Priča o poljskim predsjedničkim izborima je suluda. Može li mladi gradonačelnik Varšave pokvariti planove konzervativcima?
Fantomski izbori u svibnju omogućili su glavnoj oporbenoj stranci da izabere novog kandidata za predsjednika Poljske
Poljski predsjednički izbori čudnovata su politička epizoda. Trebali su se održati usred pandemije dopisnim glasovanjem, a kada je taj plan vladajućih konzervativaca propao, izbori su, kao, održani, ali ih zapravo nije bilo. Nisu odgođeni niti otkazani, ali na njih nitko nije izašao jer birališta nisu bila otvorena.
Nekoliko dana nakon tog bizarnog raspleta, kandidatkinja glavne oporbene stranke odustala je od predsjedničke utrke. Malgorzata Kidawa-Blonska nije imala baš nikakve šanse protiv aktualnog predsjednika Andrzeja Dude, saveznika vladajućih konzervativaca. Uglednoj zastupnici Građanske platforme potpora je tijekom svibnja pala na ispod pet posto, čemu je dijelom i sama bila kriva. Biračima je slala kontradiktorne poruke – da trebaju bojkotirati (dopisne) izbore, ali da će ona sama na njima ipak sudjelovati.
Uvjerljiva pobjeda u Varšavi
Fantomski svibanjski izbori tako su osigurali još jedan obrat u ovoj nesvakidašnjoj političkoj zavrzlami. Glavna oporbena stranka na izbore izlazi s novim kandidatom, gradonačelnikom Varšave Rafalom Trzaskowskim, političarem mlađe generacije koji je na lokalnim izborima u studenom 2018. godine u prvom krugu pobijedio protukandidata iz redova vladajućeg PiS-a (Pravo i pravda). Sada je ključno pitanje može li, mada u utrku ulazi u zadnji čas (i još treba prikupiti sto tisuća potpisa za službenu kandidaturu), taj uspjeh ponoviti i na predsjedničkim izborima.
Po svojim uvjerenjima i idejama, 48-ogodišnji Trzaskowski je utjelovljenje mladog, liberalnog, urbanog političara što mu je i omogućilo da se glatko probije do gradske vijećnice u Varšavi. Popularnost u glavnom gradu stekao je i nekim potezima koji su crvena krpa za konzervativniji dio poljskog društva, uključujući, naravno, vladajuću stranku i njoj sklone medije.
Borba za LGBT prava
U veljači prošle godine, primjerice, potpisao je deklaraciju o pravima LGBT osoba u kojoj se utvrđuju mjere za zaštitu prava seksualnih manjina, uključujući i uvođenje antidiskriminacijskog i spolnog odgoja u škole u glavnom gradu Poljske, u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. To je tema koja je Trzaskowskog učinila metom konzervativnih krugova i na predstojećima predsjedničkim izborima.
Slično je, uostalom, bilo i na lanjskim parlamentarnim izborima kada je desnica, predvođena PiS-om, privlačila desne, konzervativnije birače tvrdnjama o tobožnjoj ugrozi koju prava LGBT osoba i zagovornici tih prava predstavljanju za tradicionalne vrijednosti poljskog društva.
Kontra spornih pravosudnih reformi
Nedugo nakon što su osigurali pobjedu na parlamentarnim izborima, Europski parlament je osudio namjeru poljske vladajuće desnice da donese zakon kojim bi se, upozoravaju kritičari spornog zakona, de facto kriminaliziralo spolni odgoj. Taj propis, dakle, ide direktno kontra deklaracije koju je ranije potpisao gradonačelnik Varšave. Svoju podršku dokumentu koji štiti prava LGBT osoba, Trzaskowski je objasnio emotivno, ali vrlo konkretno: „Varšava je grad za sve ljude. To nije samo politički slogan, nego moja vizija voljenog grada u kojem ima mjesta za svakoga“.
Trzaskowski je i istaknuti protivnik kontroverznih reformi koje provodi vladajuća većina, a usmjerene su prije svega na suce i pravosuđe. Podržao je prosvjednike protiv spornih zakonodavnih promjena, koje guraju vladajući i zbog kojih je Poljska u napetim odnosima s Bruxellesom. U prosincu prošle godine, s gradonačelnicima triju srednjoeuropskih glavnih gradova potpisao je i tzv. Pakt slobodnih gradova, deklaraciju koja je u medijima ocijenjena svojevrsnim protestom protiv populističkih nacionalnih vlada. Trzaskowski, kojeg smo kontaktirali preko njegovog ureda, tada je za Telegram komentirao potpisivanje Pakta i suradnju s gradonačelnicima Budimpešte, Praga i Bratislave.
U Paktu slobodnih gradova
Pakt slobodnih gradova, pojasnio je u pisanim odgovorima za Telegram, “manifest je pragmatične politike utemeljene na suradnji koja snažno podupire vrijednosti utvrđene u pravu Europske unije i modelu otvorenog društva, nasuprot programu desničarskih populista“. Istaknuo je da je cilj te suradnje, koju su mediji nazivali i „malim Višegradom“ – po uzoru na Višegradsku skupinu, neformalnu platformu suradnje nacionalnih vlada četiriju srednjoeuropskih država – konkretnim potezima poboljšati život u glavnim gradovima, uz pomoć novca EU-a.
Podržao je tada i ideju da do 2050. godine Europska unija postane klimatski neutralna: taj su cilj prošlog prosinca dogovorile članice EU-a, no bez poljske vlade, koja je na kraju jedina bila rezervirana prema tom zajedničkom europskom zaključku. Očito je, dakle, da je i to tema na kojoj se stavovi vladajuće poljske desnice i liberalnog oporbenjaka koji vodi Varšavu razilaze.
Ujedinjena oporba vs. desnica
Pitanje je, međutim, čija su uvjerenja bliža poljskom biračkom tijelu. Trzaskowski je bez problema osvojio izbore u glavnom gradu – bitka za metropolu u svim se državama smatra najprestižnijom utrkom na lokalnim izborima – nanijevši težak poraz kandidatu PiS-a. Bio je toliko uvjerljiv da nije bilo potrebe za drugim krugom. No, predsjednički izbori su sasvim druga priča.
Ono što je Trzaskowskom osiguralo pobjedu u glavnom gradu i njegovo zalaganje za liberalne vrijednosti nema prolaz kod konzervativnijeg dijela biračkog tijela koje, prema rezultatima lanjskih parlamentarnih izbora, i dalje čini većinu u Poljskoj. Ipak, to ne znači nužno da je bitka unaprijed izgubljena. Ključ bi mogao biti drugi krug izbora i ujedinjenje velikog dijela oporbe kontra vladajućih desnih populista.
Promjena anketnog trenda
Sama najava da će gradonačelnik Varšave biti kandidat – potpise za službenu kandidaturu, kako smo napomenuli, tek treba prikupiti – promijenila je odnose snaga u anketama. PiS je toliko gurao izbore, unatoč pandemiji, jer su očito računali da će aktualni predsjednik Andrzej Duda glatko pobijediti već u prvom krugu.
Uvjerljiva Dudina prednost u anketama pred svibanjske fantomske izbore bila je kombinacija više faktora. Oporba je pozivala glasače da bojkotiraju glasovanje koje u uvjetima epidemije ne može biti fer; s obzirom na restrikcije zbog koronavirusa, kampanja je bila praktički nepostojeća, osim za Dudu, koji je s pozicije predsjednika obilazio teren; osim toga, u uvjetima kada postoji određena ugroza za zemlju, podrška vladajućima (uglavnom) raste. No, okolnosti su se promijenile, što se odražava i na istraživanjima javnog mnijenja.
Ključna predsjednička ovlast
Kada će točno biti izbori još uvijek se ne zna, predviđa se da bi mogli biti održani zadnje nedjelje u lipnju, ali trenutno se čini prilično izglednim da Poljaci novog predsjednika ipak neće dobiti u prvom krugu. Duda, koji je donedavno imao natpolovičnu anketnu potporu, pao je, po medijskim izvješćima, čak i ispod 40 posto. Trzaskowski zaostaje 20-ak postotnih bodova, ali on još formalno nije niti kandidat, a anketni trend mu ide u prilog.
U eventualnom drugom krugu, gradonačelnik Varšave također kaska za aktualnim predsjednikom. Međutim, trenutno postoji cijeli niz oporbenih kandidata; kada bude ostao samo jedan (ako dođe do drugog kruga) i ako ga podrži ujedinjena oporba, iznenađenja su itekako moguća. Ovogodišnji poraz kandidatkinje vladajuće stranke na izborima u Hrvatskoj bio je ozbiljan, ali ipak manje-više simboličan udarac HDZ-u. U Poljskoj, gdje predsjednik može staviti veto na zakone, takav bi rasplet mogao presudno utjecati na provedbu politika i kontroverznih reformi vladajuće stranke.