Važan istup premijera. Napao je sve koji šire mržnju: 'Kultura tolerancije mora biti otpor radikalizaciji'

Premjer je prozvao Ivana Penavu i Karolinu Vidović Krišto, ali i medije koji šire mržnju

Premijer Andrej Plenković sazvao je izvanrednu konferenciju za novinare koju je otvorio temom napada na policajca na Markovu trgu. Ranije na sjednici Vlade kazao je kako je napad imao elemente terorističkog čina.

“Za hrvatsku javnost važno je da je bilo pucanja na tri policajca. Srećom, ranjen je samo Oskar Fiuri kojeg smo jučer posjetili. On je dobro, snažan je i oporavlja se. Prognoze su da je stabilno i da će oporavak dobro ići. Što se tiče počinitelja, vidjeli ste da je riječ o mladom čovjeku od samo 22 godine. Ovo što je on napravio prema našim procjenama ne samo da je pokušaj teškoga ubojstva, nego po nama ima i elemenata terorističkog akta”, kazao je premijer.

“Vidjet ćemo što će pokazati istraga, ali on ovdje nije naišao usput, došavši iz Kutine koja baš nije četvrt Zagreba, s automatskim oružjem i pištoljem. Ovo je ozbiljna situacija koja zahtijeva da institucije i društvo ispitaju motive i razloge ovakvog čina. Pristupačnost je bila stalna politika svih koji su radili ovdje. Bili smo vrlo otvoreni i pristupačni, ali ovo je moment koji je prešao granicu i doveo nas u situaciju da na drugačiji način postavimo sigurnosnu situaciju rada Vlade. Rekao sam suradnicima da je sreća u nesreći da je to bio amaterski pokušaj, koji se nije dogodio u vrijeme kada je ispred vrata Vlade bilo više ljudi”, kazao je premijer.

Problem ekstremizma

Plenković je dodao kako je temeljna zadaća istražitelja ustanoviti kako je došlo da takve radikalizacije mladog čovjeka, odnosno izloženosti informacijama koje su ga potaknule na napad. “Ne mogu u nikoga uprijeti prstom, ali moramo se zapitati tko su akteri u političkom životu RH koji potiču mržnju, koji daju nevjerojatne izjave poput gospođe Vidović Krišto i Ivana Penave. Te izjave su za svaku osudu, neprihvatljive, nevjerojatne.

Tu postoji odgovornost različitih medijskih aktera, brojnih drugih, onih koji u svojim emisijama potiču nesnošljivost i mržnju. Postoji i odgovornost medijskih aktera koji svojim emisijama potiču mržnji između Hrvata i srpske manjine. Vjerojatno ima onih kojima se ne sviđa politika koju vodimo, ali uvjereni smo da radimo ono što je trebalo učiniti”, kazao je premijer. “Smatram da se ovim fenomenom u društvu moramo pozabaviti temeljitije nego što je to bilo do sada. Ovo je problem ekstremizma, ne uvezen, nego domaći proizvod kojim ćemo se baviti u narednom razdoblju“, naglasio je premijer.

Traženo povjerenstvo je ‘politički instrument’

Plenković je potom kazao kako će se osvrnuti i na borbu protiv korupcije. „U mandatu naše prve, a i u mandatu naše druge vlade, tijela nadležna za borbu protiv korupcije svoj posao rade neovisno od upliva politike. U posljednjih nekoliko tjedana čuli smo izjave koje su upućivale da bi premijer trebao biti upućen u izvide povezanih s kaznenim djelima, a ti su izvidi tajni, i da bi onda na temelju svoje diskrecije trebao procjenjivati tko je s kim dobar, s kim se sastaje i s kim ruča…”, rekao je premijer.

“To je izvitoperen način gledanja na rad institucija. To je možda obrazac kako se netko ponašao ranije, ali to je protuzakonito, da budem jasan. Ne mogu se načuditi inicijativi osobe za istražno povjerenstvo na ovaj način, u trenutku kada policija i DORH ostvaruju rezultate”, kazao je premijer, koji je spomenuo i predsjednika Zorana Milanovića kao jednog od dužnosnika koji ga prozivaju.

“Stvarati politički instrument koji traje šest mjeseci kako bi se ostvarivale svoje ambicije nakon izbora, čitam to ako političku inicijativu i politički instrument kako bi se tu temu držalo u medijima. Istražna povjerenstva da, ali raditi si političko sredstvo bez teme, to je zlorabljenje koje dolazi i od lijevih i od ekstremno desnih”, naglasio je Plenković, dodavši da je fama kako je zbog Janafa ugrožena nacionalna sigurnost.

Koji politički element stoji iza napada?

Premijer nije izravno dogovorio na pitanje koji politički element stoji iza čina koji je proglasio terorističkim, kazavši da će to pokazati istraga. “Ako netko želi predstaviti vladajuću većinu kao neku hrvatsko-srpsku koaliciju, možete i tim putem krenuti”, primijetio je znakovito. Uslijedilo je pitanje novinara kako će biti riješen problem nelegalnog oružja. „To je naš fenomen. Izrazito je zabrinjavajuće da je taj mladi čovjek došao do dva oružja, i ja očekujem da ne ostane samo na apelima, nego da policija aktivno traži one koji imaju nelegalno oružje“, kazao je premijer.

Novinare je zanimalo znače li nove mjere na Markovom trgu zabranu prosvjeda na tom prostoru, ili izbjegavanje novinara. Plenković je takvo tumačenje odbacio. „Zlonamjerno je tumačenje da smo mi jedva čekali takav zločin da bi medije spriječili da nas nešto pitaju. Nismo reagirali na paničan način. Imali smo situaciju da nam performeri koji skupljaju dnevnice od ponedjeljka do četvrtka skupljaju dnevnice a onda u petak bacaju lubenice ili sol kada nemaju posla u Europskom parlamentu. Policija će odlučiti o trajnosti ovih mjera“, odgovorio je premijer.

Mogući su novi napadi

Kako se planira pozabaviti radikalizacijom, pitali su novinari premijera. „Tako da se nadležna tijela koja se bave tim temama njima malo detaljnije bave. Moramo pronaći gnijezdo iz kojega je to krenulo. Imam političku odgovornost da dođemo do kraja, da doznamo tko radikalizira čovjeka od 22 godine da puca na hrvatskog policajca. To je ozbiljno pitanje“, kazao je premijer.

Plenković je kazao kako ne isključuje slične napade u budućnosti. „S obzirom na fantastične objave na društvenim mrežama koje smo vidjeli, to ne isključujem. Ako je bilo toliko objava koje su davale potporu ovom zločinu, onda je to moguće. Internet je izvukao najgore od društva u jednom svom elementu. Mislim da je to zlo, da bi se svatko tko to piše trebao zapitati što bi bilo da je njegov tata, brat, suprug ili sin bili meta tih rafala. To je zlo“, kazao je premijer.

Ušli smo u fazu raščišćavanja

Novinari su zatražili da premijer da dublje objašnjenje za napad u ponedjeljak, uključujući osjećaj isključenosti dijela građana, nepovjerenje u pravosuđe i dojam povlaštenosti političkih elita. „Jedna od teza je bila da stranke štite članove pa ljudi gube povjerenje u pravosuđe. Imate ovaj primjer gdje toga nema, ja to stalno pokušavam poručiti, ali kao da ljudi to ne žele čuti.

Korupcija mora imati ime i prezime. Imate situaciju kada DORH, policija i Uskok rade slobodno, sukladno zakonu. Dobiju neku prijavu da je negdje nešto sumnjivo, poduzmu odgovarajuće mjere, pa pokrenu postupak. Onda imamo politički spektakl, tko je što znao, koga je trebalo obavijestiti. To je rušenje povjerenja koje je ovih dana išlo direktno od predsjednika RH.

Politika naše vlade je uspostaviti povjerenje u institucije države i jačati neovisnost pravosuđa. Hoće li neki predmet završiti osuđujućom ili oslobađajućom presudom, mi na to ne možemo utjecati. O tome odlučuju sud i dokazi. Sad smo došli u fazu raščišćavanja. Državu ćemo voditi tako da izgradimo povjerenje, maknemo nihilizam, podcjenjivanje institucija, beznadnost, podcjenjivanje institucija“, kazao je premijer, koji je potom nabrojao uspjehe svoje vlade u borbi protiv razarajućeg utjecaja pandemije na gospodarstvo i društvo.

Dosegnuta je nova razina

Novinari su premijera pitali jesu li radikalizaciji doprinijeli propusti nekih sustava u zadnjih 25 godina. „Ovo je ekstreman slučaj. Imali smo incidente, ali ovako nešto se nikada nije dogodilo. To je jedna nova razina. Ovo su situacije u kojima može doći još netko poput ovog počinitelja zločina, netko drugi može biti inspiriran time. Imali smo likvidaciju dilera droge u Splitu, sad imamo ovo.

Vidjet ćemo što će biti dalje. Ja to ne prizivam, ali ne isključujem. Bilo bi dobro da se svi akteri u društvu probude, i počnu djelovati s više respekta, i s manje radikaliziranja atmosfere”, pozvao je Plenković. “prijeđena je granica, i moram o naći onoga tko je odgovoran što se mlađi punoljetnik našao u ovakvoj situaciji. To je naša zadaća”, naglasio je premijer.