Politika & Kriminal

Predstavljen je projekt obnove Kina Europa; Bandić posve ozbiljno priča kako je kina oteo tajkunskoj privatizaciji

14.12.2020., Svetog Mateja 93, Zagreb - Gradonacelnik Milan Bandic posjetio prostorije gdje ce se potpisivati ugovori s podnositeljima zahtjeva koji su stekli pravo na novcanu naknadu zbog umanjene kakvoce zivljenja na podrucju Jakusevca, Hrelica i Micevca.
Photo: Marin Tironi/PIXSELL
FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

Danas je u Zagrebu održana konferencija za medije na kojoj je predstavljen projekt Kino Europa. Plan, kao i arhitektonski projekt uređenja prostora, predstavili su ravnatelj Kulturno informativnog centra Petar Bujas i projektant arhitekt Alan Braun.

Osim toga, na konferenciji za medije bio je i gradonačelnik Milan Bandić koji je također kratko govorio o projektu. Prva se obratila pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Sanja Jerković, koja je najprije govorila o počecima Kina Europa i njegovoj važnosti.

Potom je pozdravila prof. Bujasa i njegove suradnike te prof. Brauna od kojih je prvi govorio prof. Bujas koji se uključio video-vezom i predstavio viziju programa.

Okupit će umjetnički savjet

Rekao je kako je jedan od ciljeva da se održi dosadašnja kvaliteta programa te kako je jako važno da planiraju prikazivati filmove koji inače ne bi doživjeli komercijalnu distribuciju.

“Potrudit ćemo se prikazivati filmove zanemarenih žanrova, poput, primjerice, kratkometražnog filma. Pokrenut ćemo interdisciplinarne projekte koji će pokazati baštinu Kina Europe, ali i hrvatske filmografije”, rekao je i dodao kako će u rad kina uključiti međunarodne stručnjake i renomirane domaće autore, kako bi napravili umjetnički savjet gdje će se ravnopravno predlagati program.

‘Pratit ćemo svjetske trendove i surađivati s domaćim autorima’

Rekao je potom i kako će biti naglasak na edukacijskoj komponenti budući da planiraju edukativne aktivnosti za mlade naraštaje. Kada se radi o repertoaru, Bujas kaže kako će pratiti svjetske trendove, ali i kako će surađivati s domaćim i regionalnim autorima. Dodao je i kako u Kinu Europa planiraju održavati panele i diskusije te kako će program obogaćivati suradnjama s festivalima.

“Surađivat ćemo s članovima mreže ECC, europske mreže kulturnih centara, čiji smo član nedavno postali, a u sklopu čega možemo postići značaju suranju”, zaključio je Bujas.

Što planiraju učiniti s prostorom?

Sljedeći je govorio Alan Braun s Arhitektonskog fakulteta, koji je rekao kako je kao i svaki zadatak u povijesnoj arhitekturi prvo sve potrebno dobro istražiti. Ukratko je predstavio dokumentaciju koja se radi te dodao kako su u fazi glavnog projekta.

“Cijeli sklop su zamislili braća Muller, vlasnici ciglane na Črnomercu koji su bili zaljubljenici u kina, a 1924. su izgradili kino, tada nazvano Balkan Palace. Našli smo dosta projektne dokumentacije izvorne koja nam je pomogla u identifikaciji kako je kuća izgledala izvorno, kada je otvorena”, ispričao je.

Dodao je kako su potom gledali sve promjene i istražili što vrijedi i što treba obnoviti a što se može ukloniti. “Napravili smo sondiranje elemenata zgrade kina s vrlo spektakularnim rezultatima. Kad smo počeli malo strugati, došli smo od rezultata da nije bilo uopće monokromatski, crveni mramor, zlatna, oker… kolorit je bio značajan. Naglasak nije bio samo na filmu, nego i na arhitekturi”, ispričao je. Dodao je kako je i ventilacija bila jako dobra za to doba te kako 1930.-ih dobiva ozvučenje u foajeima.

Obnovit će se dio za manji orkestar

Pokazao je potom i povijesne fotografije te ih usporedio s današnjim. “Naš je zadatak da vratimo 1925. po pogledu izgleda, ali i uvesti moderne sustave grijanja i ventilacije i unijeti ih u tu bogatu ljušturu.

“Ulazimo u sam prostor kina, ljuštimo ovaj dio koji su dodavani, dućani i slično. ulazimo u samu dvoranu, ispod samog kina, garderobe i sanitarije i vraćamo na izvorno stanje dio koji je kino imalo a to je dio za manji orkestar, uređujemo foaje i kada se cijela dvorana gleda, vraćamo ovaj gornji foaje za koji se vidi da je imao značajne boje. Taj dio je doživio i štetu od potresa pa smo i to rješavali”, rekao je.

Dodao je potom kako se dvorana za projiciranje vraća na izvorno te kako će imati oko 400 mjesta. Ispričao je kako trenutno rade na obnovi pročelja kina, dok se u isto vrijeme radi i na projektnoj dokumentaciji za interijer.

Bandić: Prije 12 godina sam oteo četiri kina tajkunskoj privatizaciji

Sljedeći je govorio gradonačelnik Bandić, koji je gotovo bez glasa, za što se ispričao. Zahvalio je profesorima na svemu što su napravili za kino i počeo govoriti o Kinu Europa. “Prije 12 godina sam oteo četiri zagrebačka kina od tajkunske privatizacije. Kino Europa je zaštićeno dobro koje treba pretvoriti u kulturnu instituciju za film”, rekao je Bandić kratko i zamolio profesore da u kinu pod “A ne bude šank, a pod B kultura”.

“Ja bih molio da šank bude pod Š, a sve ostalo neka bude u funkciji kulture. To kako ćete vi to dogovoriti sa zaštitarima, da vam govorim, to bi bilo kao da ćaći govorim kako se prave djeca. Ja sam siguran da vi nećete gubiti vrijeme i da ćete risati ono što ste isplanirali”, rekao je i zaželio Bujasu što brži oporavak.

Postavljeno je nekoliko pitanja, jedno od njih je bilo i o trajanju i cijeni projekta. Prof. Braun je rekao kako je izrada projekta u tijeku te kako će se znati više o troškovima kada to bude gotovo te kako se u međuvremenu radi na pročelju. “Nadam se da smo do sredine sljedeće godine pri kraju s radovima na interijerima”, rekao je i dodao kako ne može biti siguran jer su tu i razni procesi poput javne nabave i slično.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu