Nekad je nužno odabrati stranu

Premijer: najsiromašniji smo jer drugi dulje primaju EU novac. A kako pravda ostale liste na kojima smo najgori?

Hrvatska je druga najsiromašnija članica Europske unije, Plenković uvijek ima spremno objašnjenje

FOTO: Telegram/Pixsell

Živahna rasprava razvila se u nedjelju između premijera Andreja Plenkovića i urednika emisije „Nedjeljom u 2“ Aleksandra Stankovića oko položaja Hrvatske u Europskoj uniji. Predsjednika Vlade Stanković je pitao zašto je Hrvatska za vrijeme njegovog mandata „zacementirala poziciju druge najsiromašnije članice Europske unije“.

Obrazlažući naširoko zašto smatra da to nije točno, Plenković je u jednom trenutku izvukao argument koji je koristio i u nekim ranijim prilikama: zemlje istočne i srednje Europe s kojima se Hrvatska često uspoređuje, u EU su ušle ranije pa su imale i više vremena razvijati se uz pomoć europskog novca.

Na začelju ljestvica

Ako hvatate korak „onda nastojite dostići one poput Mađarske i Poljske kojima je europski novac stizao od ’89.“, kazao je, među ostalim, Plenković, misleći na niz europskih fondova i programa koje su te države koristile. Pojednostavljeno: ako se i nismo popeli dovoljno visoko, to je zato što su u zemlje istočne i srednje Europe, milijarde iz europske blagajne stizale godinama prije nego u Hrvatsku.

To o zakašnjelim europskim milijardama je, dakako, točno. Europske ekonomske ljestvice, međutim, nisu jedine na kojima Hrvatska ne stoji perfektno: i tamo gdje novac ne može riješiti problem (negdje ga, dapače, čak i stvara), Hrvatska nekako uspijeva biti na začelju europskih ljestvica – ili pri vrhu, ali ne po dobrome.

Duboko nepovjerenje

Europska unija, koja voli testirati raspoloženje svojih građana prema svemu i svačemu, samo je u zadnjih godinu dana objavila nekoliko anketnih istraživanja koja su prilično poražavajuća za Plenkovićevu Vladu, parlamentarnu većinu koju je predvodio HDZ i općenito domaću politiku.

Eurobarometar

U ljeto 2019. godine hrvatski građani bili su, primjerice, neslavni rekorderi u Europskoj uniji po stupnju nepovjerenja u Vladu i parlamenta. Eurobarometar, objavljen u kolovozu, pokazao je da samo 13 posto ispitanika u Hrvatskoj ima povjerenja u Sabor i Vladu – najmanje u cijeloj EU. Čak su i Britanci, kako smo tada pisali, više vjerovali svojim institucijama unatoč višemjesečnim žestokim svađama i prepucavanjima oko Brexita.

Strah od aplikacije

Da se nije radilo tek o jednokratnom nezadovoljstvu; da anketirane nisu, naprosto, uhvatili taj dan u lošem raspoloženju, potvrdilo se u sljedećem, jesenskom Eurobarometru. Mizerni rast povjerenja u tom istraživanju od svega dva-tri postotna boda nije, dakako, bio dovoljan da odlijepi Hrvatsku s dna te ljestvice.

O povjerenju prema aktualnoj Vladi nešto govore i nedavno objavljeni rezultati ispitivanja javog mnijenja o krizi izazvanoj koronavirusom. Hrvatski građani su u toj anketi, rađenoj za Europski parlament, pokazali visok stupanj zadovoljstva mjerama koje su u jeku krize poduzimali Banski dvori. Ali, jedan podatak sugerira da je to povjerenje ipak prilično ograničeno. U tom se istraživanju manje od trećine ljudi složilo s time da vlast koristi aplikaciju na njihovom mobilnom telefonu radi praćenja širenja virusa.

Eurobarometar

Anketa o korupciji

Jednako nepovjerljivi prema toj ideji još su samo Slovenci i Austrijanci. Kod nas se to neraspoloženje prema mobilnoj aplikaciji koja bi olakšala praćenje epidemije sasvim sigurno može pripisati ozbiljnom petljanju Banskih dvora oko ove teme koje je završilo odustajanjem od spornog i u javnosti oštro kritiziranog modela praćenja mobitela.

Prošlog tjedna objavljeni su porazni rezultati još jednog istraživanja javnog raspoloženja – hrvatski građani su, najviše od svih stanovnika Europske unije, uvjereni da je u njihovoj zemlji široko raširena korupcija. Radi se, dakako, o percepciji; to je mišljenje građana. Ali bi za svaku vlast takvo raspoloženje njezinih stanovnika (a time i birača) trebalo biti predmet ozbiljne analize. Pogotovo što anketa pokazuje da se ta percepcija, malo po malo, s godinama – pogoršava.