Premijer je snužden. Ide okolo i žali se da svi ignoriraju njegov krasan intervju
Plenković se požalio i kako mediji nisu pridavali dovoljnu pažnju dijelovima intervjua koje on smatra bitnima
Predstavljajući Zakon o uvođenju eura, premijer Andrej Plenković razgovarao je s novinarima i o drugim temama. Tako je na pitanje jesu li političari loše odradili posao s obzirom na rezultate popisa stanovništva (prema kojem je Hrvatsku u deset godina napustilo gotovo 10 posto stanovništva), Plenković odgovorio:
“Dao sam u subotu intervju jednoj vašoj uglednoj kolegici, koji je trajao 40 minuta, i onda sam dva dana mogao gledati kako se taj intervju ignorira čak i na televiziji na kojoj sam ga dao. Jedna od najbizarnijih situacija, kao da sam intervju dao televiziji na nekom drugom kontinentu. Mislim da to nije normalno.”
Premijer je zatim krenuo objašnjavati “strukturu ovih 396.000 ljudi manje”. “Negativni prirodni priraštaj ili razlika između broja umrlih i rođenih je 165.000 ljudi. Godine 1948. u Hrvatskoj je bilo 95.000 beba godišnje, 2021. ih je bilo 35.000, to je 60.000 manje”, konstatirao je.
‘Malo se ovo prenosilo’
Plenković je naglasio kako je demografija najvažnije pitanje hrvatskog naroda. “To je egzistencijalno pitanje nas Hrvata. Ona je negativna praktički zadnjih 70 godina. Jedini mali plus, neka vrsta maloga skoka u broju rođenih bio je 1996. ili 1997. što je bilo iza Oluje i Bljeska. Točno, točno, to je bio pozitivni optimizam koji se tada vidio”, napomenuo je pa nastavio:
“Drugo, ovih ostalih 230.000, prema podacima DZS-a, dijelimo ih u dvije skupine – 110.000 registriranih iseljenika, ljudi koji su otišli živjeti u drugu zemlju, i oko 120.000 neregistriranih.”
Ponovno se požalio kako dijelovima njegovog subotnjeg intervjua mediji nisu dali dovoljno pažnje. “Ponovit ću ovo što sam rekao u subotu, a što se malo prenosilo. Enormna je razlika kada ste u EU-u ili niste – u smislu mogućnosti da hrvatski građani, obrazovani ovdje, odu u neku drugu zemlju. Prije 2013. ste mogli ići u neku zemlju EU-a, ako ste dobili radnu dozvolu, što je komplicirana procedura ili ako ste ispunjavali neke kvote”, rekao je Plenković.
‘Ne može nas se uspoređivati s drugima’
“Kad smo ušli u EU-u govorimo da je ovo jedna od mogućnosti kako bi ljudi iskoristili slobodu kretanja, pa negdje nešto naučili i zaradili i onda se dvosmjerno vratili u Hrvatsku investirali i živjeli ovdje. Sada se nalazimo u 2022., u 9. godini članstva u EU-u, dolazimo zrelo u trenutak ulaska u Schengen i eurozonu, dižemo gospodarstvo”, kazao je premijer i dodao:
“Usporedba nas i drugih zemalja srednje i istočne Europe ne može biti statična, ona mora biti dinamična”, kazao je Plenković. Naglasio je kako Hrvatska “lovi korak” s drugim članicama EU-a, oko privlačenja investitora i drugih stvari te da će taj proces trajati sljedeće desetljeće.
Rekao je kako će se raditi na ublažavanju negativnih i poboljšanju demografskih trendova napomenuvši kako mnoge države negativne trendove prirodnog prirašta rješavaju useljavanjem. “Mi još nismo u toj situaciji. Kada pogledate najveći broj ljudi koji se rađa u brojnim zapadnim zemljama, kada pogledate podrijetlo djece, onda ćete vidjeti da su mnogi od njih djeca useljenika. Sve te činjenice treba staviti na stol, bez opravdavanja. Rezultati nisu dobri i nitko s njima ne može biti zadovoljan, ali istovremeno nisu neočekivani. Lako ih se može rastumačiti”, zaključio je.