Kako je premijerov savjetnik uspio izazvati gigantsku aferu
Nikome nije jasno što će sad biti sa Znanstvenim savjetom, pa ni Frki Petešiću
Premda je priča o sukobu između Vlade i petero znanstvenika iz njezinog Znanstvenog savjeta počela još jučer i raspliće se čitav današnji dan, i dalje nije jasno je li petorka još uvijek dio tog savjetodavnog tijela. Prema prvoj vijesti, Vlada je znanstvenike otpustila zbog toga što su potpisali pismo u kojem se ozbiljno kritizira način na koji nadležni upravljaju krizom izazvanom koronavirusom. Iz Vlade su to demantirali, ali ostali su pri tome kako je znanstvenicima poručeno da nema smisla nastaviti suradnju u uvjetima narušenog povjerenja.
Dvoje članova petorke, Nenad Ban i Andreja Ambriović Ristov, kazali su da su poruku shvatili kao prekid suradnje. U današnjem istupu Zvonimir Frka-Petešić ponovio je da znanstvenici nisu izbačeni iz ZSV-a. Ostaje pitanje jesu li oni spremni nastaviti savjetovati Vladu koja javno iznosi svoje razočaranje njihovim postupcima. Vlada zbog svojih poteza cijeli dan trpi žestoke kritike oporbe i dijela znanstvene zajednice, a slučaj prijeti da će se pretvoriti u skandal koji bi mogao dodatno narušiti već načeto povjerenje javnosti u sposobnost vladajućih da izađu na kraj s pandemijom. Pripremili smo pregled događaja.
1. Što je zapravo Znanstveni savjet Vlade?
Znanstveni savjet Vlade osnivan je Odlukom premijera Andreja Plenkovića donesenom 25. ožujka ove godine. Savjet ima 15 članova. Njih 13 su ugledni liječnici ili znanstvenici koji se bave molekularnom biologijom, genetikom i srodnim područjima. Preostala dvojica su Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, po struci matematičar i geograf, te pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut, koji se u znanstvenom radu bavio sigurnošću i vojnim pitanjima.
Prvi je u Savjet ušao kako bi služio kao veza s premijerom, dok je Trut tu kao operativac i veza s Nacionalnim stožerom civilne zaštite. Kako je objašnjeno u spomenutoj Odluci o osnivanju, “svrha okupljanja Znanstvenog savjeta je razmjena mišljenja s multidisciplinarnom skupinom znanstvenika o mjerama koje Republika Hrvatska poduzima te znanstvena promišljanja i prijedlozi za daljnje korake u borbi protiv COVID-19”. Vrijedi napomenuti i da je angažman u Savjetu volonterski, odnosno da njegovi članovi ne primaju naknadu za rad.
2. Koja je svrha ZSV-a?
Za najopsežniji medijski prikaz rada toga tijela zaslužna je Đurđica Klancir, novinarka portala Net.hr. Klancir je doznala da se Savjet tijekom proljeća i ljeta ove godine sastajao otprilike jednom mjesečno, a na sastanke je redovito dolazio i premijer Andrej Plenković. Kako su neki članovi Savjeta ispričali Đurđici Klancir, premijer je na tim sastancima prilično aktivan, te ozbiljno prati ono što govore znanstvenici i postavlja pitanja.
Nadalje, analiza novinarke Net.hr-a pokazala je da vodeći ljudi Nacionalnog stožera ponekad nastoje ostaviti dojam da je Znanstveni savjet svojevrsni dio Stožera, nešto kao prošireni Stožer. Treba napomenuti da su neki članovi ZSV-a istovremeno i članovi Nacionalnog stožera (Damir Trut, Krunoslav Capak, Alemka Markotić). No, dubinska evaluacija odnosa Savjeta i Stožera pokazuje da su članovi prvog tijela često kritizirali odluke drugog. Više o tom odnosu rekao je bivši ministar znanosti Dragan Primorac, i sam član Znanstvenog savjeta.
„Znanstveni savjet isključivo savjetodavno tijelo Vlade, te da im je predsjednik Vlade dao potpunu slobodu u radu”. S Nacionalnim stožerom “usko surađuju, upoznaju ga s najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama vezano za COVID-19”, citira se Primorca u tekstu Đurđice Klancir. Primorac na kraju naglašava da su sve akcije u isključivoj nadležnosti Nacionalnog stožera, koji ih koordinira sa županijskim stožerima civilne zaštite. U konačnici, Klancir zaključuje da PR Vlade članove Savjeta po potrebi uključuje u dokazivanje ‘znanstvenosti’ poteza Stožera i Vlade RH.
3. Kako je došlo do sukoba dijela Savjeta i Vlade
Kao što smo spomenuli, nije rijetkost da članovi ZSV-a javno reagiraju na odluke Nacionalnog stožera s kojima se ne slažu. Međutim, još nije zabilježena kritika poput one kakvu je petero članova Savjeta u nedjelju uputilo u otvorenom pismu s grupom od 26 liječnika i znanstvenika. Pismo je oblikovano kao apel upućen javnosti, a u njemu se izražava zabrinutost širenjem pandemije koronavirusa u Hrvatskoj i velikim brojem žrtava. Uz to, navode se i preporuke mjera koje bi trebalo poduzeti da se problem umanji.
Među ostalim, potpisnici se ograđuju od „svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite“, kao i od procjena da je virus oslabio. Traže donošenje konkretnih mjera, te posebno inzistiraju na „osiguravanju kvalitetnih i transparentnih informacija o širenju zaraze“, očito uvjereni da takve informacije javnosti trenutno nisu dostupne.
Nezadovoljstvo potpisnika pisma baš komunikacijskim segmentom ukupne strategije borbe protiv koronavirusa vidljivo je i iz zadnjeg odlomka pisma: „Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako“. Članovi ZSV-a koji su potpisali pismo su prof. dr. sc. Nenad Ban, prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, dr. sc. Petra Klepac, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić i prof. dr. sc. Igor Rudan.
4. Znanstvenici smatraju da su izbačeni
Prva reakcija stigla je uskoro nakon objave pisma, a u medijima je objavljeno informacijom da je Vlada odlučila izbaciti petero potpisnika iz svojeg Znanstvenog savjeta. Da priča o izbacivanju nije obična medijska konstrukcija potvrđuje i izjava Nenada Bana, koji je potvrdio da je tako shvatio upućenu mu poruku.
„Istina je, barem što se mene tiče. Žao mi je zbog toga, ali to što više nisam u ovoj formalnoj ulozi me neće spriječiti da uvijek ponudim svoj savjet ili mišljenje koje je shodno situaciji koliko mi znanje dopušta. Nadam se da će to koji puta pomoći da se lakše nosimo s teškom situacijom s kojom smo svi suočeni. To sam poručio i premijeru”, rekao je Ban jučer.
Isto je danas kazala Andreja Ambriović Ristov. “Jučer me nazvao gospodin Frka-Petešić i rekao da premijer zahvaljuje na suradnji koja više nema smisla zbog apela koji sam potpisala”, rekla je znanstvenica za Index.hr. Dodala je kako je vidjela demantij koji je Vlada objavila nakon tog telefonskog poziva, ali nije razumjela što su time htjeli reći.
5. Vlada odjednom uzmiče
Nedugo nakon što su mediji počeli prenositi vijest o izbacivanju popisnika pisma iz ZVS-a, Vlada je reterirala. U priopćenju u kojem se demantira ta vijest iz Vlade tvrde da su potpisnicima samo poručili kako im se čini da međusobna suradnja više nema smisla. Sam ton priopćenja poprilično je naduren, a Vladin PR ne suzdržava se od neugodnog bockanja suprotstavljenih im znanstvenika.
„Zahvaljujemo onim članovima Znanstvenog savjeta koji su ovu netočnu informaciju prenijeli medijima. To je sigurno bio ‘epidemiološki’, a ne politički potez”, pišu, nakon čega prepričavaju što je predstojnik ureda premijera Frka–Petešić po njihovom shvaćanju rekao znanstvenicima s kojima je razgovarao:
„Rekao im je da je međusobno povjerenje narušeno i da suradnja, koja je i dosad bila na dobrovoljnoj bazi, nema smisla…“, pišu iz Vlade, pa objašnjavaju kako je im smeta što su potpisnici javno prozvali njih i Stožer, a svoje zamjerke nisu iznijeli na dan ranije obavljenim razgovorima. “Što se nas tiče, svi su članovi i dalje”, konstatira se na kraju priopćenja.
6. Frka-Petešić preuzima krivnju
Predstojnik Plenkovićevog Ureda danas je preuzeo krivnju za “nesporazum”, kako ga je on nazvao, a nakon kojeg su članovi ZVS-a zaključili da su izbačeni. Na današnjoj presici objasnio je kako je u subotu održan trosatni video sastanak na kojem je saslušao prigovore nezadovoljnih članova Savjeta. Smatrao je da je sastanak prošao u iskrenom i kolegijalno ozračju, požalio se Frka–Petešić, pa ga je pogodilo kada je idući dan vidio da je izašao apel koji mu nitko nije spomenuo.
Članove ZSV-a koji su apel potpisali u nedjelju je nazvao, i uslijedio je razgovor nakon kojega su oni zaključili da su isključeni. Frka-Petešić preuzeo je odgovornost za taj nesporazum. „Daljnja suradnja je otežana, i bila bi lakša bez ove epizode, ali možda ja nisam bio jasan u tim razgovorima. Žao mi je ako sam ostavio dojam da ih je premijer razriješio. Nije“, kazao je danas vrlo jasno.
7. Kaže da sukobi traju dugo
Zvonimir Frka-Petešić otkrio je da osim onih nabrojanih u apelu, postoje još neke nesuglasice na relaciji ZSV – Vlada. Nekoliko puta spomenuo je da je dio članova Savjeta tražio izbacivanje drugih članova koji imaju drastično drugačije stavove o pitanima vezanim za pandemiju koronavirusa. “To sam isključio kao nekolegijalnu mogućnost. Istaknuo sam da bih branio i svakoga od njih, zbog toga što smatram da nije prihvatljivo bilo koga isključivati zbog različitog mišljenja”, kazao je.
Frka-Petešić dodao je da su članovi ZSV-a podijeljeni oko toga koliko oštre mjere treba uvesti kako bi se suzbilo širenje zaraze. Zamjerio ime je im što su se zbog toga prozivali preko medija. „Za mene je to bilo neočekivano i poražavajuće. Vjerujem da svaki znanstvenik mora imati pravo izložiti svoje hipoteze, pa i kada su neutemeljene“, istaknuo je danas.
Premijerov predstojnik još je jednom naglasio koliko nekorektnim smatra to što su nezadovoljnici iz ZSV-a javno prozvali Vladu i Stožer. “Ne može se dogoditi da 10 minuta nakon odluke Vlade, a prije toga ste tri tjedna tražili savjete, dođe ideja da treba dodati jedan zarez. To tako ne funkcionira”, kazao je. Mjere predložene u apelu nazvao je “mišungom različitih preporuka” od kojih su neke na mjestu, ali nije u ime Vlade preuzeo obvezu ispunjavanja zahtjeva pobunjenih znanstvenika.
8. Jesu li neki članovi u sukobu interesa?
Reakcije na postupak Vlade stižu cijeloga dana, a komentatori uglavnom zaključuju kako se netko zaletio izbacivanjem popisnika pisma, a zbog reakcija javnosti na tu odluku sada se nastoji sanirati nastala šteta. Znanstvenik Ivan Đikić, potpisnik pisma koji nije član ZVS-a, smatra da su neki članovi, konkretno Dragan Primorac, Miroslav Radman i Gordan Lauc, u sukobu interesa s obzirom na to da imaju svoje privatne firme, bolnice i institute.
Frka-Petešić osvrnuo se na te optužbe Ivana Đikića, rekavši da će se time pozabaviti vrlo skoro. “Kad se oformio Savjet o tome nitko nije razmišljao. Trebalo je gasiti požar s pandemijom, taj formalni segment nitko nije uzeo u obzir. Pripremljena je nova odredba po tom pitanju, u nedjelju sam je dobio od pravne službe Ministarstva zdravstva. Nitko od članova Savjeta nije mi rekao da ostavke drugih članova traže zbog sukoba interesa”, kazao je Frka-Petešić.
9. Što će na kraju biti s pobunjenim znanstvenicima?
Na pitanje novinara koji je sada status petero znanstvenika i kad će se uopće održati sljedeći sastanak Savjeta, Frka-Petešić rekao je da još definiran novi termin sastanka, te da se sada radi o novom momentu u cijeloj situaciji zbog čega će se svim članovima još jednom javiti.
Plenkovićev predstojnik nije mogao odgovoriti na pitanje hoće li Savjet popunjavati novim epidemiolozima, budući da je nakon ovog raskola u članstvu ostao samo jedan takav stručnjak. “To je hipotetsko pitanje, moram prvo pričati s njima pa vam mogu odgovoriti”, kazao je, iz čega je jasno da ni Zvonimir Frka-Petešić trenutno ne zna hoće li se pet potpisnika apela vratiti u Znanstveni savjet Vlade.