Premijer: 'Ako netko radi u zdravstvu onda je preduvjet i minimum zdravog razuma da je cijepljen'
Nije to nametanje obveze, nego korištenje covid potvrda na pametan način, tvrdi Plenković
Premijer Andrej Plenković u intervjuu za Dnevnik HRT-a osvrnuo se na svoju jučerašnju najavu da bi cijepljenje moglo postati obvezno za sektore zdravstva, školstva i u sustavu socijalne skrbi. Ne vjeruje da je njegova najava izazvala zabrinutost i ogorčenje. “Svi naši sugrađani su racionalni i pametni”, rekao je Plenković i dodao kako su građani svjesni koliko nas je korona koštala, kao i napora Vlade da se pomogne zaposlenima i poslodavcima te da su uz to osigurali dovoljno cjepiva. Ponovno se hvalio potezima Vlade.
“Istodobno smo održali financijsku reputaciju s investicijskim kreditnim rejtingom i idemo prema eurozoni. Uspjeli smo učiniti sve što je u našoj moći, a pri tome imati znatno blaže mjere od mnogih drugih zemalja. Tamo gdje su restriktivne mjere oštrije, ljudi su se brže cijepili, a mi smo to izveli tako da smo bili u gotovo ‘light’ fazi mjera”, rekao je Plenković.
“Ne vjerujem da su zabrinuti u zdravstvu”, počeo je premijer, a nakon što ga je voditelj Branko Nađvinski prekinuo rekavši da su u školstvu oštri prema njemu, Plenković je rekao: “Nisu, dobri smo mi. Mi se znamo, puno toga smo prošli skupa. Znaju oni što smo mi učinili za povećanje plaća u školstvu, respekt prema profesorima.”
‘Ne govorimo o nametanju obveze’
Okrenuo se na sustave zdravstva i socijalne skrbi. “Ako netko radi u zdravstvu i brine o pacijentima onda je preduvjet i minimum zdravog razuma da su tamo ljudi cijepljeni i da pacijent zna da mu je liječnik, medicinska sestra i drugo osoblje cijepljeno i da su sigurni i njima je dobro da su sigurni, jer se bave s pacijentima. Socijala, primjerice Domovi za starije, netko tko se bavi njegovanjem starijih i bolesnih nije u redu da dolazi netko tko zaštitu, koju sada imamo, nije iskoristio.”
Vratio se i na obrazovanje, poručivši da je ono jako bitno. “Učinili smo napore da školovanje djece i starijih koji su na fakultetima bude što normalnije, a očito vidite i po ovim rezultatima, nije isto jesmo li online ili se nastava odvija normalno. I tu želimo napraviti iskorake i na taj način ohrabriti sektore. Ne govorimo o nametanju obveze nego koristiti covid potvrde na pametan način.”
Ne vjeruje da će tom “neizravnom prisilom” izazvati revolt. “Nije nitko ovdje ni slijep ni glup”, rekao je Plenković i dodao kako poduzete mjere “ne padaju s Marsa ili se sve rješava čarobnim štapićima”. Mora postojati društveni dogovor, rekao je Plenković. “Država je tu da zaštiti građane, a oni imaju i prava i obveze. Neka malo svi pomognu da riješimo ovu situaciju.”
‘USKOK i policija moraju raditi kako rade’
Plenković je čestitao građanima koji su se cijepili, njih 46,3 posto, a pozvao je one koji to još nisu da se cijepe. Naglasio je da je cilj postići neku vrstu kolektivnog imuniteta te da se trenutno oko 30 posto ljudi protivi cijepljenju. “Taj postotak ljudi sada pokušavamo ohrabriti, nagovoriti, mobilizirati da dođemo do 70 posto cijepljenih kako bi osigurali zdravstvenu i financijsku sigurnost građana i neku normalnost društvenog života”, rekao je Plenković.
Na pitanje oko današnjih uhićenja i kada će se vidjeti epilog te priče s obzirom na trajanje korupcijskih procesa u Hrvatskoj i koliko će duboko to ići, Plenković je prešao preko pitanja i počeo govoriti o reformama pravosuđa, poručivši kako žele da je ono učinkovitije. Najavio je izmjene Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku i poručio da smo na europskim standardima kad je u pitanju imenovanje sudaca. Rekao je i kako će se naći rješenje za izbor predsjednika Vrhovnog suda.
“Trajanje sudskih postupaka je ključno, napravili smo velike iskorake u zadnjih desetak godina u smanjenju broja starijih predmeta. Moramo biti još brži, a osobito ključni predmeti moraju imati brži epilog”, nastavio je Plenković. Na ponovljeno pitanje voditelja kakav epilog vidi oko uhićenja u Zagrebu, rekao je kako su USKOK i policija potpuno nepristrani i neovisni. “Želimo iskorijeniti korupciju i oni moraju raditi svoj posao upravo kako rade, s tajnim izvidma, bez utjecaja i komentara na ono što rade, nego da oni s druge strane zakona shvate, na temelju ovih primjera, da se to ne smije raditi”, rekao je.
‘Nitko nam ne nameće reforme’
Osvrnuo se i na svojih pet godina na čelu HDZ-a, poručivši kako je to velika čast i odgovornost te da su “čvrsto usidreni u desnom centru” i u partnerstvu s liberalnim strankama i manjinama. “U tom smo trokutu formirali i prvu i drugu vladu i na tome ću ustrajati jer mislim da je to dobro i zdravo za hrvatsko društvo. To je ključan impuls za ići naprijed. Imamo tri godine bez izbora i to je velika šansa za reforme”, rekao je Plenković.
“Nitko nam reforme ne nameće”, poručio je i dodao kako uz kriznu godinu “nema što se nije dogodilo” u njegovom mandatu, istaknuvši brodogradilišta, Agrokor, potrese, požare i poplave. Naglasio je kako su omogućili da unatoč svemu tome zemlja ide naprijed. Kako kaže, Hrvatska je uz koronu imala i četiri puta više troškova zbog potresa, što je “veliki izazov”. Zato su, objašnjava, koncipirali cijeli Nacionalni plan oporavka i otpornosti na programu Vlade i nacionalnoj strategiji.
“Ključne komponente su gospodarstvo, investicije u svim sektorima vođene logikom zelene i digitalne transformacije i tranzicije. To su procesi četvrte industrijske revolucije i tu vidimo budućnost, nova radna mjesta i šansu Hrvatske na globalnom europskom tržištu”, rekao je Plenković dodavši da otvaranje sto tisuća radnih mjesta vidi u kojim god sektorima žele. Od ICT sektora, koji, kako je rekao, ostvaruju fenomalne rezultate sa ili bez države, pa do tradicionalnih i tercijarnih djelatnosti poput turizma gdje tek sada slijedi oporavak i investicije.
‘Proračun se puni dobro’
Rekao je kako su napravljeni i veliki koraci u energetskom sektoru i prometnoj infrastrukturi te smatra da će se reformama na tržištu rada, pravosuđu, upravi, zdravstvu, obrazovanju napraviti iskoraci koji će nas učiniti otpornijima na mnoge krize, ali i konkurentnijima.
Plenković je istaknuo kako se proračun puni dobro te da HNB ima novu procjenu rasta. “Nadam se da ćemo dobro iskombinirati mudro i odgovorno ponašanje, pojačati ga cijepljenjem, osigurati ga sa što boljom turističkom sezonom da dođemo na 70 posto rekordne 2019. i osnažiti hrvatsku ekonomiju punjenjem proračuna”, rekao je dodavši da to otvara vrata eurozone početkom 2023.
Komentirao je i izjave predsjednika Zorana Milanovića u BiH, koje su izazvale žestoke reakcije tamošnjih političara. Poručio je kako je stav Vlade i HDZ-a već godinama da se mora poštovati i slovo i duh Daytonskog sporazuma te da se Hrvatima ne smije birati član Predsjedništva. “To se, nažalost, više puta ponovilo, zadnji put 2018. Ovo što je Milanović govorio sada, mi govorimo već godinama, nema tu ništa novoga”, poručio je i dodao kako je BiH prijateljska država kojoj će i dalje pomagati, između ostalog i kod pronalaska rješenja za pravedniji izborni sustav.