Nekad je nužno odabrati stranu

Pričali smo s ekonomistom Santinijem o poreznoj reformi. Vlada, smatra, povlači nove poteze bez ikakve prethodne analize

Santiniju se smislenima čine jedino mjere koje se odnose na povećanje trošarina

Nakon što su premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić danas pred novinarima predstavili četvrti krug poreznih reformi, ugledni ekonomist Guste Santini za Telegram je analizirao nove vladine mjere koje, tvrdi šef Vlade, donose porezno rasterećenje od 3,75 milijardi kuna. Santini smatra da Vlada nove poteze povlači bez ikakve analize, kao vatrogasne mjere koje baš neće, kako je kazao, “donijeti bog zna što”.

Mjere bez ikakvih analiza

“Moj utisak je da se radi o političkoj kampanji, političkoj interpretaciji porezne reforme na koju politika dakako ima pravo. Ali, to su samo kratkoročne mjere bez razmišljanja o onom kakav će dugoročan učinak imati. Oni nisu prezentirali nikakvu cost benefit analizu kako bi pokazali da te promjene idu u smjeru dinamiziranja gospodarskog razvoja i socijalne sigurnosti”, kaže nam Santini. Pritom primjećuje kako je ministar Marić u nekoliko navrata govorio o tome kako su prilikom izrade poreznih mjera koristili proračune i tablice čime zaključuje da je to onda “lista želja” bez ikakve argumentacije.

Statistika demantira premijera

Santini se osvrnuo i na Plenkovićevu izjavu da su dosadašnja četiri kruga mjera rezultirala poreznim rasterećenjem od 10 milijardi kuna, no istovremeno napominje kako statistika zapravo demantira premijera. “Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj nema smanjenja porezne presije, a premijer tvrdi da se radi o velikom poreznom rasterećenju”, utvrđuje Santini, dodajući kako bi po njegovom mišljenju trebalo krenuti od poreznog kapaciteta, odnosno usmjeriti se na princip da najviše poreza plaća onaj tko najviše i ima.

Mladi i turizam u sustavu elemenata

Osvrćući se konkretno na oslobađanje poreza na dohodak za mlade do 25 godina i smanjenje istog poreza za 50 posto za one od 26 do 30 godina, Santini nam kaže kako je riječ samo o paušalnim sredstvima za zaposlene koji u konačnici razbijaju sustav. Pritom pojašnjava kako sustav ima određene elemente te da se, kada se u njemu diraju samo pojedini elementi, a drugi ne, povećava entropija.

Taj sustav elemenata povezuje i sa smanjenjem PDV-a na pripremu hrane u turizmu s 25 na 13 posto. Pritom tvrdi kako ga je kao ekonomista teško uvjeriti da je taj sektor u težoj situaciji od ostalih industrija. “Ni tu nema nikakvih analiza i pitanje je kakvi bi bili učinci. Turistički djelatnici kukaju. S pravom. No, njih se sluša zato što nam je sada turizam perjanica. No, druge se ne sluša”, pojašnjava. Ističe da je Marić obrazovan i uvjeren je da ministar mjeru smanjenja PDV-a s 25 na 13 posto osobno ne podržava.

Pohvala za povećanje trošarina

Jedine mjere koje mu se čine smislenima su one koje se odnose na trošarine, odnosno povećanje trošarina na duhan i oporezivanje bezalkoholnih pića ovisno o udjelu šećera u njima. “Nisam siguran da su i tu napravili cost benefit analizu, ali smatram da se na trošarine treba više oslanjati. Ova priča sa šećerom jako mi se sviđa. A mislim i da je Kujundžićeva argumentacija tu utemeljena”, navodi.

Prema Santinijevom mišljenju, prvi korak porezne reforme u Hrvatskoj trebao bi biti smanjenje udjela PDV-a u BDP-u. Jednako tako smatra da bi trebalo povećati neoporezivi dio dohotka na 5000 kuna, vratiti zaštitnu kamatu na kapital te da bi zemlja trebala imati veću autonomiju i odbaciti subjektivnost koja nas veže uz EU kako bismo se kretali tržištima na kojima djelujemo.

Marić još prima primjedbe

Podsjetimo, ministar Marić i premijer Plenković danas su na konferenciji za medije predstavili četvrti krug mjera poreznog rasterećenja. Uz smanjenje PDV-a s 25 na 24 posto što je već ranije najavljeno, kao mjere su naveli i one oslobođenja poreza na dohodak za mlade do 25 godina te plaćanje 50 posto za one između 26 i 30 godina. Najavili su i smanjenje poreza na hranu u ugostiteljstvu na 13 posto, smanjenje poreza na dobit na 12 posto za poduzetnike čiji je godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna, povećanje trošarina na duhan i bezalkoholna pića te povećanje neoporezivih primitaka.

Svi njihovi prijedlozi će u javnu raspravu, a Marić se pred javnosti obvezao kako će na svaku primjedbu pisano odgovoriti, te da će potom i te pisane odgovore objaviti. Neki danas navedeni noviteti u praksu bi mogli i prije nove godine, dok su neki zakonski složeniji pa će pričekati 1. siječanj 2020. Dakako, očekuje se da o svemu svoju riječ da i Sabor i to negdje u rujnu.