Zemlja se raspada, ljudi godinu nakon potresa žive u kontejnerima, premijer se hvali da je super riješio odgodu trošenja
Plenković je u Bruxellesu govorio nakon što je Hrvatska dobila dodatnih godinu dana
Hrvatska je od Europske komisije dobila dodatnih godinu dana da potroši 5,1 milijardu kuna europskih sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa. Prvotni rok za korištenje tog novca bio je lipanj ove godine, a novi je lipanj 2023. Odluku Bruxellesa objavili su danas šefica Europske komisije Ursula von der Leyen i premijer Andrej Plenković nakon bilateralnog sastanka.
Ne radi se o produljenju roka, nego je Komisija odlučila uvažiti argumente Vlade da bi se zbog progresivne štete nastale nakon potresa na Baniji rok za korištenje tih sredstava trebao računati od tog, a ne zagrebačkog potresa nakon kojeg je Hrvatska i dobila na raspolaganje te novce. Plenković se u Bruxellesu, gdje sudjeluje na summitu na vrhu Europske unije i Afričke unije, osvrnuo na dodatno vrijeme koje je Hrvatska dobila.
“Dobili smo 683 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba, 319 milijuna eura za obnovu Banije. Našli smo se u specifičnom kontekstu da su se na bliskom području u kratkom roku dogodila dva velika potresa. Nakon potresa u Zagrebu ovaj na Banovini je uzrokovao progresivne štete i to se sve dogodilo za vrijeme pandemije covida. S argumentacijom koju sam iznio predsjednici EK-a ona je vrlo dobronamjerno zaključila, a to je stav cijele EK, da se spoje rokovi za korištenje sredstava za Banovinu s rokovima za Zagreb”, kazao je Plenković.
‘Bilo je puno nevjernih Toma’
Plenković je rekao kako je i ranije najavio da će se to pitanje riješiti. “Bez obzira na to što je bilo puno nevjernih Toma da se to ne može, mi ovdje imamo i poziciju i utjecaj i kvalitetne odnose, pa i reputaciju, a i objektivne razloge da jedan dio sredstava u ovako kratkom roku možda ne bi bili potrošili, a na ovaj način smo otvorili prostor da se sve iskoristi”, kazao je Plenković, pa naglasio:
“Ovo sada podrazumijeva i intenziviranje rada i ministra Horvata, koji je nadležan za obnovu, i drugih ministara. Posebno mislim na ministra Beroša, Fuchsa, ministricu Obuljen. Velika je odgovornost i Grada Zagreba i drugih resora. Vremena ima dovoljno i sredstva će se sigurno iskoristiti i za Banovinu i Zagreb, ali to je samo dio obnove i sada očekujem da svi prionemo poslu sada kada smo rasterećeni tih nekih rokova, koji su djelovali kao da su nepremostivi.”
Premijer je kazao kako se rješenje uvijek nađe kada “ima dobre volje i argumentacije”, pa zaključio kako ovo “nije likovanje”. “Želimo učiniti maksimalne napore da obnova ide brže, a EK je kao i uvijek tu s nama i dobronamjerna. Mislim na predsjednicu”, rekao je. Na kraju se opet osvrnuo na medije. “Svu argumentaciju smo elaborirali, oni su rekli točno i zbog toga smo to pitanje riješili. Novinari su ova pitanja postavljali i prije nego što smo došli u ovu fazu, a ja sam čekao da dođem, da lijepo razgovaram i da riješim.”
Do veljače iskorišteno 3 posto sredstava
Vlada je, dakle, uspjela uvjeriti Komisiju da se rok za korištenje EU sredstava počinje računati nakon petrinjskog potresa. Prema novom datumu, početak roka od 18 mjeseci za korištenje novca sada se računa od prosinca 2021. godine, a ne 2020. kao što je to bilo prvotno.
Kako je Telegram ranije pisao, do početka ovog mjeseca iz Fonda solidarnosti je do sad povučeno tek 3 posto od 5,1 milijardi kuna koje nam je EU stavio na raspolaganju.
Plenković i resorni ministar Darko Horvat već neko vrijeme su uvjeravali kako je pismo iz EK-a da produljenja roka neće biti, čiji je dio Telegram objavio, samo “tehnička korespondencija” te da Hrvatska nije ni formalno zatražila produljenje roka te da sredstva iz EUSF-a neće propasti. “Nisu rokovi sveto pismo”, složili su se Plenković i Horvat.
‘Sankcije ćemo uvesti ako napadnu Ukrajinu’
Plenković se u Bruxellesu osvrnuo i na situaciju s Ukrajinom, a danas je sudjelovao na neformalnom sastanku čelnika članica EU-a oko rusko-ukrajinske krize. “Govorilo nas je nekoliko, između ostalih i ja. Ključna je poruka dati prostor pregovorima, težiti deeskalaciji i pod svaku cijenu izbjeći sukob ili agresiju prema Ukrajini. Stajati iza temeljnih načela međunarodnog prava, da poštujemo suverene zemlje i nastaviti s potporom Ukrajini. Te koristeći sve diplomatske kanale da ne dođe do sukoba”, kazao je.
Rekao je da traju pregovori oko paketa sankcija. “Ukoliko dođe do napada na Ukrajinu one će biti usvojene. Neće se uvesti nove sankcije ako se ništa ne dogodi”, poručio je.
Komentirajući kako bi te sankcije mogle utjecati na gospodarstvo Hrvatske, Plenković je rekao kako je Vlada zabrinuta “kao i svi”.