Premijerov savjetnik nije uvjeren da su štrajkaši jedinstveni oko odbijanja ponude: 'uvijek postoji tiha većina'

Premjerov savjetnik smatra da je moguće kako će tiha većina izglasati prihvaćanje prijedloga

FOTO: Screenshot HRT

Štrajk u školama i ponuda Vlade o kojoj se na referendumu još danas izjašnjavaju članovi školskih sindikata bili su teme emisije „U mreži prvog” na Hrvatskom radiju. O štrajku i temama vezanim za njega govorili su posebni savjetnik premijera i pregovarač sa sindikatima akademik Zvonko Kusić, učiteljica razredne nastave Nikolina Matovina Hajduk, te profesorica Ivana Valjak Ilić iz mreže “Nastavnici organizirano”. Premda još nema vijesti o rezultatima izjašnjavanja, prema onom što su kazale dvije nastavnice, izvjesno je da će štrajkaši odbiti ponudu Vlade.

Matovina Hajduk je rekla da ponuda Vlade nije bila ono što prosvjetari žele, i pozdravila je spremnost sindikata da odluku o toj ponudi prepuste članovima. Valjak Ilić je kazala da je jučer atmosfera išla u smjeru jednoglasnog “ne”, dodavši da su ljudi ogorčeni jer je na stolu ponuda koja nema veze s njihovim zahtjevima, a to je povećanje od 6,11% kroz koeficijente, piše HRT. Ponovila je poznati argument štrajkaša da su koeficijenti nastavnika najniži u javnom sektoru među zaposlenicima s visokom stručnom spremom.

Kusić na liniji Vlade

Akademik Kusić nije djelovao uvjereno da su štrajkaši toliko jedinstveni oko odbijanja ponude Vlade. Kazao je kako uvijek postoji “tiha većina”, naglasivši da oni koji su glasni često mogu stvoriti pogrešnu sliku. Priznao je, doduše, da je prosvjeta desetljećima zanemarivana, i kazao da je srozavanje ugleda školstva i obrazovanja počelo još u socijalizmu. Ponudu Vlade nazvao je premosnicom do trenutka kada će se korigirati koeficijenti. Kao razlog zbog kojeg je obrazovanje loše tretirano u društvu naveo je činjenicu da se svaka Vlada, kada dođe na vlast, bavi tekućim problemima a ne školstvom.

Matovina Hajduk govorila je o plaćama i gubicima kroz koeficijente, te je naglasila smatra da se kod nas sustavno zanemaruje zaštita dostojanstva cijelog sektora, piše HRT. Njezino je mišljenje da u pregovorima svatko treba odustati od svog početnog stava. Kusić je ostao na liniji Vlade, rekavši da su štrajkaši tražili 6,11%, a dobili su 10,4% i reviziju. Akademik je kazao da ne zna gdje je problem jer su dobili više nego što su tražili, ali je kasnije dodao da razumije revolt prosvjetara i svjestan je toga koliko su profesori važni.

Reforma ili koeficijenti

Postavljeno je i pitanje nadoknada izgubljenih dana nastave. Učenici su izgubili već 14 dana, a Valjak Ilić kaže da ministarstvo mora odlučiti kako će se to nadoknaditi. Štrajkaši više nikome ne vjeruju, otkrila je, dodavši da očekuju da se u njih uloži kako bi im pokazali da im je stalo. „Vlada nije pokazala ni trunku razumijevanja za naše zahtjeve i ne trebaju nikakve ogromne analize koeficijenata”, rekla je, prenosi HRT. Dodala je da ako Vlada želi reformu, neka im poveća koeficijente, a ako neće reformu, neka ostave koeficijente i neka ne nameću reformu. „Ne želimo dodatan posao za isti posao, to nije u redu”, rekla je.

U emisiju se uključila i Radmila Miletić, povjerenica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama za Primorsko-goransku županiju, koja je rekla da će se većina članova sindikata o ponudi Vlade izjašnjavati danas. Ni ona nije zadovoljna ponudom, otkrila je. „Problem je u tome što se nama nude dodaci, a oni su nesigurna stvar – premijer nudi nekakav osigurač, a on nama ne treba, mi tražimo koeficijent”, kazala je, dodavši da nastavnici ne traže više novaca nego vrednovanje kroz koeficijent.

Akademik Kusić još je jednom ponovio da je Vlada ponudila više nego što su prosvjetari tražili, dodavši da su oni svoje dostojanstvo identificirali s koeficijentima. Kusić nije htio špekulirati o tome hoće li se štrajk nastaviti ako ponuda bude odbijena. Oko toga dvojbe nema za Valjak Ilić, koja je ustrajala u tome da će se štrajk nastaviti dok ne dobiju 6,11%, i uvjerena je da ih javnost u potpunosti podržava štrajkaše. Kusić je komentirao da je došlo do takve degradacije u društvu, da su nastavnici i učitelji izloženi napadima i prijetnjama roditelja. To je nazvao društvenim fenomenom, naglasivši da su u Vladi toga svjesni i da znaju da se to treba promijeniti.