Izvanrednih parlamentarnih izbora tako sasvim sigurno neće biti, mada su još prošlog tjedna pojedini koalicijski partneri i s tom opcijom, kako doznajemo, vrlo ozbiljno računali. “Postoji suglasnost da treba odraditi mandat do kraja”, kazao je nakon sastanka predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković.
Zategnuto primirje i uvijene prijetnje
Ni Telegramovi sugovornici iz vladajuće stranke ne vide nikakvu prednost u eventualnom prijevremenom izlasku na birališta. Pogotovo ne za samog premijera. “Ako Plenković želi predsjedati Europskom unijom, zašto bi sada riskirao tu mogućnost?”, zapitao se jedan naš sugovornik. Hrvatska će EU-om predsjedati u prvih šest mjeseci 2020. godine.
Da je riječ samo o primirju i to prilično zategnutom primirju, pokazuje Jandrokovićeva tvrdnja da će HDZ ubuduće “sigurno odgovoriti” na nekorektno ponašanje koalicijskih partnera. “Mi smo stožerna stranka, pokazali smo u određenim situacijama da nećemo podnositi korake koji nisu korektni i fer”, kazao je Jandroković. Zazvučalo je to kao da je glavni tajnik HDZ-a govoreći o “određenim situacijama” aludirao na čuveno izbacivanje Mosta iz vladajuće koalicije 2017. godine.
HDZ na putu prema dole
No, ako je barem na nekoliko mjeseci Plenković uspio smiriti stanje u koaliciji, s njegovom strankom će ići dosta teže. Valjajuću gomilu nezadovoljstva, koja gori ispod površine ispeglanih izjava HDZ-ovih dužnosnika, odlazak Lovre Kuščevića, naime, neće pretjerano umiriti. Stranka je na sve jasnijem putu prema dole, datumi objavljivanja anketa se čekaju sa zebnjom, kako u Središnjici, tako i na Pantovčaku i teško je vjerovati da će zakašnjeli odlazak kompromitiranog ministra označiti početak preokreta.
Smjena Kuščevića vjerojatno će smanjiti unutarstranački pritisak na premijera Andreja Plenkovića, mada su mu pojedini viđeniji HDZ-ovci u neslužbenim razgovorima cijelo ovo vrijeme zamjerali da je previše odugovlačio s odlukom o sad već bivšem ministru i tako naštetio stranci. HDZ-ovci s kojima smo zadnjih dana razgovarali smatraju da je Kuščević postao politički neobranjiv već u lipnju, među ostalim i zbog izjava poput one da ima toliko nekretnina da mu ih nije moguće pratiti ili, pak, savjeta građanima kako se obogatiti do 44. godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, ipak je otišao tek 8. srpnja, nakon što je aferica s katastrom mutirala u mega priču s operacijama off-shore kompanija za koju je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati gdje će se zaustaviti.
Promjena koja se (još) čeka
Kao, uostalom, i HDZ-ov načeti rejting. Po CRO Demoskopu objavljenom ovog vikenda, HDZ-u je ispred SDP-a ostalo tek 4,4 postotnih bodova prednosti, s trendom daljnjeg smanjenja razlike. Jedan od viđenijih HDZ-ovaca upozorava da stranka ima problem percepcije među biračima. “HDZ ima problem s rejtingom i zato se mora dogoditi nekakva promjena jer ovakav ne može pobijediti ni na predsjedničkim niti na parlamentarnim izborima”, pesimističan je Telegramov sugovornik.
Izvjesno je da sam odlazak Kuščevića neće biti dovoljan. Uostalom, cijeli niz afera različitog intenziteta posljednjih mjeseci imao je za svoje aktere još neke ministre iz Plenkovićeve Vlade – Gabrijela Žalac, Goran Marić, Tomislav Tolušić – svi oni su, zapravo, poput Kuščevića, doprinijeli sad već upornom padu rejtinga stranke.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Većina koja curi kroz prste
No, teško je očekivati da bi se Plenković u ovom trenutku mogao odlučiti na širu rekonstrukciju Vlade. Ako bi se rješavao još ministara, većina njih bi se, poput Kuščevića, vratili u Sabor. “Pitanje je kakvu bi atmosferu širili”, upozorava Telegramov sugovornik iz redova HDZ-ovih zastupnika. A s obzirom na tanku većinu i zbog Kuščevića još jednom narušene odnose s koalicijskim partnerima HNS-om i SDSS-om, valjat će dobro njegovati doslovno svakog saborskog zastupnika ili zastupnicu vladajuće većine.
A mora se paziti i na one koji bi to mogli postati. Primjerice, na ličko-senjskog župana Darka Milinovića koji bi, ne prođe li županijski proračun na sutrašnjoj sjednici Skupštine, mogao ostati bez funkcije, a onda, kako je već najavio, aktivirati saborski mandat. S obzirom na to da bi mu proračun srušio HDZ, koliko bi Milinović u Saboru bio dobrohotan prema tom istom HDZ-u?
Toga su svjesni i na Trgu žrtava fašizma, stoga već neko vrijeme pokušavaju slomiti otpor lokalnog HDZ-a i izbjeći nove izvanredne izbore u toj županiji. Hoće li Plenković uspjeti u toj operaciji ili će županijski HDZ opet ignorirati upute iz Zagreba, bit će poznato sutra poslijepodne.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dvije brze izmjene
Što se tiče kadrovskih pitanja, Plenković mora sada pronaći zamjenu za dvoje ministara, Kuščevića i ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić koja je izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Iako novu dužnost formalno preuzima sredinom rujna, neslužbeno se može doznati da se u stranci već aktivno traži kandidat ili kandidatkinja koji bi je zamijenili.
No, zasad se čini da će do petka Plenković uspjeti naći samo zamjenu za Kuščevića. Sabor bi u tom slučaju zadnjeg dana zasjedanja prije ljetne pauze mogao potvrditi novog ministra ili ministricu uprave.
HSLS-u je dosta
Privremenost primirja u vladajućoj koaliciji, međutim, osim ocjene da će vrh HDZ-a uzeti dva mjeseca da odluči o budućem političkom smjeru, pokazuju i žestoke izjave prije svih Darinka Kosora nakon današnjeg sastanka. Predsjednik HSLS-a je poručio kako je ovo zadnji put da im HNS i SDSS “sole pamet u koaliciji”. U izjavi za Telegram, pak, prisnažio je kako više ne želi uopće sudjelovati na sastancima na kojima će se raspravljati o problemima tipa “Kuščević”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Želimo se baviti poreznom reformom, gospodarstvom, problemima ovršenih kojih još uvijek ima 250 tisuća, proračunom za 2020. godinu”, kaže Kosor podsjećajući znakovito da je HSLS pod njegovim vodstvom, već jednom, 2010. godine napustio vladajuću koaliciju.
Može li on to?
Prije točno mjesec dana na ovom mjestu smo pobrojali sve sastavnice političkog kaosa u kojem se našao Plenkovićev HDZ. To je bilo prije Telegramovog otkrića o Kuščevićevoj kući koja nije upisana u katastar, nakon čega je uslijedila medijska lavina.
Odlazak ministra uprave i političkog tajnika HDZ-a i privremeno, zategnuto primirje u vladajućoj koaliciji, dakle, nisu ni izbliza dovoljni za rješavanje duboke političke krize u kojoj se već neko vrijeme nalazi vladajuća politička stranka – čak ako i ne eksplodira neka nova velika ministarska afera. Problemi koji su postojali početkom lipnja i dalje su tu i narednih nekoliko dana će pokazati može li ih i kani li ih uopće Andrej Plenković početi ozbiljnije rješavati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Premijer je, odlaskom Kuščevića, primirio krizu u koaliciji. Ali iz stranke sugeriraju da ga bitka za HDZ tek čeka
Odlaskom Kuščevića Plenković je tek zagrebao po površini problema koji izjedaju HDZ
Da je riječ samo o primirju i to prilično zategnutom primirju, pokazuje Jandrokovićeva tvrdnja da će HDZ ubuduće "sigurno odgovoriti" na nekorektno ponašanje koalicijskih partnera. "Mi smo stožerna stranka, pokazali smo u određenim situacijama da nećemo podnositi korake koji nisu korektni i fer", kazao je Jandroković. Zazvučalo je to kao da je glavni tajnik HDZ-a govoreći o "određenim situacijama" aludirao na čuveno izbacivanje Mosta iz vladajuće koalicije 2017. godine.
Odlaskom Lovre Kuščevića premijer Andrej Plenković uspio je, barem zasad, primiriti duhove u vladajućoj koaliciji: današnji sastanak HDZ-a s političkim partnerima, koji su zadnjih dana praktički ultimativno tražili da ministar uprave napusti Vladu, nije bio pretjerano dramatičan, a koalicija je preživjela. Dojam je nekih sudionika sastanka, međutim, da je ipak riječ tek o privremenom primirju i da će čelni ljudi HDZ-a, uvjerljivo najjače stranke, u naredna dva mjeseca definirati kako će i s kim posložiti stvari u posljednjoj godini mandata ove Vlade i u ključnom dijelu predizborne kampanje za mjesto predsjednice ili predsjednika Republike.
Izvanrednih parlamentarnih izbora tako sasvim sigurno neće biti, mada su još prošlog tjedna pojedini koalicijski partneri i s tom opcijom, kako doznajemo, vrlo ozbiljno računali. “Postoji suglasnost da treba odraditi mandat do kraja”, kazao je nakon sastanka predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković.
Zategnuto primirje i uvijene prijetnje
Ni Telegramovi sugovornici iz vladajuće stranke ne vide nikakvu prednost u eventualnom prijevremenom izlasku na birališta. Pogotovo ne za samog premijera. “Ako Plenković želi predsjedati Europskom unijom, zašto bi sada riskirao tu mogućnost?”, zapitao se jedan naš sugovornik. Hrvatska će EU-om predsjedati u prvih šest mjeseci 2020. godine.
Da je riječ samo o primirju i to prilično zategnutom primirju, pokazuje Jandrokovićeva tvrdnja da će HDZ ubuduće “sigurno odgovoriti” na nekorektno ponašanje koalicijskih partnera. “Mi smo stožerna stranka, pokazali smo u određenim situacijama da nećemo podnositi korake koji nisu korektni i fer”, kazao je Jandroković. Zazvučalo je to kao da je glavni tajnik HDZ-a govoreći o “određenim situacijama” aludirao na čuveno izbacivanje Mosta iz vladajuće koalicije 2017. godine.
HDZ na putu prema dole
No, ako je barem na nekoliko mjeseci Plenković uspio smiriti stanje u koaliciji, s njegovom strankom će ići dosta teže. Valjajuću gomilu nezadovoljstva, koja gori ispod površine ispeglanih izjava HDZ-ovih dužnosnika, odlazak Lovre Kuščevića, naime, neće pretjerano umiriti. Stranka je na sve jasnijem putu prema dole, datumi objavljivanja anketa se čekaju sa zebnjom, kako u Središnjici, tako i na Pantovčaku i teško je vjerovati da će zakašnjeli odlazak kompromitiranog ministra označiti početak preokreta.
Smjena Kuščevića vjerojatno će smanjiti unutarstranački pritisak na premijera Andreja Plenkovića, mada su mu pojedini viđeniji HDZ-ovci u neslužbenim razgovorima cijelo ovo vrijeme zamjerali da je previše odugovlačio s odlukom o sad već bivšem ministru i tako naštetio stranci. HDZ-ovci s kojima smo zadnjih dana razgovarali smatraju da je Kuščević postao politički neobranjiv već u lipnju, među ostalim i zbog izjava poput one da ima toliko nekretnina da mu ih nije moguće pratiti ili, pak, savjeta građanima kako se obogatiti do 44. godine.
No, ipak je otišao tek 8. srpnja, nakon što je aferica s katastrom mutirala u mega priču s operacijama off-shore kompanija za koju je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati gdje će se zaustaviti.
Promjena koja se (još) čeka
Kao, uostalom, i HDZ-ov načeti rejting. Po CRO Demoskopu objavljenom ovog vikenda, HDZ-u je ispred SDP-a ostalo tek 4,4 postotnih bodova prednosti, s trendom daljnjeg smanjenja razlike. Jedan od viđenijih HDZ-ovaca upozorava da stranka ima problem percepcije među biračima. “HDZ ima problem s rejtingom i zato se mora dogoditi nekakva promjena jer ovakav ne može pobijediti ni na predsjedničkim niti na parlamentarnim izborima”, pesimističan je Telegramov sugovornik.
Izvjesno je da sam odlazak Kuščevića neće biti dovoljan. Uostalom, cijeli niz afera različitog intenziteta posljednjih mjeseci imao je za svoje aktere još neke ministre iz Plenkovićeve Vlade – Gabrijela Žalac, Goran Marić, Tomislav Tolušić – svi oni su, zapravo, poput Kuščevića, doprinijeli sad već upornom padu rejtinga stranke.
Većina koja curi kroz prste
No, teško je očekivati da bi se Plenković u ovom trenutku mogao odlučiti na širu rekonstrukciju Vlade. Ako bi se rješavao još ministara, većina njih bi se, poput Kuščevića, vratili u Sabor. “Pitanje je kakvu bi atmosferu širili”, upozorava Telegramov sugovornik iz redova HDZ-ovih zastupnika. A s obzirom na tanku većinu i zbog Kuščevića još jednom narušene odnose s koalicijskim partnerima HNS-om i SDSS-om, valjat će dobro njegovati doslovno svakog saborskog zastupnika ili zastupnicu vladajuće većine.
A mora se paziti i na one koji bi to mogli postati. Primjerice, na ličko-senjskog župana Darka Milinovića koji bi, ne prođe li županijski proračun na sutrašnjoj sjednici Skupštine, mogao ostati bez funkcije, a onda, kako je već najavio, aktivirati saborski mandat. S obzirom na to da bi mu proračun srušio HDZ, koliko bi Milinović u Saboru bio dobrohotan prema tom istom HDZ-u?
Toga su svjesni i na Trgu žrtava fašizma, stoga već neko vrijeme pokušavaju slomiti otpor lokalnog HDZ-a i izbjeći nove izvanredne izbore u toj županiji. Hoće li Plenković uspjeti u toj operaciji ili će županijski HDZ opet ignorirati upute iz Zagreba, bit će poznato sutra poslijepodne.
Dvije brze izmjene
Što se tiče kadrovskih pitanja, Plenković mora sada pronaći zamjenu za dvoje ministara, Kuščevića i ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić koja je izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Iako novu dužnost formalno preuzima sredinom rujna, neslužbeno se može doznati da se u stranci već aktivno traži kandidat ili kandidatkinja koji bi je zamijenili.
No, zasad se čini da će do petka Plenković uspjeti naći samo zamjenu za Kuščevića. Sabor bi u tom slučaju zadnjeg dana zasjedanja prije ljetne pauze mogao potvrditi novog ministra ili ministricu uprave.
HSLS-u je dosta
Privremenost primirja u vladajućoj koaliciji, međutim, osim ocjene da će vrh HDZ-a uzeti dva mjeseca da odluči o budućem političkom smjeru, pokazuju i žestoke izjave prije svih Darinka Kosora nakon današnjeg sastanka. Predsjednik HSLS-a je poručio kako je ovo zadnji put da im HNS i SDSS “sole pamet u koaliciji”. U izjavi za Telegram, pak, prisnažio je kako više ne želi uopće sudjelovati na sastancima na kojima će se raspravljati o problemima tipa “Kuščević”.
“Želimo se baviti poreznom reformom, gospodarstvom, problemima ovršenih kojih još uvijek ima 250 tisuća, proračunom za 2020. godinu”, kaže Kosor podsjećajući znakovito da je HSLS pod njegovim vodstvom, već jednom, 2010. godine napustio vladajuću koaliciju.
Može li on to?
Prije točno mjesec dana na ovom mjestu smo pobrojali sve sastavnice političkog kaosa u kojem se našao Plenkovićev HDZ. To je bilo prije Telegramovog otkrića o Kuščevićevoj kući koja nije upisana u katastar, nakon čega je uslijedila medijska lavina.
Odlazak ministra uprave i političkog tajnika HDZ-a i privremeno, zategnuto primirje u vladajućoj koaliciji, dakle, nisu ni izbliza dovoljni za rješavanje duboke političke krize u kojoj se već neko vrijeme nalazi vladajuća politička stranka – čak ako i ne eksplodira neka nova velika ministarska afera. Problemi koji su postojali početkom lipnja i dalje su tu i narednih nekoliko dana će pokazati može li ih i kani li ih uopće Andrej Plenković početi ozbiljnije rješavati.