Presica o dronu: ‘Utvrdili smo da je bila bomba, ali nije bilo TNT-a’

Nadalje, vještačenje centra Ivan Vučetić pokazalo je, pak, kako u bombi nije bilo TNT-a, iako ovakve bombe obično imaju 40 kilograma takvog eksploziva, kazali su. “Nedvojbeno je da je prilikom pada letjelice, točnije nakon udara u tlo, došlo do eksplozije uslijed aktiviranja improviziranog eksplozivnog sredstva. Eksplozivna tvar koja je bila u ovoj bombi, ne pripada skupini tradicionalnih vojnih niti privrednih eksploziva”, priopćeno je na presici.

Za dubinsko izviđanje

Presica je bila neuobičajeno duga. Izgovoreni su razni detalji uz stručnu, javnosti nerazumljivu terminologiju. Državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Jurica Ilić govorio je prvi. Rekao je da su rekao da nakon događaja počeli s očevidom koji je trajao od 11. do 14. ožujka. Postupanje se nastavlja 23. ožujka, a radi analize tragova obavljeno je kemijsko i balističko vještačenje. Tada je bilo vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem, ali dotad rezultati nisu dali osnove za zaključak”, rekao je.

Načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Jadranko Karlušić govorio je o detaljima provođenja očevida. Glavni vojni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok izvijestit će o rezultatima istraživanja, kao i o uzroku pada. “Kada govorimo o istrazi, ovaj događaj spada u kategoriju zrakoplovne nesreće zbog potpunog uništenja letjelice”, rekao je. “Ona je namijenjena za dubinsko izviđanje za područje interesa, odnosno teritorija”, dodao je. “Vrijeme lansiranja je do 15 minuta, a lansira se uz pomoć posebnog vozila i raketnog pogona”.

O slijetanju letjelice

“To je potpuno automatiziran stroj koji obavlja funkciju izviđanja i snimanja”, dodao je Počinok. “Pri dolasku u šire područje Zagreba, osam do 10 kilometara prije točke udara, bespilotna letjelica počinje manevar slijetanja s padobranom”, kazao je. “Visinu je držala 1341 metar cijelo vrijeme. Ona slijeće pomoću padobrana, ne klasično. U isto vrijeme, iz pogona se isključuje motor. Aktivira se padobran, a letjelica izbacuje višak goriva. Letjelica je u zadnjem radarskom zapisu došla na brzinu 90 km/h. To sve odgovara normalnoj proceduri”, objasnio je.

“Dogodilo se to da, kada u procesu izvlačenju glavnog padobrana, nije bilo mehaničke veze između letjelice i padobrana. To znači da je u isto vrijeme retroraketa ostala u svom ležištu i jednostavno je s visine od oko 1700 metara iskliznula iz padobrana i udarila u tlo”, nastavio je. “Zaključak je da je letjelica bila u vrlo dobrom stanju. Motor pri udaru nije radio”, rekao je. Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada letjelice narušen slijed kod aktiviranja glavnog padobrana, kazao je još.

Je li dron nosio bombu?

Sljedeći govori bojnik Mile Tomić. Kaže, svi nastali fragmenti “nastali su od eksplozije”. “Pronađen je upaljač s čirilićnim oznakama, to je univerzalni upaljač za aviobombe. Ovdje je sa sigurnošću utvrđeno da je stavljen na prednji dio aviobombe”, rekao je. “Utvrdilo se da se radi o krhotinama aviobombe”. dodao je.

Balističko vještačenje pokazalo je da se radi o aviobombi OFAB 100-120 naoružanom upaljačem, koji je inicirao eksplozivno punjenje u bombi, što je za posljedicu imalo eksploziju. Riječ je uzela Ivana Bačić iz Centra “Ivan Vučetić”, koja je rekla da je iz kratera izdvojeno 45 metalnih fragmenata nepravilnog oblika. “Prilikom pada letjelice došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva, na što upućuje nastanak kratera, raspršivanje zemlje i kamenja te izbacivanje iz kratera metalnih fragmenata koji potječu od tijela bombe”, rekla je.

“Originalna aviobomba tog tipa bi trebala sadržavati od 40 do 46 kilograma TNT-a, za koje bi bilo karakteristično nastanak zacrnjenja, a to je posljedica negativne bilance kisika”, rekla je Bačić pa dodala da takvi tragovi nisu uočeni. Također, rečeno je da je na desnom krilu letjelice najzastupljenija bila crvena boja. “Radi se o originalnoj boji, a na pojedinim su mjestimično vidljivi dodatni slojevi žute i plave boje. To znači da je nanesena naknadno”, kazala je Bačić.

Je li bomba bila prerađena?

Slijede pitanja novinara. Na pitanje je li došlo do prerađivanja originalne bombe, Bačić iz Centra Ivan Vučetić rekla je da ona u to ne može ulaziti. “Što se tiče kemijske analize, nismo se ograničili samo na naše resurse. Niti jedna primijenjena tehnika nije potvrdila prisutnost eksplozivnih tvari koji bi mogli implicirati o kojoj se eksplozivnoj tvari radilo”, rekla je. “Ovo može biti cijeli niz tvari i upirati prstom u nešto bilo bi neodgovorno”, istaknula je.

Je li tvar koja je bila unutra puno manje eksplozivna od standardnog punjenja za takvu bombu, rekla je da “misli da je na tom tragu”. Na pitanje bi li eksplozija bila jača da je eksplodirala bomba s 42 kilograma TNT-a, bojnik Tomić je rekao da to ovisi o mjestu eksplozije, a bitan je, kaže, i sastav tla. “Da je eksplodirala na otvorenom, n površini onda bi bila opasna za ljude na udaljenosti od 60 metara”, dodao je.

Na pitanje je li letjelica bila predviđena da nekoga ubije ili ne, Tomić je rekao: “Čim je unutra stavljena aviobomba, bez obzira na punjenje, ona nije namijenjena osnovnoj svrsi, a to je izviđanje”. Upitana je li bilo pritisaka na Centar Ivan Vučetić, Bačić odgovara kratko: “Ne”. Upitan je li Zagreb bio cilj i meta napada, brigadir Počinok kaže da ne može odgovoriti na to pitanje jer “nije u njegovoj domeni”. Na pitanje je li pri padu drona došlo do greške, rekao je da “ne može reći jer nedostaje nekoliko ključnih elemenata”.

Je li NATO upoznat s nalazima?

“Županijsko Državno odvjetništvo u Zagrebu nema nikakve kontakte s NATO savezom”, kazao je Jurica Ilić iz ŽDO-a na pitanje je li NATO obaviješten o ovim nalazima. Upitan gdje se točno nalazila aviobomba u letjelici, Počinok je rekao: “Nije bilo tragova bilo kakve izviđačke opreme, a u pravilu se ona postavlja u nos. Ta bomba je, po meni, mogla biti jedino tamo”. Također, na konferenciji je rečeno da je dron mogao u Hrvatsku doletjeti iz bilo kojeg smjera koji je u rasponu od 1000 metara.

Istodobno s istragom, tjednima je u javnosti trajalo prepucavanje oko toga je li dron imao bombu ili nije. Ministar obrane Mario Banožić i premijer Andrej Plenković tvrdili su da je dron bio naoružan, iako je niz stručnjaka bio skeptičan po tom pitanju. Predsjednik Zoran Milanović pozivao je one “koji imaju saznanja iz istrage, da o tome šute”. Bespilotne letjelice dotaknuo se i šef NATO-a Jens Stoltenberg, rekavši da je dron bio nenaoružan. Predsjednik Vlade je potom demantirao tu tvrdnju, a pritom je pokazivao i fotografiju dijelova za koje je tvrdio da pripadaju bombi.

Sovjetska letjelica TU-141 u Hrvatsku je stigla nakon što je preletjela Rumunjsku i Mađarsku, a u zračnom prostoru Mađarske zadržala se 40-ak minuta. Dron se, podsjetimo, srušio nedaleko studentskog doma Stjepan Radić, a na sreću, nitko nije bio ozlijeđen.