Politika & Kriminal

Premijerov nasrtaj na policiju i DORH nije smiješan. To je prijeteći ispad političara zabrinjavajuće autokratskih sklonosti

Premijer je opet kritizirao istragu oko lanjskog napada na Banske dvore, koja, po njegovom očito ekspertnom uvidu, ima mnogo dublje korijene

Pozicija Božinovića i Hrvoj-Šipek de facto ovisi isključivo o dobroj volji predsjednika Vlade (o ministrima i čelnoj osobi DORH-a odlučuje saborska većina), pa im za karijere nije baš najpametnije ignorirati premijerove stručne uvide o njihovom poslu

“Nije napravljen dovoljan napor… To je činjenica jasna kao dan”. “Time se moraju baviti ozbiljnije, bolje i detaljnije nego dosad”. “Priče o izoliranim pojedincima su priče za malu djecu”. “To je stvar o kojoj ja imam vrlo čvrsti stav i nema ni teoretske šanse da ne bih bio u pravu u njemu” – tim rečenicama se danas, kako je sam rekao, Andrej Plenković nije miješao u rad neovisnih institucija.

Premijer je, naime, kritizirao istragu oko lanjskog napada na Banske dvore, koja, po njegovom očito ekspertnom uvidu, ima mnogo dublje korijene od onih do kojih su doprli MUP, DORH i SOA. On smatra da je nesretni Danijel Bezuk koji je nakon rafala koje je ispalio na Markovom trgu sam sebi oduzeo život produkt okoline koja ga je radikalizirala i toliko je bijesan da istražna tijela nisu zaključila isto da je o tome odlučio javno progovoriti.

“Ni teoretske šanse”

Štoviše, poimenice je prozvao čelnike tih institucija – Zlatu Hrvoj-Šipek (DORH) i Daniela Markića (SOA), plus svog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića – kazavši kako im je svima rekao da nisu napravili dovoljno. A dovoljno je, naučili smo, ono što dovoljnim smatra premijer i nema, kako je rekao “ni teoretske šanse” da nije tako. Sreća da Hrvatska ima na čelu Vlade čovjeka koji se tako nevjerojatno kvalitetno razumije u korijene i praksu terorizma, istražne postupke, te rad tajnih službi. U suprotnom, radilo bi se o potencijalno vrlo opasnom i prijetećem ispadu političara zabrinjavajuće autokratskih sklonosti.

Jer, valja naglasiti, pozicija Božinovića i Hrvoj-Šipek de facto ovisi isključivo o dobroj volji predsjednika Vlade (o ministrima i čelnoj osobi DORH-a odlučuje saborska većina), pa im za karijere nije baš najpametnije ignorirati premijerove stručne uvide o njihovom poslu. Ravnatelj SOA-e je ipak malo teže smjenjiv, jer za njegov opoziv bi trebao i supotpis predsjednika Republike Zorana Milanovića.

Duboko korijenje problema s DORH-om

Što u fokus problema s premijerovim ispadom danas najviše ostavlja DORH. Instituciju koja je svaki ozbiljni kredibilitet izgubila kad je ravnateljica Zlata Hrvoj-Šipek u Saboru lagala o tome je li znala za istragu protiv Gabrijele Žalac (istragu koja je, podsjetimo, spremljena u ladicu dok je se nisu dohvatili europski istražitelji). No, problemi s Plenkovićem i DORH-om, odnosno gašenja ikakve samostalnosti u radu ove institucije imaju dublje korijenje.

Prije skoro već punih pet godina je premijer s tadašnjim glavnim ravnateljem DORH-a Dinkom Cvitanom nastupio na čuvenoj zajedničkoj tiskovnoj konferenciji o novim saznanjima oko krivotvorenja putnih naloga u Vladi. Što je išlo na ruku zastupniku SDP-a Tomislavu Sauchi koji je, pak, sasvim slučajno se poklopilo, uskoro bio odlučujući glas u Saboru koji je održao Plenkovićevog ministra financija i njegovu Vladu.

Spektakularne akcije po želji

Kad je zadnjeg dana svibnja izborne 2020. godine uhićena Josipa Rimac, Plenković se prvo bacio na kritiku rada DORH-a oko curenja informacija o istragama. “Ne znam kako DORH tako lakonski zna da nije do njih. Kako su oni to ispitali i utvrdili? Da onda vidimo tko je. Pa nije ovo prvi takav slučaj u ovom mandatu”, pjenio se premijer.

A zatim prešao na javno diktiranje želja. “Što se tiče aktivnosti na koje se aludira, koje su koruptivnog karaktera, očekujem da tijela, i policija i DORH procesuiraju i one koje su vezane i za SDP”, govorio je premijer, spominjući čak i istragu oko navodnih nepravilnosti u Rijeci. “Očekujem iste aršine za sve. A ne vidim nikakve spektakularne akcije”, ljutio se Plenković.
Rijeku nije dobio, ali već u sljedećem visokoprofilnom uhićivanju dobio je – ravnotežu. Tri mjeseca kasnije, sasvim slučajno se poklopilo, u istom su danu uhićeni HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice i SDP-ov gradonačelnik Nove Gradiške.

Niti zna, niti ga zanima

Samo mjesec dana nakon toga, kad je predsjednik Milanović već opako kritizirao rad DORH-a u aferi Janaf, premijer se nastojao odmaknuti od cijele priče. “Netko želi znati što radi DORH, mene to ne zanima. Ja uopće ne želim znati što radi DORH, niti policija. To je borba protiv korupcije. Znači, niti znati, niti utjecati”, govorio je Plenković.

Tek koji dan kasnije, nakon što su uhićena dvojica osumnjičenih za ratni zločin na Ovčari, Plenkovićev ministar branitelja Tomo Medved je ta uhićenja predstavio kao – uspjeh aktualne vlasti. One koja, je li, niti zna što DORH i policija rade, niti utječe na ta tijela.

Ledeno izvjesno očekivanje

Strpljenje je, međutim, opet postalo tanko nakon velikog prosvjeda protiv Covid potvrda (i mjera i cijepljenja) na Trgu bana Jelačića prošlog mjeseca. Pritisnut razotkrivenim lažima glavne državne odvjetnice o slučaju Žalac, Plenković je pokušao promijeniti fokus rasprave.

Kazao je kako je za njega od (ne)rada DORH-a na slučaju Žalac “sto puta važnije” pitanje terorizma i napad na Banske dvore. Pa dodao: “Sad imamo opet vrlo jasne pokušaje za destabilizaciju vlasti, pozivaju na linč, tome trebaju posvetiti vrijeme”, usmjeravao je Plenković. Dan poslije, sasvim slučajno se poklopilo, uhićeno je osam osoba zbog javnog poticanja na terorizam.

Kad se stvari ovako poslože, ledeno je izvjesno za očekivati da bi uskoro mogli gledati proširenja istraga i nove optužnice oko lanjskog napada na Banske dvore, iako su očito i SOA i DORH i policija došle do zaključka da se radilo o činu pojedinca. Što je razbjesnilo najglavnijeg državnog istražitelja i najvrhovnijeg agenta, privremeno zaposlenog na radnom mjestu predsjednika Vlade.

Stiže ljutito priopćenje DORH-a?

No, valja ipak zadržati određenu rezervu. Možda je cijela ova konstrukcija o premijeru čije želje pažljivo osluškuje i ispunjava glavno istražno tijelo u zemlji malo pretjerana. Možda su sve navedene izjave bile tek nespretnosti u komunikaciji, a kasnija poklapanja s tajmingom rada DORH-a puka slučajnost.

Možda. A možda će profesionalno i u svom radu posve samostalno tijelo poput DORH-a Zlate Hrvoj-Šipek premijeru odgovoriti posebnim priopćenjem. U kojem će ga poučiti “dinamici i načinu postupanju u provođenju izvida”, uz napomenu da diskreditiranje državnog odvjetništva sigurno ne pridonosi uspješnom radu tog tijela.

Jer, Bože moj, ako su tim riječima i posebnim priopćenjem odgovorili na lanjske kritike predsjednika Republike Zorana Milanovića, sigurno ih ništa na svijetu ne sprječava da na isti način ne saspu sve u lice i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. U suprotnom, sve danas izrečeno od strane najmoćnijeg političara u zemlji doista će se moći gledati kao vrlo opasan i prijeteći ispad čovjeka zabrinjavajuće autokratskih sklonosti. I kao poruku koja je itekako shvaćena.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu