Premijer najavljuje izrazito izazovnu godinu pred nama pa umiruje: 'Inflacija pada, BDP raste'
Danas je u Virovitici održan sastanak predstavnika Vlade i lokalnih čelnika
Premijer Andrej Plenković izjavio je na sastanku predstavnika Vlade sa županima i predstavnicima gradova i općina da je godina pred nama u političkom smislu izrazito izazovna, istaknuvši da Hrvatska bilježi pad inflacije, povećanje kreditnog rejtinga i rast BDP-a. Predstavnici Vlade sastali su se u Virovitici sa županima, gradonačelnicima i načelnicima kako bi razgovarali o decentralizaciji pri upravljanju državnom imovinom, ulaganjima i reformi u školstvu te industrijskoj tranziciji.
Plenković je podsjetio da će se u 2024. održati izbori u Rusiji i SAD-u, što će imati implikacije na zbivanja u svijetu, a u Hrvatskoj održat će se tri izbora, parlamentarni, predsjednički i za Europski parlament. “Hrvatska bilježi pad inflacije, a trenutno držimo najviši kreditni rejting u povijesti zemlje, osim toga hrvatski BDP raste 11. kvartal zaredom”, rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na problem afričke svinjske kuge, naveo je da smo prije nje brojali 800 tisuća svinja, a tijekom krize je uginulo ili eutanazirano 36 tisuća svinja. Nakon što se bolest smirila, Hrvatska je ušla u novi režim koji omogućava svinjokolju u kriznim područjima, a vlasnicima svinja dano je 30 milijuna eura pomoći.
Potpore za obrazovanje
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, koji je izglasan 15. prosinca. Zakon omogućava decentralizaciju upravljanja državnom imovinom pa će se veliki dio njenih nekretnina dati na upravljanje županijama i gradovima kako bi se brže realizirali projekt koji su vezani za tamošnje objekte i zemljišta.
Država danas posjeduje 6206 stanova i 5067 poslovnih prostora, izvijestio je Bačić. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs govorio je o potporama za podizanje kvalitete obrazovanja, kazavši kako je u osnovnoškolski sustav usmjerena energija da bi u potpunosti bio jednosmjenski. Nakon toga, cilj su cjelodnevne škole.
Problemi srednjoškolskog sustava su premali broj gimnazijalaca, po tome smo daleko ispod europskog prosjeka. Trenutno 30 posto učenika pohađa gimnazijski program, a 70 posto strukovni.
Veći broj gimnazijalaca
Cilj je da se za pet posto poveća broj gimnazijalaca, a jedan od načina za to jest ukidanje pojedinih općedruštvenih programa i preusmjeravanje na gimnazijske.
“Dinamika obnova i gradnji škola mogla bi biti bolja”, rekao je Fuchs i dodao da je u tom pogledu, odnosno po povlačenju novca, sjever agilniji od juga Hrvatske. Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da je za industrijsku tranziciju i jačanje regionalnog razvoja osigurano 536 milijuna eura.
Za strateška partnerstva i inovacije ići će 320 milijuna eura, rast i razvoj inovativnih start-upova 90 milijuna, inovacijske klastere 10 milijuna, razvoj pametnih vještina 15 milijuna, a projekte jačanja regionalnog eko sustava za poduzetnike 96 milijuna eura.