PREMINUO MILAN BANDIĆ

Zagrebačkog gradonačelnika neuspješno pokušali reanimirati nakon što mu je pozlilo u stanu

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić preminuo je večeras od posljedica srčanog udara.

Vijest se počela širiti oko 1 sat poslije ponoći. Prvi ju je objavio Nacional koji je izvijestio kako su zagrebačkog gradonačelnika neuspješno pokušali reanimirati nakon što mu je pozlilo u stanu u Bužanovoj.

Bandiću je pozlilo kasno navečer te ga je Hitna prevezla u bolnicu Sveti Duh. “U dubokoj tuzi obavještavamo sugrađanke i sugrađane, suradnike, prijatelje, zagrebačku i hrvatsku javnost da je iznenada, danas, 28. veljače u 66. godini života od posljedica srčanog udara preminuo gradonačelnik Grada Zagreba gospodin Milan Bandić”, objavljeno je u nedjelju u noći iz Grada Zagreba.

Objava grada Zagreba

“Živio je za svoj grad, za Zagrepčanke i Zagrepčane koji su mu u svemu što je radio bili na prvom mjestu, za posao koji je s ljubavlju i energijom, unoseći cijeloga sebe – bez ostatka, obavljao 21 godinu. O detaljima, terminu pogreba, održavanju komemorativnog skupa, kao i ostalim informacijama vezanim uz ovu tužnu vijest, javnost ćemo obavijestiti naknadno. Počivao u miru”, objavili su.

Milan Bandić rođen je 1955. godine u zaseoku Bandića Brig u općini Grude. Nakon srednje i osnovne škole u Grudama otišao je studirati u Zagreb. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti. Uz studij je i radio na istovaru šećera i ugljenja te žbukanju pročelja gradskih zgrada. Nakon fakulteta je odslužio vojni rok i zaposlio se u zagrebačkom Ledu.

Politički počeci

Bandićev politički uspon kreće 1993. godine, kada je postao tajnik gradske organizacije SDP-a. Dvije godine kasnije postao je zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Novi politički iskorak napravio je 1997. godine, kada je izabran za predsjednika zagrebačkog SDP-a. Na izvanrednim izborima u Zagrebu 2000. godine postao je gradonačelnik, a ponovo je izabran na redovitim izborima 2001. godine.

Na čelu grada ostao je do početka 2002., kada je javnost doznala za prvu od mnogih velikih afera u kojima je sudjelovao Milan Bandić. Nakon što je pijan skrivio manju prometnu nesreću, Bandić je pokušao podmiti policajca, koji ga je zbog toga prijavio. Bandić je bio prisiljen podnijeti ostavku i mjesto gradonačelnika prepustiti zamjenici Vlasti Pavić.

Raskid s SDP-om

U travnju 2002. godine Milan Bandić izabran je za zamjenika gradonačelnice. Prve veće zdravstvene poteškoće javile su se 2003. godine, kada je pretrpio moždani udar. Nakon nekoliko mjeseci Bandić se vratio na posao, a 2005. godine ponovo je pobjednički nosio listu SDP-a na lokalnim izborima te je treći put postao zagrebački gradonačelnik.

Popularnost među Zagrepčanima potvrdio je 2009. godine, kada je na neposrednim izborima po četvrti put izabran za gradonačelnika. Pokazalo se da Bandić nije jednako omiljen među stranačkim kolegama, koji ga nakon smrti Ivice Račana 2007. godine nisu izabrali za predsjednika SDP-a. Veze sa strankom potpuno su popucale 2009. godine.

Bandić se te godine kandidirao na predsjedničkim izborima protivno volji SDP-a, čiji je službeni kandidat bio Ivo Josipović. Zbog toga je izbačen iz stranke, što ga nije spriječilo da uđe u drugi krug izbora. Tamo ga je prilično uvjerljivo porazio upravo Josipović, pa se mnogima činilo da je Bandićeva politička karijera pri kraju.

Vješto se kretao nacionalnom politikom

No, uskoro se pokazalo da ne treba podcjenjivati političke veze koje je Milan Bandić izgradio u Zagrebu, kao ni njegovu popularnost među dijelom stanovnika glavnoga grada. Ni raskid s SDP-om ni poraz na predsjedničkim izborima Bandića nisu spriječili da idućih 11 godina ostane na čelu Zagreba. Izbore je osvajao 2013. i 2017. godine.

U međuvremenu je osnovao i vlastitu stranku, koju je nazvao Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti. Na parlamentarnim izborima stranka je ostvarivala skromne rezultate, ali Bandić je pokazao veliku snalažljivost u postizbornim preslagivanjima. Privukao je nezadovoljnike iz drugih političkih opcija i posljednjih se godina pozicionirao kao nezaobilazan dio vladajućih koalicija na nacionalnoj razini.