Nekad je nužno odabrati stranu

Preminuo Bulcsú László, poznati hrvatski jezikoslovac, poliglot i informatolog

László je preminuo u 94. godini života

FOTO: Foto: Wikipedia

Bulcsú László, jedan od najvećih hrvatskih jezikoslovaca, poliglot, prevoditelj, informatolog i dugogodišnji profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, umro je danas u 94. godini.

Predavao je na sveučilištima u SAD-u

Bulcsú László rodio se u Čakovcu 1922. godine. Nakon studija elektrotehnike u Budimpešti, László je na Sveučilištu u Zagrebu studirao slavistiku i diplomirao 1952. godine. Jedno vrijeme radio je kao profesor u sinjskoj gimnaziji. Kao učenik i asistent Stjepana Ivšića te poznavatelj mnogih jezika, od 1955. godine bio je zaposlen na Filozofskome fakultetu, gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, rusistiku, opće jezikoslovlje i informatologiju. Od 1964. do 1970. godine predavao je slavistiku na sveučilištima u SAD-u (Sveučilište Indiana, Sveučilište u Chicagu, Sveučilište Yale), a doktorirao je 1986. godine na Sveučilištu u Chicagu s temom An Information Science Approach to Slavic Accentology.

Presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja

Bavio se algebarskom lingvistikom, bio jedan od pionira strojnoga prevođenja i inoviranja jezikoslovnih studija. Na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom asirske klinopisne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne mezopotamske književnosti. László je kao pokretačka snaga Zagrebačkoga lingvističkoga kruga presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja.

Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka. Od 1992. godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, 1993. godine, bio je njezinim predstojnikom.

Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od 2000. godine Odsjeku za lingvistiku). Bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku.