Došao je i drugi dio Crobarometra; u usporedbi s prethodnicima premijer i predsjednica stoje zaista dosta loše
Drugi dio istražuje kakvi su dojmovi građana o političarima i institucijama
Stigao je i drugi dio Crobarometra Nove TV. Nakon što je u subotu objavljeno kako stoje političke stranke, drugi dio Crobarometra istražuje kakvi su dojmovi građana o političarima i tri državne institucije.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u kolovozu je doživjela najveći pad potpore među građanima. Trenutačno njezin rad ne odobrava 46 posto građana, dok ga odobrava 45 posto, a 9 posto ne zna. Mjesec dana prije, njezin je rad odobravalo 53 posto ispitanika, a nije 39 posto.
Bivši predsjednik Ivo Josipović na pola mandata, u istom razdoblju, imao je znatno veću potporu – njegovu politiku odobravalo je 72 posto građana, a nije odobravalo njih 18 posto, dok 10 posto nije znalo.
Većina ima negativan dojam o premijeru
Predsjednica zasad jedina ima većinu pozitivnog dojma među građanima, točnije, 52 posto, a negativan dojam o njoj ima njih 41 posto. Većina građana o premijeru Andreju Plenkoviću ima negativan dojam, točnije, njih 52 posto, a pozitivan 41 posto. O šefu Mosta Boži Petrovu 59 posto građana ima negativan, a 32 posto pozitivan dojam. O predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću 54 posto građana ima negativan, a 31 posto pozitivan dojam.
Andrej Plenković je premijer već 11. mjesec, a u odnosu na prethodnike dojam koji ostavlja na građane baš i nije najbolji. Nakon isto toliko vremena provedenih u Banskim dvorima, Ivo Sanader je, u studenom 2004., uživao je 57 posto pozitivnog dojma među građanima, a u listopadu 2008. godine 42 posto.
Njegova nasljednica Jadranka Kosor, u svibnju 2010., uživala je 45 posto pozitivnog dojma. U listopadu 2012. Zoran Milanović uživao je pozitivan dojam među 44 posto građana. Tri institucije su ocijenjene školskim ocjenama. Ured Predsjednice dobiva 2,76, Vlada 2,29, a Hrvatski sabor dobiva 1,99.
Istraživanje je provela agencija Ipsos između 1. i 18. u mjesecu, na uzorku od 971 punoljetnog građanina iz cijele Hrvatske. Za mjerenje stranačkih preferencija koristi se metoda tajnog izjašnjavanja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 %, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 %.