovog saziva bilo je pitanje treba li javnost znati kako zastupnici troše neke od dodatnih naknada na koje imaju pravo, poput naknade za opće troškove koja je lani iznosila oko 4.400 eura. Sud EU-a presudio je lani da detalji tih troškova ne trebaju biti javno objavljivani.
5. Koliko su aktivni eurozastupnici?
Ako je suditi samo po statistici, rade non-stop. Prema stranici MEPranking.eu, neki su u aktualnom sazivu održali više od tisuću-dvije govora na plenarnim sjednicama. Mada, naravno, statistika je varljiva i ne govori o sadržaju.
Komisija je svojevremeno čak imala i problem s aktivnošću zastupnika, konkretno sa zastupničkim pitanjima. Briselsku administraciju znalo je godišnje zatrpati više od 10 – 13 tisuća zastupničkih upita. U lipnju 2015. godine slovački zastupnik Vladimir Manka pitao je onda Komisiju koliko to uopće košta – novca, ljudi i vremena. Administracija je procijenila da po pitanju u prosjeku troše 490 eura. Jer svaki pisani odgovor treba izraditi, koordinirati, odobriti i na kraju prevesti. U ovom sazivu, zastupnici su dosad postavili više od 44 tisuće pisanih upita.
6. Mogu li se EU zastupnici predomisliti?
Začudo – da. Europski parlament ima vrlo neobičan mehanizam tzv. ispravka dodjele glasa. Dakle, ako na plenarnoj sjednici glasuju na jedan način, mogu naknadno izmijeniti taj svoj glas, za što trebaju podnijeti zahtjev za ispravak. Ispravak mogu tražiti usmeno na sjednici ili u elektroničkom obliku, a onda to moraju učiniti do petka u podne drugog tjedna nakon sjednice.
To ne utječe na rezultat glasovanja o nekom propisu, jer se on naknadno ne mijenja. Riječ je više o simboličnom potezu. Tako su, primjerice, kako je pisao Večernji list, postupili neki zastupnici HDZ-a kada se u studenom 2017. godine glasovalo o rezoluciji kojom se tražilo pokretanje postupka protiv Poljske.