Premijer napada medije da ruše povjerenje u institucije. Najbliži suradnik mu krši zakon, i to je OK

U svom ispadu, braneći Frku-Petešića, Plenković nije vidio nikakav problem u tome što je njegov najbliži suradnik prekršio zakon i direktno lagao u izjavi koju je potpisao na policiji. Naime, Frka-Petešić je Telegramu ustvrdio da na Dugom otoku vrijeme provodi samo ljeti i većinom praznika.

Kršenje zakona nije problem

Zakon, pak, definira prebivalište kao “mjesto i adresu u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese”. Davanje lažne izjave pritom je kažnjivo djelo, a Frka-Petešić naknadno je sam priznao kako nije imao ni namjeru “trajno se nastaniti” u općini Sali. Kršenje zakona Vlada međutim ne vidi kao problem. U bizarnom pokušaju obrane, kazali su kako Frka-Petešić nema nekretnina ni u Francuskoj ni u Hrvatskoj pa se prijavio jedino gdje može, u tatinoj vikendici.

I jučer je Plenković odlučno branio Frku-Petešića ustvrdivši da on ima pravo na stan i “točka.”. Pritom je ponovno novinare učio njihovom poslu kazavši da nije vijest to što će se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pozabaviti njegovim suradnikom nego da je “breaking news koji bi trebao vrištiti u eteru” odluka Povjerenstva da su zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici prekšili zakon.

Trivijalnim smatra činjenicu što je obitelj Frke-Petešića “omaškom” bila prijavljena u Zagrebu. Plenković je odbacio i povezanost Frke-Petešića s time što je Ilija Želalić, čija je supruga vlasnica stana u kojem je živila obitelj Frke-Petešić, napredovao na funkciju veleposlanika u Alžiru 2018. “Znam da Zvonko nije u nikakvoj vezi s Ilijom Želalićem. Njegova karijera i razvoj nema nikakve veze sa Zvonkom. Cijela ta priča je ništa, ovo nije tema”, poručio je Plenković i odbio dalje govoriti o toj temi.

Nabrajao napadnute institucije

Plenkovićevi napadi na medije i optužbe da ruše institucije nisu ništa novo. Posljednjih dana više puta je govorio o “demonterima države” te je tako klasificirao i medije, koji ga propitkuju ili pišu kritično o njemu te otkrivaju afere njegove Vlade, ministara i suradnika.

Tako je ovog utorka, braneći ubrzanu obnovu stana u kojem živi Frka-Petešić, Plenković govorio o neosnovanim napadima na HDZ s naglasivši da “samo govori činjenice”. “Doveli smo se u fazu da se što god može atribuira HDZ-u”, rekao je premijer, pa počeo nabrajati koje su sve institucije “napadane”.

“Ako pogledamo u zadnjih godinu dana koje su sve institucije bile kritizirane i napadane, neke opravdane neke neopravdane, to gotovo pa ne stane na jedan papir – Crveni križ, Civilna zaštita, Sveučilište u Zagrebu, HNK, HGK, HOK, HRT, Ustavni sud, Vrhovni sud, DORH, USKOK, policija, vojska, Stožer prvi i drugi. Ne znam… Puno toga je neopravdano, lako se to nađe”, nabrojao je Plenković.

Žalio se na praćenje intervjua

Plenković je “demontere” hrvatskih institucija spomenuo u subotnjem intervjuu na HRT-u ustvrdivši kako “postoje akteri koji rade na demontaži države i svih institucija”. Kazao je kako je u posljednjih mjesec dana došlo do “orkestriranog napada” na određene institucije. U ponedjeljak se, pak, požalio kako svi prenose taj dio njegovog intervjua, pa čak i HRT, a “ignoriraju” dio u kojem je govorio o demografiji. “Jedna od najbizarnijih situacija… To nije normalno”, ocijenio je Plenković medijsko praćenje njegovog istupa.

Istog dana, u Strasbourgu, ponovno se požalio na, po njemu, nedostatno praćenje njegovog intervjua. Tada nije htio definirati na koga misli kada govori o demonterima institucija. “Svi koji prate političku situaciju u Hrvatskoj vide tko je konstruktivan, a tko destruktivan”, konstatirao je i dodao da će “prepustiti kreativnosti svih da prepoznaju”.

Inače, u istom intervjuu koji mediji po premijeru nisu dovoljno popratili, Plenković je banalizirao i pisanje medija o povlačenju europskih sredstava iz Fonda solidarnosti i mogućnosti da će Hrvatska ta sredstva morati vratiti. Ustvrdio je kako će “učiniti sve da se sredstva potroše”, pa poručio: “Medijski odjek je dobila neka tehnička korespondencija između tijela na razini ministarstava i odgovarajućeg direktorata za regionalnu politiku”, pokušao je banalizirati pismo čije je dijelove objavio Telegram.

Krivio medije za poraz Filipovića

I oko drugih tema Plenković se često obrušavao na medije smatrajući ih odgovornima za negativnu percepciju u javnosti, ne povezujući to s otkrivenim aferama. Nakon uhićenja Gabrijele Žalac u studenom prošle godine, Plenković je, odgovarajući na pitanja novinara, više puta kritizirao medije, analitičare i oporbene političare, jer ga, kaže, ne citiraju u cijelosti.

Kao što ovih dana govori o “demonterima”, tako je tada kritičare klasificirao kao “kampiste”. Zasmetalo ga je što su novinari spomenuli da je proglasio pobjedu nad koronavirusom tvrdeći kako je govorio o pobjedi u prvom poluvremenu, no, izvukli smo mu snimku koja ga demantira.

Premijer je nakon lokalnih izbora krivio medije što njegov gradonačelnički kandidat Davor Filipović nije pobijedio u Zagrebu. Plenković je iza tog neuspjeha vidio medijsku urotu. “Namjerno mu kao slučajno govore ime, ne bi li ga devaluirali”, rekao je tada Plenković i dodao: “Tu bozu se može prodavati naivcu ili maloljetniku… To nije objektivno i profesionalno novinarstvo”, ustvrdio je tada Plenković i pritom kuckao po mikrofonima televizija. Tu tezu o Filipoviću Plenković je ponavljao i ranije.

‘Moja priča je točna i istinita’

Plenković je u svom stavu ustrajao tvrdeći da je on u pravu i da nije napao medije. “U svakom slučaju ja ću komentirati svakoga, bez zadrške… Moja priča je sasvim točna i istinita i to je jednostavno tako i nema toga što će se dogoditi da promijenim svoj stav”, konstatirao je. Tada je odbacio da je fiksiran na medije, pa počeo docirati reporteru N1 Hrvoju Krešiću.

“Gospodine Krešiću vi ste sada u dubokom ofsajdu. Malo ste svi skupa postali bahati. Ja govorim kao predsjednik Vlade, ovo da si vi umišljate da možete profesorski nastupati prema meni, to vi sebi objesite kući o neki čavao pa gledajte u to”, rekao je Plenković. “Ono što vi ovdje radite je sitni bezobrazluk koji ste si danas dopustili, ali više nemojte”, kazao je tada Plenković. Premijer se na medije obrušio i prije godinu dana optuživši ih za generiranje histerije oko petrinjskog potresa.

U ožujku prošle godine je, pak, stao u obranu medija nakon što se predsjednik Zoran Milanović obrušio na HRT. Par minuta kasnije Plenković se grubo obrecnuo na reporterku N1 televizije, Katarinu Brečić kazavši kako iz “njezinih pitanja uvijek izvire stav” i da “izvrće rečenice drugih ljudi”. Istog dana optužio je medije da pokušavaju “zamagliti činjenice”, a dan kasnije davao je upute medijima kakve naslove moraju stavljati.

Ovo su samo neki primjeri iz prošle godine, a Plenković je imao slične istupe od 2017. kada je priču Telegramove novinarke Doru Kršul, koja je tada pisala za portal srednja.hr, nazvao “istraživačkim pokušajem”.