Premijer veličao svoja grandiozna postignuća, kaže da su neponovljiva. Prijetio oporbi: 'Podsjećat ću ih na sramotu dok su živi'
Kao usputnu zabilješku je tek priznao da obnova Banije ide 'nestvarno sporo'
Premijer Andrej Plenković gostovao je jutros na Hrvatskom radiju u emisiji ‘A sada Vlada’ gdje je govorio o nizu aktualnih tema. Za broncu koju su osvojili hrvatski nogometni reprezentativci na Svjetskom prvenstvu u Kataru rekao je da su optimizam i dobra atmosfera koji su posljedično nastali u Hrvatskoj sjajni te da “grade samopouzdanje nacije”. Kao i ostatak vodećih HDZ-ovaca, opet je govorio o stadionizaciji Hrvatske rekavši da treba izgraditi novi Maksimir u suradnji države, grada i kluba.
“Uz potporu UEFA-e, koju smo već dogovorili. I da FIFA participira, i da se uključe sponzori. Treba uložiti i u obnovu Poljuda, najljepši stadion koji imamo. Treba ulagati i u druge stadione diljem Hrvatske i da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji nivo”, rekao je premijer.
Grandiozna postignuća neponovljiva
Ni ovu priliku nije propustio za nabrajanje “velikih postignuća” u 2022. godini. “Otvoren je Pelješki most, Hrvatska ulazi u eurozonu te su napravljeni iskoraci da Hrvatska uđe i u Schengen. Ulazak u šengenski prostor omogućava jednostavniji način života hrvatskim građanima. Velika je to stvar i za gospodarstvo. Bit će manje čekanja, malo zastoja u prometu. To je velika prednost i za turizam. Hrvatska ulazi u europodručje, zamjenjuje se kuna u euro. Ta godina isporuke je pravi termin, jer tako nešto, što ćemo sada doživjeti 1. siječnja, dugo se neće dogoditi. Mislim da je realno za očekivati. To je jedno veliko postignuće”, poručio je.
“Ući isti dan u eurozonu i Schengen, to nije uspjelo nikome”, kazao je Plenković.
Napao Grbina, čestitao Hasanbegoviću
Govoreći o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj koje, zbog nedovoljno glasova u Saboru, neće biti, ustvrdio je da je pozicija Vlade od početka invazije “kristalno jasna – snažna osuda Rusije i velika suosjećajnost sa žrtvom”, a zatim se okomio na oporbu.
“Ako je takva simbolička participacija problem, onda to ne može biti problem cijele Hrvatske, to je problem ovih 54 zastupnika, koji su očito u strahu od Milanovića, kao Grbin i Možemo. To je za njih politička katastrofa. Mogu čestitati samo IDS-u, Socijaldemokratima, gospodinu Vrkljanu i Hasanbegoviću. Ovi koji nisu glasali za, nisu oni osramotili Hrvatsku, sebe su osramotili, to ću im govoriti dok su živi. To je nenormalna odluka koja nije u nacionalnom interesu. Cijene energenata su narasle jer je Putin napao Ukrajinu”, izjavio je.
‘Ako si protiv, onda si za Putina’
Osvrnuo se i na istupe predsjednika Milanovića. “Ta priča o ranijoj komunikaciji s Milanovićem, ja većih nonsensa dugo nisam vidio. On 10 mjeseci ima skroz drugu političku liniju. On je jučer, nakon što se vratio iz Čilea, rekao da je protiv participacije Hrvatske u misiji pomoći Ukrajini. Mi smo donijeli svoj stav, pitali ga, on je odgovorio nekim priopćenjem, totalno izmišljena priča. Da bi jučer rekao da je protiv. Ovo nije svađa, mi smo za nešto što je dobro i korisno za Hrvatsku, on je protiv. Ako je protiv toga, onda je jasno da je za Putina. Svi diplomati ovdje znaju tko je tko”, kaže Plenković.
Isto tako upitan je i oko Milanovićeve izjave o nedostatku streljiva. “Sve što smo mi dali, činimo u dogovoru s Glavnim stožerom Oružanih snaga. Oblike participacije su sugerirali vojnici Hrvatske vojske koje participiraju u drugim misijama diljem svijeta. Nije to prvi put. Mi smo dali ono što smo smatrali ono što možemo dati temeljem inputa Glavnog stožera”, tvrdi Plenković.
Nakon ‘godine isporuke’ – perfektuiranje
Odgovorio je i na pitanje o povećanju cijene energenata i hrane. “Ako imamo negdje kredibilitet, imamo kredibilitet u pomoći. Mi smo u proljeće 2020. donijeli toliko mjera da smo isplatili plaće za 800.000 ljudi, 130 tisuća poduzeća je ostalo na nogama. U ovoj energetskoj krizi, 26 milijardi kuna paket. To je jedan od ključnih razloga zašto smo išli u dodatni porez na dobit. Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Mi činimo sve kao Vlada, ali postoje limiti, zato tražimo okvirna europska rješenja”, naglasio je premijer.
A što nakon famozne “godine isporuke”? Plenković je rekao kako se Vlada mora baviti stvarima koje su ostale “za perfektuiranje”, a to su, po njemu, pravna država, učinkovitije institucije, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava, i stvaranje bolje poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografska politika, što je egzistencijalno pitanje hrvatskog naroda.
“To su naši prioriteti, ima puno pitanja, ali moramo dalje”, kazao je te je na kraju, tek kao usputnu zabilješku, spomenuo obnovu na Baniji za koju priznaje da ide “nestvarno sporo”.