Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Predstavljeno veliko istraživanje o učinku pandemije na hrvatsko školstvo i učenike. Rezultati su kritični

Jedan od zaključaka je i da je došlo do porasta depresivnosti i anksioznosti, fobija i strahova kod djece

FOTO: Vjekoslav Skledar/Ilustrativna fotografija

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić poručio je u srijedu da škole nužno moraju ostati otvorene, predstavljajući rezultate istraživanja koji pokazuju da je pandemija negativno utjecala na veliku većinu učenika, njihovu motivaciju i mentalno zdravlje. „Ključna je poruka kako je nužno škole držati otvorene”, istaknuo je Jokić predstavivši rezultate istraživanja “Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti covid-19 i potresa na sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj”.

Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u razdoblju od svibnja do lipnja 2021. u 161 srednjoj i osnovnoj školi na preko 27.000 učenika, 417 stručnih suradnika i 4796 učitelja i nastavnika. Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 280.000 kuna.

Porast depresivnosti i anksioznosti, fobija i strahova

Pokazalo se da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na život većine učenika, to je izjavilo 59,1 posto maturanata, te 37 posto učenika šestih razreda osnovnih škola. Najveći negativan utjecaj pandemija je imala na bavljenje sportom, izvanškolske aktivnosti i mentalno zdravlje, kaže Jokić.

„Primjećuje se značajno povećanje depresivnih i anksioznih stanja kod učenika, fobija i strahova, dok je broj vršnjačkog nasilja stagnirao ili se blago smanjio”, rekao je. Jokić je upozorio da psihičke teškoće postaju značajan društveni i javnozdravstveni problem, koji ima jednaku težinu, a možda i dugoročnije posljedice od pandemije.

Snažno protivljenje maskama na nastavi

Ipak, u nekim segmentima pandemija je imala pozitivan učinak, tako je 33,3 posto maturanata odgovorilo da je utjecala pozitivno na odnose s članovima obitelji, a 39 posto učenika 8. razreda da je pozitivno utjecala na odnose s bliskim prijateljima.

Kada je riječ o epidemiološkim mjerama, učenici su bili posebno kritični prema nošenju maski na nastavi i nemogućnosti miješanja s učenicima drugih razreda – 67,6 posto maturanata izrazilo je negativan stav prema maskama, a 53,1 posto učenika 8. razreda prema nemogućnosti miješanja.

Slično misle i nastavnici od kojih se 67,6 posto u osnovnim školama negativno izrazilo o maskama. U srednjim školama negativan stav izrazili su i o skraćivanju satova (njih 34,1 posto).

Pogoršanje kod učenja i radnih navika

Istraživanje pokazuje da su promjene u nastavi zbog pandemije negativno utjecale na motivaciju učenika za učenje i radne navike (za 52 posto učenika 8. razreda i 50,3 posto učenika drugih razreda srednje škole), dok su pozitivne bile za pobošljanje vještina rada s računalom.

Predmetni nastavnici su dodatno apostrofirali pogoršanje kod obrazovnih ishoda, izvršavanja školskih obaveza i razvijanja vještina. „Bez obzira na dob učenici preferiraju učioničku nastavu u odnosu na nastavu na daljinu. Prethodno razdoblje učinilo je kod njih da na neki način zavole učioničku nastavu” , istaknuo je Jokić.

Nastavnici su uglavnom bili zadovoljni materijalnom podrškom tijekom pandemije, no većina kaže da im je posao tijekom pandemije bio zahtjevniji. Pritom je zahtjevnost posla najveća bila na srednjoškolskoj razini, a ponajveća u gimnazijskom obrazovanju. „Škola na daljinu je iz perspektive nastavnika ujedno i najzahtjevnija”, napomenuo je Jokić.

Fuchs o cijepljenju učenika i maskama

Na pitanje jesu li škole spremne za novi pandemijski val većina ravnatelja se izjasnila da “relativno jesu”. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ocijenio je kako je riječ o hvalevrijednom istraživanju provedenom na dosad najvećem broju učenika i nastavnika, koje će pomoći u donošenju odluka i konkretnih mjera. Pritom nije želio otkriti konkretne epidemiološke mjere za novu školsku godinu 2021./2022. najavivši da će one biti predstavljene u četvrtak na Vladi i u petak.

Otkrio je samo da će se u novoj školskoj godini omogućiti dodatna i izborna nastava te da će u pojedinim školama sati biti skraćeni sati na 40 minuta zbog spajanja određenih škola. Maske i dalje neće biti obvezne u nižim razredima osnovne škole.

Dobrovoljno cijepljenje učenika, dodao je Fuchs, neće se provoditi u školama. „Sigurno nećemo naređivati da se djeca moraju obavezno cijepiti , možemo jedino preporučivati”, kazao je.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu