Premijera ponovno okružuju sa svih strana; dan nakon predsjednice napadaju ga biskupi
Biskupi opominju “one koji vode državu” zbog nedostatka reformi i neprocesuiranja zločina tijekom Domovinskog rata
Dan nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović neizravno, ali vrlo jasno kritizirala Vladu izjavivši kako je ova godina bez izbora trebala biti posvećena reformama, a potrošena je na afere i spekulacije o izborima, u javnu kritiku stanja u društvu uključili su se i hrvatski biskupi.
Andrej Plenković neće baš biti sretan onim što su objavili u Izjavi Komisije Hrvatske biskupske konferencije “Iustitia et pax”.
“Pravna, radna i socijalna sigurnost – jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu”, što je naziv Izjave Komisije HBK, baš ne obećava politički triler. Međutim, unutar pažljivo odmjerenih rečenica iščitava se dosta oštra kritika stanja u Hrvatskoj, pa i konkretnih politika koje (ne)provodi Plenkovićeva Vlada.
Curenje informacija iz istraga ugrožava sigurnost
Politika u Hrvatskoj danas, tako cijene biskupi, “prestaje biti idealom služenja općem dobru i postaje sredstvo za podilaženje partikularnim interesima”. Ne postoji dovoljna razina trodiobe vlasti. “U državi vladavine prava nije opravdano da lakše povrede zakona budu strože sankcionirane od težih. Nije pravedno, a ni u skladu s načelom razmjernosti, ovršiti imovinu zbog manjega duga, uz istodobno toleriranje i davanje poreznih i inih povlastica velikim dužnicima”, kaže se u izjavi Komisije HBK.
A onda se prelazi na izvršnu vlast, koja se, kažu, nerijetko upliće u sudske postupke, osobito kad je riječ o tajnim postupcima, primjerice izvidima prije pokretanja kaznenog postupka. “Pravnu sigurnost na osobit način ugrožava odavanje tajnih informacija tijekom izvida u kaznenim predmetima”, kaže se u Izjavi. Konkretni primjeri se ne navode, no ovdje bi bilo zgodno podsjetiti da je jučerašnji Nacional objavio svoja saznanja iz istrage u aferi SMS, o navodnom udaru koji se pripremao na Plenkovića falsificiranim dokumentima.
Mirovinska reforma nedovoljna
Kritike zatim postaju još konkretnije. Za porezni sustav, zahvati u koji su, inače, krunski reformski dragulj ove Vlade, se kaže da demotivira rad i potiče iseljavanje visokoobrazovanih kadrova. Pritom, tako prikupljeni porezni prihodi, drže biskupi, “služe održavanju velikog i slabo učinkovitog i, još uvijek, nereformiranog aparata javne i državne uprave”.
Ni to nije sve, ni najkonkretnije: “Koncept međugeneracijske solidarnosti zbog nepovoljne je demografske situacije, iseljavanja, nenamjenskog (pa i netransparentnog) trošenja novca iz mirovinskih fondova u ozbiljnoj krizi, kojoj se ne nazire rješenje ni u najavljenoj mirovinskoj reformi”.
Biskupi opominju “one koji vode državu” da su pozvani aktivno djelovati kako bi zaustavili negativne trendove prouzročene nedosljednošću u provedbi Ustava i zakona. “To se osobito osjeća u provedbi selektivne pravednosti, posebice u neprocesuiranju i nekažnjavanju ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata”, kaže se, pomalo u stilu nedavnog vukovarskog prosvjeda, u Izjavi koju potpisuje predsjednik Komisije HBK “Iustitia et pax” nadbiskup Đuro Hranić.