“Furiozni izlazak iz recesije”, s takvom je najavom jedan Vladi blizak medij najavljivao predviđanja jučer objavljenih rezultata o rastu BDP-a. Nakon što je objavljena povijesno visoka brojka o rastu od 16,1 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, premijer Andrej Plenković bio je jednako, pa… furiozno trijumfalan.
“Rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16% pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda da je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije”.. (…) Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i po rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja”, kazao je u petak premijer nakon što je Državni zavod za statistiku objavio prve procjene kretanja BDP za drugo tromjesečje.
Hvala Bugarska!
E sad, ovdje stvarno treba duboko udahnuti i pokušati se što čvršće držati… kako se ono zove… da, stvarnosti. One iste stvarnosti za kojom je prekjučer zavapio baš Plenković, pitajući se odakle toliko pesimizma u Hrvata, kad, eto, BDP, zaposlenost, plaće i sve ostalo tako lijepo rastu. Društveni optimizam ili pesimizam, jasno, imaju daleko šire razloge od pukih makroekonomskih brojki, ali, kad smo već kod njih, moguće je da na raspoloženje javnost djeluje i činjenica da smo po kupovnoj moći gotovo (hvala Bugarska!) na samom dnu Europske unije.
Što se tiče aktualnih brojki BDP-a, jasno je da govora o furioznom izlasku iz recesije ne može biti ni u primisli. Ako se još držimo stvarnosti. Povijesno visoki rast je ostvaren isključivo zbog povijesno velikog pada u drugom tromjesečju prošle godine (minus od 14,4 posto u vrijeme lockdowna), dok se BDP u odnosu na prva tri mjeseca ove godine – smanjio (istina, za samo -0,2 posto). O izlasku iz recesije, pritom, također ne može biti govora još barem tri mjeseca. Naime, smatra se da je neka zemlja izišla iz recesije kad joj u dva uzastopna kvartala BDP bude u plusu.
Ispod prosjeka
Koliko stoji Plenkovićeva samohvala o tome da je “hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije” pokazat će još nekoliko brojki. Lani je, naime, Hrvatska bila u grupi zemalja (sve su redom prilično ovisne o turizmu) s rekordnim padom BDP-a. Hrvatski minus od osam posto značio je da su samo tri zemlje imale snažniji pad i da smo pali za 1,5 postotno bod dublje od prosjeka EU.
Oporavak u 2021., međutim, vjerojatno neće biti ni blizu te razine. Po prognozama EU od ovog ljeta, rast hrvatskog BDP-a 2021. godine bit će pet posto, što je za 0,6 postotnih bodova više od očekivanog prosjeka Europske unije, odnosno, osmi najbolji rezultat od 27 članica. “Snažan odgovor Vlade na krizu”, dakle znači da smo padali dublje od ostalih i da u godini oporavka nećemo rasti toliko da nadoknadimo lanjski pad u odnosu na ostale članice Unije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako nam se “dogodila Italija”
“Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva” koji se, kako veli razdragani premijer, “pokazao djelotvornim”, još gore stoji kad je u pitanju zdravlje. Naime, u vrijeme lanjskog proljetnog lockdowna, jedan od glavnih strahova bio je da nam se “ne dogodi Italija”. Iz susjedne zemlje stizale su vijesti o masovnim umiranjima, snimke vojske kako odvozi mrtvačke sanduke i uznemirujuće priče o porazu zdravstvenog sustava pod strašnim teretom novog virusa.
Godinu dana kasnije Hrvatskoj se šaptom baš “dogodila Italija”. U toj zemlji je od Covida-19 na milijun stanovnika umrlo njih 2.136, što Italiju smješta na 17. mjesto crne svjetske ljestvice. Tko je osamnaesti, s 2.041 umrlim na milijun stanovnika? Pogodili ste, upravo zemlja čiji se “pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva” pokazao toliko furiozno djelotvornim. A zima, opet, tek dolazi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Premijerov trijumfalizam nema veze sa stvarnošću. I gospodarstvo i zdravlje nastradali su nam gore nego drugima u EU
Premijerova samohvala oko povijesno rekordnog rasta BDP-a samo naglašava dubinu gospodarskih i zdravstvenih problema Hrvatske
Koliko stoji Plenkovićeva samohvala o tome da je 'hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije' pokazuju ove brojke
“Furiozni izlazak iz recesije”, s takvom je najavom jedan Vladi blizak medij najavljivao predviđanja jučer objavljenih rezultata o rastu BDP-a. Nakon što je objavljena povijesno visoka brojka o rastu od 16,1 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, premijer Andrej Plenković bio je jednako, pa… furiozno trijumfalan.
“Rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16% pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda da je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije”.. (…) Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i po rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja”, kazao je u petak premijer nakon što je Državni zavod za statistiku objavio prve procjene kretanja BDP za drugo tromjesečje.
Hvala Bugarska!
E sad, ovdje stvarno treba duboko udahnuti i pokušati se što čvršće držati… kako se ono zove… da, stvarnosti. One iste stvarnosti za kojom je prekjučer zavapio baš Plenković, pitajući se odakle toliko pesimizma u Hrvata, kad, eto, BDP, zaposlenost, plaće i sve ostalo tako lijepo rastu. Društveni optimizam ili pesimizam, jasno, imaju daleko šire razloge od pukih makroekonomskih brojki, ali, kad smo već kod njih, moguće je da na raspoloženje javnost djeluje i činjenica da smo po kupovnoj moći gotovo (hvala Bugarska!) na samom dnu Europske unije.
Što se tiče aktualnih brojki BDP-a, jasno je da govora o furioznom izlasku iz recesije ne može biti ni u primisli. Ako se još držimo stvarnosti. Povijesno visoki rast je ostvaren isključivo zbog povijesno velikog pada u drugom tromjesečju prošle godine (minus od 14,4 posto u vrijeme lockdowna), dok se BDP u odnosu na prva tri mjeseca ove godine – smanjio (istina, za samo -0,2 posto). O izlasku iz recesije, pritom, također ne može biti govora još barem tri mjeseca. Naime, smatra se da je neka zemlja izišla iz recesije kad joj u dva uzastopna kvartala BDP bude u plusu.
Ispod prosjeka
Koliko stoji Plenkovićeva samohvala o tome da je “hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije” pokazat će još nekoliko brojki. Lani je, naime, Hrvatska bila u grupi zemalja (sve su redom prilično ovisne o turizmu) s rekordnim padom BDP-a. Hrvatski minus od osam posto značio je da su samo tri zemlje imale snažniji pad i da smo pali za 1,5 postotno bod dublje od prosjeka EU.
Oporavak u 2021., međutim, vjerojatno neće biti ni blizu te razine. Po prognozama EU od ovog ljeta, rast hrvatskog BDP-a 2021. godine bit će pet posto, što je za 0,6 postotnih bodova više od očekivanog prosjeka Europske unije, odnosno, osmi najbolji rezultat od 27 članica. “Snažan odgovor Vlade na krizu”, dakle znači da smo padali dublje od ostalih i da u godini oporavka nećemo rasti toliko da nadoknadimo lanjski pad u odnosu na ostale članice Unije.
Kako nam se “dogodila Italija”
“Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva” koji se, kako veli razdragani premijer, “pokazao djelotvornim”, još gore stoji kad je u pitanju zdravlje. Naime, u vrijeme lanjskog proljetnog lockdowna, jedan od glavnih strahova bio je da nam se “ne dogodi Italija”. Iz susjedne zemlje stizale su vijesti o masovnim umiranjima, snimke vojske kako odvozi mrtvačke sanduke i uznemirujuće priče o porazu zdravstvenog sustava pod strašnim teretom novog virusa.
Godinu dana kasnije Hrvatskoj se šaptom baš “dogodila Italija”. U toj zemlji je od Covida-19 na milijun stanovnika umrlo njih 2.136, što Italiju smješta na 17. mjesto crne svjetske ljestvice. Tko je osamnaesti, s 2.041 umrlim na milijun stanovnika? Pogodili ste, upravo zemlja čiji se “pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva” pokazao toliko furiozno djelotvornim. A zima, opet, tek dolazi.