Stožer upozorava: 'Gotovo polovica slučajeva je delta soj, širi se Hrvatskom'

Prošlog petka smo imali 92 slučaja novih slučajeva na 4362 testiranih. Preminule su tri osobe

Danas je u 11 sati počela redovna konferencija za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite koja se već neko vrijeme održava samo petkom. Na samom početku presice, svi prisutni su na zahtjev šefa Stožera Davora Božinovića skinuli maske.

“Ovo što smo napravili je namjera da se pokaže javnosti koliko je ovdje riječ o jednostavnom modelu kako iskontrolirati situacija. Sustav je vrlo efikasan, a da bilo tko od nas ne ispunjava uvijete, mi bi presicu morali voditi tako da svi imamo maske. Mislim da je jasno koliko je ova situacija jednostavna i može nas vratiti u normalno“, kazao je Božinović.

Nema preminulih od covida

Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva, dala je informacije o novozaraženima. „Imamo 87 novih slučajeva u protekla 24 sata, čime je broj aktivnih 612“, kazala je. “Prije tjedan dana imali smo 92 pozitivna slučaja uz nešto više od 4000 testiranih. “U posljednja 24 sata nije bilo preminulih”, dodala je.

“U 24 sata provedeno je 3.678 testova, postotak pozitivnih je 2.4 posto. U bolnicama je 115 osoba, četiri osobe su na respiratoru. Od jučer je u bolnice zaprimljeno 9 osoba, otpušteno je 15”, zaključila je Beroševa pomoćnica.

HZJZ nije dobio podatke iz Dubrave

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak je objasnio zabunu koja je nastala oko toga je li u Hrvatskoj bilo preminulih od covida koji su primili obje doze cjepiva. Nedugo nakon što je objavljena informacija da takve žrtve nisu zabilježene, liječnica iz KB Dubrava kazala je da je osam osoba umrlo nakon primljene dvije doze. ”

Mi do jučer nismo dobili nikakvu obavijest od Dubrave, to je nedopustivo”, rekao je Capak, obećavši da će HZJZ uskoro izaći s podacima o mortalitetu osoba koje su primile obje doze cjepiva.

Božinović: ‘Nove mjere u Primorsko-goranskoj’

Božinović je rekao da je donesena odluka o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Primorsko-goranske županije. Nema okupljanja i događanja s više od 20 osoba, osim ako su sve osobe s EU digitalnom potvrdom. Odluka stupa na snagu 12. srpnja i trajat će do 31. srpnja. Nakon toga su počela pitanja novinara. Prvo su Alemku Markotić pitali štiti li Pfizerovo cjepivo koliko smo mislili i hoće li trebati docjepljivanje.

Ona je rekla kako se virus širi među mladima, koji još nisu došli na red u tolikom broju te kako nijedna država nije procijepila toliko stanovništva da bi ostatak bio zaštićen. Kada se radi o docjepljivanju, kaže da je to važno pitanje o kojem se još diskutira.

“Nema još jasnog pokazatelja koji bi rekao da se sada već u jesen svi moramo docijepiti. Još uvijek će vjerojatno proći mjesec ili dva kako bi se vidjelo treba li docjepljivanje”, kaže. Ispričala je i kako se postavlja pitanje hoćemo li docjepljivati u isto vrijeme i protiv gripe i protiv koronavirusa.

Capak: ‘Cijepljeno je 60 do 70 posto starijih od 65’

Nadovezao se Božinović koji je rekao kako je trenutak da se pozove na intenziviranje cijepljenja ‘posebno starijih sugrađana’. Zamolio je Capaka da informira gdje smo s dobnom strukturom procijepljenih.

“Ako pogledamo dobnu skupinu iza 65 prosjek je između 60 i 70 posto, čime ne možemo biti zadovoljni. Od 60 do 65 godina je 40 posto, a u skupini od 40 do 45 godina je oko 30 posto. Kod ovih mlađih skupina je još manje”, rekao je Capak. Božinović opet poziva ljude da se procijepe.

Na pitanje je li obvezno cijepljenje opcija, Capak je rekao kako je obveza nešto što zahtijeva široku raspravu. “Nitko u svijetu nije donio tu obvezu, ali rekao bih da ta mogućnost nije isključena, jer moramo imati pred očima da je koronavirus blokirao čitav svijet. Jedini je način da se riješimo bolesti da se vratimo u život cijepljenjem”, kaže. Rekao je ipak da Hrvatska zasad ne razmišlja o tome.

Analiza slučajeva iz Dubrave

Na pitanje kada će biti gotova analiza slučajeva iz Dubrave kaže da se na tome radi i kako će to biti gotovo za par dana. “Mi smo izračunali da prema razini zaštite koju proizvođači deklariraju, a koja je prosječno 98 posto zaštita od smrti, da je za očekivati 16 smrti od covida na sve cijepljene”, kaže. Ipak dodaje i kako troje od osmero evidentiranih u KB Dubrava nisu prijavljeni kao smrti od covida.

U sve se uključio ministar Vili Beroš koji kaže da je zatražio izvješće iz KB Dubrave te kako su ljudi koji su evidentirani da su tamo preminuli iako su primili obje doze, imali teške komorbiditete. Capak dodaje kako je moguće da su ljudi oboljeli od covida, ali da su hospitalizirani i umrli od drugih uzroka.

Beroš pojasnio smisao edukacija za zdravstvene radnike

Ministar Beroša su novinari pitali i koga će i koliko educirati u sustavu da se cijepe, što je jučer najavio, kao i koliko će to koštati. “Prvom dozom je cijepljeno 80,2 posto, drugom 70,9 posto. Međutim moramo i možemo bolje i više”, rekao je govoreći o cijepljenim u zdravstvenom sustavu.

Kaže da su se na edukacije odlučili jer postoje razlike po županijama. Ispričao je kako će predavanja pripremiti HZJZ te kako će ih držati stručnjaci iz zdravstvenih ustanova. “Cilj je širiti prave, znanstvene, stručne informacije o cijepljenju i potaknuti one koji se nisu cijepili”, kaže. Potvrđuje kako će na to morati ići i oni koji su cijepljeni i koji cijepe druge.

Uključila se i Markotić koja je rekla kako se znanje stalno stvara te da liječnici često idu na takve tečajeve. “To nije ništa novo, tako zdravstvo funkcionira da bi održalo znanje i stručnost”, kaže. Božinovića je novinarka pitala može li ona danas u Italiju sa covid-potvrdom. On kaže da može, jer EU zemlje priznaju covid-potvrde, kao i još pet zemalja koje nisu članice.

Hoće li se članovi Stožera docijepiti?

Novinare je zanimalo i hoće li se članovi stožera, koji su se među prvima cijepili, docjepljivati trećom dozom nakon što im prođe šest mjeseci. “Na osnovu istraživanja će se donijeti mišljenje na temelju kojeg će se ili potvrde produljiti, ili će se reći kada bi trebalo biti docjepljivanje. To je dinamičan proces u kojemu se ne mogu dati točni odgovori. Glavno je da se cijepi status procijepljenih osoba i da se određuju zaštitna antitijela”, rekla je.

Govoreći o slučajevima preminulih u KB Dubrava, kaže da je bolnica barem trebala prijaviti neuspjeh cijepljenja. “Bilo bi u redu da nam se to dojavi, pa da mi sve prodiskutiramo i provjerimo. Mi smo sada uspjeli tri od osma pronaći u bazi i za njih su navedeni drugi uzroci smrti, ne koronavirus”, kaže. Markotić objašnjava da ako netko dođe na operaciju i testiran je pozitivno, i umre na operaciji, nije umro od covida nego s covidom, ne od posljedica virusa, nego od komplikacije na operaciji.

Kako potvrdu dobivaju oni koji su bili bliski kontakti?

Beroša su novinari pitali kako će covid potvrde dobiti oni koji su bili bliski kontakti i koji nemaju PCR test, budući da im epidemiolozi odbijaju dati cjepivo. “O tome smo više puta komunicirali. U uredbi se priznaje isključivo PCR test, a za prelazak granice i brzi antigenski”, kaže Capak. Kaže kako su više puta komunicirali kako misle da je to nepravedno.

“Zahtijevamo jednu hitnost da se to riješi, to je pokrenula i profesorica Markotić i dobila podršku mnogih zemalja koje imaju isti problem kao i mi”, rekao je Capak i nada se da će uskoro i takvi slučajevi dobit covid-potvrdu. Ipak, kaže kako nitko nikome ne brani cjepivo i da će svatko tko se javi, bez obzira na to što je prebolio, dobiti cjepivo. Dodaje kako je to moguće već nakon 14 dana od preboljenja. Božinović kaže kako su tražili da se i serološki test prizna kao osnova za dobivanje EU potvrde.

Što s onima koji su se cijepili vani?

Novinare je zanimalo i što s ljudima koji su se cijepili van cjepiva, rekavši kako dio obiteljskih liječnika odbija unijeti ta cjepiva u baze. Neki slučajevi su ljudi koji su dobili prvu dozu u inozemstvu, a drugu u Hrvatskoj. Pitala je i mogu li hrvatski građani u BiH tražiti covid digitalne potvrde.

Capak govori kako je moguće upisati prve doze primljene vani, a potom drugu dati u Hrvatskoj. Upućuje sve koji imaju taj problem da se jave u HZJZ. Govoreći o onima koji su državljani Hrvatske, a van Hrvatske su, kaže da će se i to riješiti. “Iz proračuna će se pokriti njihovo cijepljenje. Pokrit će se, ili će se odlukom Vlade riješiti to da se iz sredstava HZZO-a može financirati cijepljenje takvih osoba. Uskoro će ići odluka i uputa o tome kako to napraviti”, rekao je Capak.

Capak: ‘Udio delta varijante se širi u Hrvatskoj’

Capak je potom odgovorio na pitanje od delta varijanti. “Od 94 uzorka koje smo poslali 29. lipnja 92 su sekvencirana. Od njih su 49 još britanska varijanta, a 43 s delta varijantom. To je 4,3 posto više nego prošlog petka”, rekao je pa dodao kako udio delta varijante u Hrvatskoj raste. “Ima je u Splitu, Zadru, Zagrebu, Čakovcu, Rijeci”, rekao je.

Ponovio je kako se ta varijanta brže širi od drugih, pa naglasio da je već imamo gotovo 50 posto. “Važno je cijepiti se”, naglasio je. Božinović ponavlja kako je važno izbjegavati masovna okupljanja, za koja kaže da su najveći rizik za zarazu. Capaku je postavljeno pitanje o neuspjehu cijepljenje te je li od 25. svibnja bilo takvih prijava. On kaže da jesu ali u daleko manjem broju. “Činilo nam se da je taj broj premali i zato smo išli u preklapanje baza podataka”, rekao je.

Beroš: ‘Brojni su razlozi zašto se ljudi ne cijepe’

Stožeru je postavljeno pitanje i zašto oni misle da se ljudi nisu odazvali na cijepljenje. “Brojni su razlozi, antivakseri, kalkuliranje s cijepljenjem, računanje na ljetno toplo vrijeme pa to planiraju na jesen, što je pogrešno. Cijepljenjem sada spašavamo jesen. To su po meni temeljni razlozi. Jasno je da postoji dio ljudi koji se ne žele cijepiti. Zato i u zdravstvu idemo s edukacijama i sugeriramo slično i ostalima. Potičemo dijalog i razmjenu mišljenja, etabliranje pravog znanstvenog i stručnog stava”, kaže.

Dodaje kako ima raznih elemenata uključenih u to. Ponavlja kako je virus najsigurnije zaustaviti cijepljenjem. Capak je rekao kako je potrebna jedna šira analiza da bi se to zaključilo. “Ono što bih ja spomenuo je da u vezi cijepljenja ima puno dezinformacija, posebno na društvenim mrežama, vezano za posljedice cijepljenja na reproduktivno zdravlje. Rekao bih da nema nikakvih dokaza da ono djeluje na reproduktivno zdravlje. I za vrijeme cijepljenja brojne osobe su ostale trudne, i ishodi su dobri. Cijepljeno je preko tri milijarde ljudi”, kaže pa dodaje kako će se sve i dalje pratiti.

Markotić: ‘Problem nije samo hrvatski, nego svjetski i europski’

Markotić kaže kako isto pitanje postavljaju svijet i Europa. “Povjerenica za zdravstvo je dobila zadatak obilaziti zemlje, posebno one u kojima je manje cijepljenih. Ona će obići većinu zemalja i vidjeti kako bi se mogli cijepiti ljudi koji nisu. Svima u struci je jasno da je to rješenje situacije. Problem nije hrvatski, nego svjetski a i europski”, kaže pa dodaje kako te probleme i pandemiju možemo samo zajedno riješiti.

“Dok ga ne riješimo virusu dajemo šansu za nove mutacije i da nas iznenadi s novom varijantom”, rekao je Božinović i dodao kako oni koji kalkuliraju sa jeseni trebaju znati da za punu imunizaciju treba vremena. “Ako se želite zaštititi za jesen i zimu, sad je vrijeme za cijepiti se. Mislim da svi koji kalkuliraju sa jeseni i zimom rade loše. To nije dobra odluka, odluka je sada”, kaže.

Kada ćemo doći na 70-80 posto cijepljenih?

Novinarka N1 je pitala hoće li povjerenica dolaziti u Hrvatsku i hoće li se proširiti kampanja stožera, kao i koji je rok za 70 psoto cijepljenih, možda i 80 posto. “Ono što mogu reći je da će se povjerenica sigurno službeno najaviti kada bude planirala doći. Sigurna sam da će ići u većinu zemalja”, rekla je Markotić.

Božinović je rekao kako je cilj da se što više ljudi cijepi. “Ali to nije cilj stožera, nego građana i društva. Nije dobro kad učite lekcije na teži način. Nažalost, kad se poveća broj zaraženih i umrlih i mjere se više poštivaju, ljudi više nose maske i drže distancu. Ne bi bilo dobro da tu lekciju opet učimo s cijepljenjem”, rekao je. Postavljeno je i pitanje baca li slučaj iz KB Dubrave sjenu neorganziranosti Stožera. Odgovorio je Capak.

“Ja sam rekao da na milijun ljudi koji su cijepljeni prema izračunima možemo očekivati 16 mrtvih. Istovremeno se spriječi 787 smrti. Mi smo dakle jedan ogroman broj smrti spriječili, a budući da nijedno cjepivo ne štiti 100 posto, to je tih 16 na milijun. Ne vidim da bi ova situacija bila posljedica nekoordinacije Stožera. To je jedna nespretnost i neorganizirano djelovanje između jedne bolnice i sustava koji se gradi godinama i koji funkcionira”, rekao je. “Prije nekoliko godina smo dobili pohvalu Eurostata za izvrsnu zdravstvenu statistiku”, kaže Capak.