Premijer je jučerašnje lažne dojave o bombama uspio povezati s napadom pred Banskim dvorima: 'Neće uspjeti destabilizirati Hrvatsku'

Premijer Andrej Plenković rekao je da sve prijetnje, pa tako i prijetnje postavljenim bombama u više državnih institucija, doživljava ozbiljno te da institucije provode istragu, a naglasio je i da nitko neće uspjeti u destabilizaciji države.

MUP i SOA, naravno, rade i nastoje identificirati odakle je to došlo, rekao je Plenković novinarima u Tirani gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu EU-Zapadni Balkan, upitan za jučerašnje dojave o bombama u nizu pravosudnih institucija. “To je uznemiravanje javnosti i svih tih institucija”, rekao je te podsjetio da je nedavno bilo puno dojava o bombama i u velikim trgovačkim centrima.

“Dakle, ima ljudi koji očito lažno uznemiruju hrvatsku javnost i za to ih treba, naravno, kazniti”, dodao je, podsjetivši i na situacije na Trgu žrtava fašizma te na Trgu sv. Marka, odnosno na mladića uhićenog s Molotovljevim koktelom na prosvjedu pred središnjicom HDZ-a te na oružani napad Danijela Bezuka pred Banskim dvorima pri čemu je teško ozlijeđen jedan policajac.

Ozbiljne sigurnosne prijetnje

Sve to, naglasio je, doživljava ozbiljno te podsjetio da stalno govori o ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama “koje sad više nisu iznimka nego su kontinuirane”, prozvavši oporbu zbog njezinog stava kojeg je nazvao smiješnim. “Dakle, ta jedna apsurdna retorika koju stalno koristi oporba je smiješna. Kad dobiju dopis SOA-e, koji u biti kaže isto što i ja, onda šute. Dok to ne dobiju, onda nešto bucaju bezveze po medijima”, rekao je.

Situacija je takva kakva je, dodao je, imamo ljude koji očito imaju neke druge ciljeve, neke druge ambicije, žele na neki način uznemiriti javnost, destabilizirati situaciju u Hrvatskoj. “U tome, naravno, neće uspjeti i mi ćemo nastaviti sve ovo što radimo da Hrvati budu sigurni”, poručio je premijer.

Plenković je još jednom izrazio sućut obitelji i suborcima preminulog generala Pavla Miljavca, bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, ministra obrane, saborskog zastupnika i počasnog predsjednika Hrvatskog generalskog zbora.

Pristupanje zemalja zapadnog Balkana u EU

Premijer je iznio i detalje sa summita u Tirani.

Niz europskih čelnika na sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan u Tirani pozvao je srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da se Srbija svrsta uz vanjskopolitičko stajalište EU-a, a on je u albanskoj prijestolnici napomenuo da je Beograd osudio rusku agresiju na Ukrajinu i da poštuje ukrajinski teritorijalni integritet, rekao je Plenković.

„Dinamika susreta na najvišoj razini postala je intenzivna, mislim da će to ubrzati proces“ pristupanja šest zemalja zapadnog Balkana u EU, smatra Plenković. Rekao je da se u deklaraciji nakon skupa po prvi put ne koristi „eufemizam europske perspektive“ nego o „perspektivi članstva u EU-u“, što je „konkretniji izričaj“ koji pokazuje veću privrženost proširenju članica saveza.

O politici Aleksandra Vučića prema Rusiji

Plenković je rekao kako je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na skupu od „niza“ čelnika pozvan da se Srbija svrsta uz vanjskopolitička stajališta EU-a, osobito uz pakete sankcija. „On govori o tome da oni uvijek imaju te unutarnje stvari koje se tiču odnosa prema Rusiji, ali isto tako onda napomene da su oni osudili rusku agresiju na Ukrajinu i da poštuju ukrajinski teritorijalni integritet“, rekao je hrvatski premijer.

Srbija je, uz Bjelorusiju, jedina europska zemlja koja se nije priključila sankcijama Rusiji. Plenković je na skupu rekao kako je Hrvatska „kao regionalno energetsko čvorište“ spremna pomagati zemljama srednje i jugoistočne Europe.

Na skupu je podržao davanje statusa kandidata BiH već na Europskom vijeću idućeg tjedna te je pozdravio viznu liberalizaciju za Kosovo, čija je predsjednica Vjosa Osmani najavila podnošenje zahtjeva za članstvom u EU idućeg tjedna.

‘Nema nikakvih rezervi’ prema ulasku Hrvatske u Schengen

Plenković je dodao kako niti jedna članica Europske unije nema nikakvih rezervi prema članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru te da očekuje da će ono biti odobreno na susretu europskih ministara u četvrtak.

Premijer boravi u Tirani na sastanku na vrhu zemalja EU-a i zapadnog Balkana, a u izjavi novinarima naglasio je da ti susreti, koji su češći zahvaljujući inicijativi Hrvatske, ubrzavaju dinamiku približavanja članstvu zemalja zapadnog Balkana.

Prvi takav skup održan je 2000. u Zagrebu, a uslijedio je onaj u Solunu 2003., pauza do Sofije 2018., pa summiti u Zagrebu 2020., Brdu 2021. te današnji u Tirani.