Preminuli Stanko Lasić čitav se život borio za nezavisnu poziciju intelektualca i protiv ideološke instrumentalizacije umjetnosti
Povjesničar i teoretičar umjetnosti umro je u Parizu u 91. godini
U četvrtak uvečer u Parizu je u 91. godini umro povjesničar i teoretičar književnosti Stanko Lasić. Na Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu predavao je punih 23 godina, od 1953. do 1976., a potom je bio lektor i profesor na slavističkim katedrama u Francuskoj i Nizozemskoj.
Profesor Lasić bio je iznimno cijenjen intelektualac, a dvorane na Filozofskom fakultetu u kojima je predavao uvijek su bile prepune studenata. Lasić je posvetio veliki dio svojih znanstvenih istraživanja i analiza životu i djela Miroslava Krleže, a uz to proučavao i pisao o raznim fenomenima hrvatske kulture i povijesti, od sukoba na ljevici preko praćenja zbivanja u kulturi u vrijeme NDH do intelektualnih previranja nakon Drugog svjetskog rata.
Bavio se Krležom, ali i drugim hrvatskim piscima
Uz Krležu, Lasić se bavio stvaralačkim opusom i drugih hrvatskih pisaca, poput Augusta Šenoe i Marije Jurić Zagorke o kojima je napisao više studija. Od 1970. do 1977. uređivao je časopis Croatica, a od 1971. do 1975. časopis Književna smotra.
Knjigu Sukob na književnoj ljevici 1928-1952. objavio je 1970., Poetika kriminalističkog romana, publicirao je 1973., Strukturu Krležinih “Zastava”,1974., Problemi narativne strukture, 1977., Krleža. Kronologija života i rada, 1982., Književni počeci Marije Jurić Zagorke (1873.-1910.), 1986; Mladi Krleža i njegovi kritičari, 1987; Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I-VI, 1989-93; Tri eseja o Evropi, 1992.
Kritički je pisao o partiji
Cijelo svoje stvaralaštvo Lasić je posvetio borbi za nezavisnu i samostalnu poziciju intelektualaca, protivio se ideološkoj instrumentalizaciji umjetnosti te je krajnje kritički pisao o totalitarizmu jugoslavenske Komunističke partije.
Više od četiri godine nije mogao objaviti knjigu Krleža. Kronologija života i rada jer Miroslav Krleža nije bio zadovoljan načinom na koji je opisao njegov život i djelo, pogotovu politički angažman. Rukopis te knjige kružio je intelektualnim krugovima sve do 1982. kad je je izdao “Grafički zavod Hrvatske”.