Premijer priča da Žalac radi sjajan posao, ali to baš i nije istina. Analizirali smo što je dosad učinila
Od 10,7 milijardi koje su nam na raspolaganju iz EU, kod korisnika završi svaki peti euro. Drugi smo najgori u Europi
Braneći ministricu Gabrijelu Žalac, premijer Andrej Plenković danas je pohvalio njezin rad, istaknuvši da je u gospođinom mandatu na čelu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Hrvatska višestruko povećala ugovorenost EU fondova.
Plenković je ponovio da je na početku mandata bilo ugovoreno svega devet posto europskih sredstava, dok je sada ugovoreno 65 posto. Cilj je da do kraja godine bude 85 posto, kazao je premijer.
Brojke točne, ali situacija nije ružičasta
Brojke kojima barata predsjednik Vlade poklapaju se s brojkama koje objavljuje Europska komisija i periodički resorno Ministarstvo kojem je na čelu Gabrijela Žalac. Prema tim podacima, od 10,7 milijardi eura koji su Hrvatskoj trenutno na raspolaganju, ugovoreno je 6,75 milijardi eura. Ministarstvo je u više navrata objavljivalo da je krajem listopada 2016. godine, kada je ova vlada ušla u Banske dvore, ugovoreno bilo tek 985 milijuna eura. To, međutim, ne znači da je situacija s EU fondovima dobra. Od tih 10,7 milijardi eura koji su nam na raspolaganju, tek je svaki peti euro završio kod krajnjeg korisnika.
Dakle, stopa ugovorenosti jest preduvjet za povlačenje EU novca, ali ne pokazuje koliki su iznosi stigli i do krajnjih korisnika. Prema podacima resornog Ministarstva s kraja siječnja, korisnicima je dosad isplaćeno nešto više od dvije milijarde eura. Do onih koji taj novac koriste, stigao je, dakle, zasad tek svaki peti euro, odnosno isplaćeno je oko dvadeset posto sredstava. Taj će se postotak povećavati kako se projekti budu provodili. Ipak, zemlje istočne i srednje Europe, poput Mađarske, Poljske ili Rumunjske, koje su također veliki korisnici europskih fondova, prema tom su pokazatelju uspješnije od Hrvatske.
Tijekom nedavne konferencije o EU fondovima, koju je u Zagrebu organizirala tvrtka Avelant, koja se bavi i pripremom i provedbom projekata za EU fondove, vlasnica tvrtke i konzultantica Ariana Vela istaknula je da je Hrvatska pri dnu europske ljestvice po iskorištenosti europskog novca. Iznoseći podatke o ugovorenim i isplaćenim sredstvima, Vela je tada kazala da ti podaci “Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čine drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske”.
I Bruxelles kritičan oko EU fondova
Ministrici Žalac ne može se osporiti da je tijekom njezina mandata značajno povećano ugovaranje projekata financiranih iz EU fondova. No, i Europska komisija ima određene primjedbe na upravljanje europskim fondovima u Hrvatskoj.
Otkrilo je to izvješće Komisije o makroekonomskim neravnotežama, objavljeno krajem veljače. Povlačenje sredstava iz fondova EU-a “i dalje je ograničeno”, ustvrdila je briselska administracija. Primijetili su i da je otežana učinkovita provedba projekata sufinanciranih sredstvima iz europskih fondova, iako vide poboljšanje situacije posljednjih godina.
U dijelu izvješća koje se odnosi na “izazove za ulaganja i reforme u Hrvatskoj”, Komisija navodi da se očekuje da će se javne investicije “i dalje oslanjati na sredstva EU-a čije je povlačenje”, ponavljaju u dokumentu, “dosad bilo prilično ograničeno”. Komisija je ipak pohvalila projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kojim se voli hvaliti i Plenkovićeva vlada skupa s resornom ministricom, kao dobar primjer kako povećati ulaganja iz EU fondova u pojedinim dijelovima Hrvatske.