Brzo nakon katastrofalnog potresa na Baniji krajem 2020. godine, u javnost su počeli izlaziti detalji o loše odrađenoj poslijeratnoj obnovi. Nekim kućama u tom kraju je, doslovno, nedostajala armatura, kod nekih ona nije bila povezana sa željezom iz deke, a u nekim kućama su temelji, pričali su ljudi, bili toliko derutni da bi se osipali na dodir.
Funkcionalne, sigurne i energetski učinkovite
U tom kontekstu, prilično je zanimljivo promatrati sadašnju obnovu, ovu nakon potresa. Primjerice, slučaj obitelji Kucko, iz Sela pored Siska. Oni su bili među prvima koji su dobili priliku za gradnju zamjenske kuće. Presretni, nisu htjeli previše komplicirati i između ponuđenih opcija su izabrali montažnu kuću jer je, kako su pričali novinarima krajem prošle godine, “ekonomičnija i brže gotova i nadamo se što prije useljenju”.
Imali su se čemu i nadati, barem ako je bilo vjerovati najavama iz Vlade. Kako je krajem prošle godine govorio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek, zamjenske kuće su trebale biti izgrađene u skladu sa svim europskim propisima o gradnji. I još: “Funkcionalne, sigurne sa stanovišta potresa, uz poštivanje tradicionalne arhitekture i funkcionalnosti prostora, energetski učinkovite”.
Smijeh i suze
Gradnja je krenula početkom veljače, a useljenje je trebalo biti ovih dana. Tada, prije točno četiri mjeseca, Danijela Kucko je bila presretna, jer je njihova obitelj trebala dobiti prvu zamjensku kuću izgrađenu nakon potresa na Baniji. Novinarima je kroz smijeh govorila što će prvo napraviti kad se konačno u nju usele: “Dobro ću se isplakati i pomoliti da nam se ovako nešto više nikad ne dogodi u životu”.
Tri i po mjeseca kasnije, sredinom svibnja, obitelji Kucko više nije bilo do smijeha. “Bili smo presretni, a sad ću iz srca reći da smo toliko razočarani, da više ne znamo, da nije tužno bilo bi smiješno. Plačemo svaki dan jer ovo ne napreduje nikuda”, govorila je novinarima. Naime, radovi su zapeli, radnici bi na gradilištu bili jedan dan, pa ih onda 10-15 dana ne bi bilo. “Kad nazovem Središnji ured, tamo mi lažu, kad nazovem nadzornoga, on mi laže, kad nazovem izvođača, isto laže”, žalila se Kucko novinarima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kad knauf propliva
A onda je, u noći između četvrtka i petka, pala kiša. “Funkcionalna”, “sigurna” i “energetski učinkovita” kuća obitelji Kucko poplavila je do te razine da je nadzornik radova kazao kako “sve mora ići dolje”. Obitelj koja je bila presretna prije samo nekoliko mjeseci, u svojoj je novoj i nedovršenoj kući hodala kroz lokve vode na podu, uz natopljene zidove, drvenu građu i vlastite suze. “Jutros su došli majstori za grijanje, kažu da ne mogu vjerovati na što ovo liči. Knauf na podu pliva”, govorila je u petak Danijela Kucko.
Kako se to, dovraga, dogodilo? I to s prvom, pokaznom kućom u obnovi Banije? Kako je moguće da se kuća gradila na način da je malo jača kiša može tako uništiti? Je li problem u samom projektu? U nemarnosti u njegovom provođenju? U činjenici da je kuću obitelji Kucko, uz 29 ostalih, trebalo obnavljati obiteljsko poduzeće Kreše Peteka, osumnjičenog u aferi Janaf za davanje mita kako bi dobio unosne poslove? Što ovaj slučaj – a ima na Baniji još kuća u obnovi koje je oštetila kiša – govori o tijeku i kvaliteti obnove od potresa?
Pitanja kao demontaža države
Ako je suditi po dosadašnjoj praksi aktualne vlasti, koja koncept političke odgovornosti na svim razinama prepoznaje samo kako bi ga što efikasnije ignorirala, ova pitanja će ostati bez i barem minimalno pristojnog odgovora. O nečijoj potpisanoj ostavci da se i ne govori.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uostalom, nisu opasni oni koji su sfušali (i ovu) obnovu. Opasni su oni koji postavljaju pitanja. Jer, možda ste zapamtili, radi se o demontaži države. Ili, preciznije – kriminalizacija obnove znači i pokušaj kriminalizacije same hrvatske državnosti. Pa se vi pitajte.
Premijer ne bi da ovo pitate: Kako je, pobogu, moguće da je kiša uništila prvu zamjensku kuću na Baniji?
Kritike na poslijeratnu obnovu Banije iz HDZ-a su proglasili demontažom države i hrvatske državnosti. Što sad?
Je li problem u samom projektu? U nemarnosti u njegovom provođenju? U činjenici da je kuću obitelji Kucko, uz 29 ostalih, trebalo obnavljati obiteljsko poduzeće Kreše Peteka, osumnjičenog u aferi Janaf za davanje mita kako bi dobio unosne poslove? Što ovaj slučaj - a ima na Baniji još kuća u obnovi koje je oštetila kiša - govori o tijeku i kvaliteti obnove od potresa?
Brzo nakon katastrofalnog potresa na Baniji krajem 2020. godine, u javnost su počeli izlaziti detalji o loše odrađenoj poslijeratnoj obnovi. Nekim kućama u tom kraju je, doslovno, nedostajala armatura, kod nekih ona nije bila povezana sa željezom iz deke, a u nekim kućama su temelji, pričali su ljudi, bili toliko derutni da bi se osipali na dodir.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je tad one koji su ukazivali da poslijeratna obnova možda i nije izvedena baš najbolje i najzakonitije, prozvao za pokušaj demontaže države. Oporbenu inicijativu da se u Saboru formira istražno povjerenstvo koje bi ispitalo poslijeratnu obnovu Banije je HDZ odbacio ni ne trepnuvši. A na sastanku vrha vladajuće stranke je tih dana, pričali su svjedoci, Vladimir Šeks ukazao na to da se kriminalizacijom obnove zapravo pokušava kriminalizirati – hrvatska državnost.
Funkcionalne, sigurne i energetski učinkovite
U tom kontekstu, prilično je zanimljivo promatrati sadašnju obnovu, ovu nakon potresa. Primjerice, slučaj obitelji Kucko, iz Sela pored Siska. Oni su bili među prvima koji su dobili priliku za gradnju zamjenske kuće. Presretni, nisu htjeli previše komplicirati i između ponuđenih opcija su izabrali montažnu kuću jer je, kako su pričali novinarima krajem prošle godine, “ekonomičnija i brže gotova i nadamo se što prije useljenju”.
Imali su se čemu i nadati, barem ako je bilo vjerovati najavama iz Vlade. Kako je krajem prošle godine govorio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek, zamjenske kuće su trebale biti izgrađene u skladu sa svim europskim propisima o gradnji. I još: “Funkcionalne, sigurne sa stanovišta potresa, uz poštivanje tradicionalne arhitekture i funkcionalnosti prostora, energetski učinkovite”.
Smijeh i suze
Gradnja je krenula početkom veljače, a useljenje je trebalo biti ovih dana. Tada, prije točno četiri mjeseca, Danijela Kucko je bila presretna, jer je njihova obitelj trebala dobiti prvu zamjensku kuću izgrađenu nakon potresa na Baniji. Novinarima je kroz smijeh govorila što će prvo napraviti kad se konačno u nju usele: “Dobro ću se isplakati i pomoliti da nam se ovako nešto više nikad ne dogodi u životu”.
Tri i po mjeseca kasnije, sredinom svibnja, obitelji Kucko više nije bilo do smijeha. “Bili smo presretni, a sad ću iz srca reći da smo toliko razočarani, da više ne znamo, da nije tužno bilo bi smiješno. Plačemo svaki dan jer ovo ne napreduje nikuda”, govorila je novinarima. Naime, radovi su zapeli, radnici bi na gradilištu bili jedan dan, pa ih onda 10-15 dana ne bi bilo. “Kad nazovem Središnji ured, tamo mi lažu, kad nazovem nadzornoga, on mi laže, kad nazovem izvođača, isto laže”, žalila se Kucko novinarima.
Kad knauf propliva
A onda je, u noći između četvrtka i petka, pala kiša. “Funkcionalna”, “sigurna” i “energetski učinkovita” kuća obitelji Kucko poplavila je do te razine da je nadzornik radova kazao kako “sve mora ići dolje”. Obitelj koja je bila presretna prije samo nekoliko mjeseci, u svojoj je novoj i nedovršenoj kući hodala kroz lokve vode na podu, uz natopljene zidove, drvenu građu i vlastite suze. “Jutros su došli majstori za grijanje, kažu da ne mogu vjerovati na što ovo liči. Knauf na podu pliva”, govorila je u petak Danijela Kucko.
Kako se to, dovraga, dogodilo? I to s prvom, pokaznom kućom u obnovi Banije? Kako je moguće da se kuća gradila na način da je malo jača kiša može tako uništiti? Je li problem u samom projektu? U nemarnosti u njegovom provođenju? U činjenici da je kuću obitelji Kucko, uz 29 ostalih, trebalo obnavljati obiteljsko poduzeće Kreše Peteka, osumnjičenog u aferi Janaf za davanje mita kako bi dobio unosne poslove? Što ovaj slučaj – a ima na Baniji još kuća u obnovi koje je oštetila kiša – govori o tijeku i kvaliteti obnove od potresa?
Pitanja kao demontaža države
Ako je suditi po dosadašnjoj praksi aktualne vlasti, koja koncept političke odgovornosti na svim razinama prepoznaje samo kako bi ga što efikasnije ignorirala, ova pitanja će ostati bez i barem minimalno pristojnog odgovora. O nečijoj potpisanoj ostavci da se i ne govori.
Uostalom, nisu opasni oni koji su sfušali (i ovu) obnovu. Opasni su oni koji postavljaju pitanja. Jer, možda ste zapamtili, radi se o demontaži države. Ili, preciznije – kriminalizacija obnove znači i pokušaj kriminalizacije same hrvatske državnosti. Pa se vi pitajte.