Pričali smo s Rankom Ostojićem o stanju u tajnim službama, novoj vlasti i kandidaturi Milijana Brkića
Šef Odbora za nacionalnu sigurnost dao je intervju za Telegram
Sa šefom saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Rankom Ostojićem (SDP) razgovarali smo u četvrtak poslijepodne. Odmah nakon završetka zatvorene sjednice ODbora na kojoj se raspravljalo o izvješću o radu SOA-e koje je odbijeno.
Presudio je suzdržani glas zastupnice Mosta Ines Strenje Linić koja je, sudeći po njezinim ranijim izjavama, stubokom promjenila stajalište. Istina, gospođa Strenja Linić nije glasala protiv prihvaćanja izvješća kao kolege iz Domoljubne koalicije. Bilo je dovoljno da ostane suzdržana pa da Odbor odbije prihvatiti spomenuti dokument.
Iako ovakva odluka nema nikakvog učinka na poziciju ravnatelja agencije Dragana Lozančića sasvim je jasno da on ne može ništa drugo očekivati osim skorog razrješenja. Čeka se tek potpis premijera Oreškovića na dokument koji je već ranije, u ponešto čudnim okolnosti, njemu na potpis poslala šefica države Kolinda Grabar Kitarović.
TELEGRAM: Odbijeno je izvješće Sigurnosno-obavještajne službe (SOA). Kako to tumačite s obzirom na to da se čini kako je to učinjeno zbog ranijeg, još uvijek od premijera nepotvrđenog, smjenjivanja Dragana Lozančića kojeg je potpisala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović?
OSTOJIĆ: Odbor je glasovanjem tako odlučio. S moje pozicije predsjednika Odbora mogu samo reći da je vođena diskusija i da je takav ishod glasovanja. Ne želim ulaziti u detalje, jer je riječ o sjednici zatvorenoj za javnost na kojoj se raspravlja o podacima važnim za nacionalnu sigurnost.
TELEGRAM: To mi je jasno, ali s obzirom na sastav Odbora je li predsjedničino razrješenje Lozančića na stanovit način, kako bih rekao, usmjerilo ovo glasovanje oko izvješća SOA-e?
OSTOJIĆ: Ovako, ne mogu reći da je stav predsjednice države i vrha HDZ-a pomogao da se o radu SOA-e raspravlja, rekao bih, u sasvim objektivnim okolnostima. Ta činjenica, o tome nema dvojbe, dodatno je opteretila cijelu situaciju.
TELEGRAM: Kakav je vaš dojam o izvješću o radu SOA-e?
OSTOJIĆ: Osobno mislim da je SOA u mandatu Dragana Lozančića dosegnula profesionalne standarde koji su za svaku pohvalu. Mogu isto tako reći da ne vidim ništa sporno u izvješću i da je SOA na sve zakonite načine pridonijela hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti.
TELEGRAM: Domoljubna koalicija, s druge strane, naglašava da je SOA tajna policija u rukama SDP-a i Zorana Milanovića?
OSTOJIĆ: Naravno. Kolege iz HDZ-a i njihovih poslušnih političkih satelita, a ovo kažem bez ironije, dobro znaju na koji se način manipulira obavještajnim sustavom u Hrvatskoj. Ako nas pamćenje ne vara HDZ-ova politička garnitura uspjela je u više navrata itekako angažirati sigurnosne i policijske službe u “presudnoj bitci protiv najopasnijih neprijatelja Hrvatske”: uglavnom novinara, aktivista za ljudska prava i djelatnika nevladinih organizacija. Ok, bio je tu i poneki oporbeni političar, a podsjetio bih i na glavnog državnog odvjetnika. Kako bivšeg, tako i sadašnjeg.
Odluka saborskog odbora da odbije izvještaj ravnatelja predstavlja artiljerijsku pripremu za premijera da bi lakše potpisao razrješenje
TELEGRAM: Građanima je još teško shvatiti da ne postoji način manipulacije sigurnosnim sustavom, recimo tajnim prisluškivanjem političkih suparnika ili izlistavanjem brojeva. Slažete li se?
OSTOJIĆ: Tako je. Zato i postoje mehanizmi nadzora, političkog i civilnog, nad svim onim što rade SOA i policija. Posebno je važno da su i postupci izlista telefonskih brojeva, oko čega je bilo najviše problema, stavljeni pod zakonsku kontrolu i da su strogo regulirani. Sjetite se Grmoje iz Mosta koji je tvrdio da se Božu Petrova nadzire i da to radi PNUSKOK. Grmojina konstrukcija lako je demantirana upravo jer postoje vjerodostojni mehanizmi kontrole i nadzora.
TELEGRAM: Pokušajte mi ukratko objasniti razlike između postupka smjene bivšeg šefa SOA-e Josipa Buljevića prije četiri godine i Dragana Lozančića sada?
OSTOJIĆ: Siguran sam da se ta dva slučaja ne mogu usporediti.
TELEGRAM: Neki tvrde da je Buljeviću tada namještena afera da bi ga se uklonilo na isti način kao i sada Lozančića?
OSTOJIĆ: Već sam govorio o tome, ali pođimo od činjenica. Ta dva slučaja su neusporediva. Između ostaloga jer je sadašnji ministar Buljević dočekao kraj mandata na čelu SOA-e i spremala se mirna tranzicija čelništva službe. Neposredno prije toga policija je među svojim ljudima otkrila skupinu počinitelja ozbiljnih kaznenih djela. Prodavali su najtajnije dokumente organiziranoj skupini kriminalaca. U toj se istrazi ustanovilo da su s nekih policijskih brojeva mobitela, s kojima su se koristili djelatnici SOA-e, kontaktirani kriminalci. No, ovi iz SOA-e nisu njima prodavali podatke iz tajnih istraga nego su imali operativne razloge za kontakte. To se, uostalom, sve razjasnilo, a Buljević je postavljen u hrvatsku diplomatsku službu.
Mnogima se čini da Karamarkov prijedlog za imenovanje Brkića ima sasvim drugu intenciju od one da ovaj zaista bude izabran za ministra branitelja
TELEGRAM: Što za poziciju Dragana Lozančića znači ovo odbijanje izvješća?
OSTOJIĆ: Zapravo ništa. U motive glasovanja nekih članova ovog Odbora neću ulaziti, ali su oni sasvim jasni i rekao bih da nemaju veze sa sadržajem dokumenta i performansama SOA-e. Ovakav stav Odbora, prije svega, predstavlja “artiljerijsku pripremu” da bi premijer Tim Orešković lakše potvrdio već ranije potpisano razrješenje Lozančića od strane Kolinde Grabar-Kitarović. S druge strane, čini mi se nepametno i nevjerodostojno da smo donijeli ovakav zaključak jer on nema nikakvog uporišta u dokumentu o SOA-i. Nedopustivo je da ovoliko traje politička igra oko funkcija čelnike SOA-e u okolnostima osjetljive nacionalne sigurnosti.
TELEGRAM: HDZ je htio zaustaviti vaše imenovanje na čelo Odbora. Most je dvojio. Kako vi uopće gledate na odnose HDZ-a i Mosta u novoj Vladi?
OSTOJIĆ: Teško je ulaziti u sve nijanse odnosa HDZ-a i Mosta. Vladajuća je koalicija, a o tome jasno govori javna percepcija, suočena s nizom nesporazuma koji ozbiljno otežavaju funkcioniranje države. Ono što se, recimo, dogodilo oko mog imenovanja za čelnika spomenutog Odbora samo je jedan od tih pokazatelja. No, ne bih htio govoriti o njihovim odnosima osim što bih želio, kao i mnogi građani ove države, da ozbiljno shvate pozicije koje su zauzeli i da to čine u korist naše države i svih građana. Ovo je zasad više na tragu ozbiljnog kaosa nego organiziranog vladanja.
Gubitak povjerenja spada u emocionalnu kategoriju. Ipak bih inzistirao da se tvrdnje o Lozančićevom kršenju zakona temeljito dokumentiraju
TELEGRAM: A kolege iz HDZ-a?
OSTOJIĆ: Gledajte, njihovo ponašanje je dovelo do potpune suspenzije demokracije. Grubo ignorirati zakonom propisanu poziciju oporbe u Odboru za nacionalnu sigurnost na tragu je diktatorskih ovlasti.
TELEGRAM: Predsjednik Sabora Reiner kaže da ne razumije u čemu je bio problem jer da Odbor ionako može raditi i bez predsjednika?
OSTOJIĆ: Podsjetio bih gospodina Reinera da je njegova pozicija predsjednika Sabora, između ostaloga, osiguravati barem dojam zakonitog funkcioniranja institucije koja je suštinski instrument predstavničke demokracije u Hrvatskoj. Ako mu nije teško neka objasni kako to da bi bez zakonitog i po proceduri izabranog predsjednika Odbora iz redova oporbe Odbor za nacionalnu sigurnost imao legitimitet u donošenju odluka ili vrlo jednostavno – trebate imati predsjednika da bi ga itko mogao zamijeniti.
TELEGRAM: Vratimo se na početak priče o Lozančiću. Kako objašnjavate razrješenje šefa SOA-e koje je potpisala predsjednica?
OSTOJIĆ: Čitati da su druženja sa suspektnim pojedincima i prikupljanje informacija za istrage DORH-a razlozi za micanje šefa SOA-a za mene je neprihvatljivo. Ono o gubitku povjerenja u Lozančića emocionalna je kategorija pa bi o tome, ako baš to želi, predsjednica mogla popričati sa psihologom. Dakle, inzistirao bih na dokumentiranju tih tvrdnji oko zakona koje je Lozančić, kako kažu u Uredu predsjednice, prekršio.
TELEGRAM: Kako biste to izveli? Pozivanjem predsjednice na sjednicu Odbora?
OSTOJIĆ: Ne. Kad je predsjednica napisala da je Lozančić prekršio zakon onda je potrebno da to bude potvrđeno i od nadležnih tijela.
TELEGRAM: Sve se više govori o mogućnosti formiranja istražnog povjerenstva oko smjene Lozančića. Istražna povjerenstva su, rekao bih, predstava za javnost bez ikakva učinka. Što biste vi rekli?
OSTOJIĆ: Uopće nisam sklon formiranju istražnog povjerenstva jer se sve moglo raščistiti na Odboru kojem je to i zakonska zadaća. Ali ako ne bude drugog načina morat ćemo tako razjasniti razloge smjene ravnatelja SOA-e. Ako predsjednica kaže da to čini zbog njegovih propusta onda o tim propustima, po zakonu, mora raspraviti saborski odbor. To su odbili HDZ i Most.
Imam poseban sentiment za one ljude koji su 1991. dragovoljno otišli braniti zemlju. Takva nas sudbina, pogotovo u moralnom smislu, još više obvezuje
TELEGRAM: Milijan Brkić kandidat je za ministra branitelja unatoč činjenici da je prepisao diplomski rad. Je li činjenica da je Brkić istaknuti dragovoljac iz Domovinskog rata dovoljna da se zaboravi na tu akademsku indiskreciju, kako to kaže saborski zastupnik Miro Bulj iz Mosta?
OSTOJIĆ: Mislim da se situacija oko imenovanja Milijana Brkića na funkciju ministra branitelja dodatno komplicira. Mnogima se čini kako je Karamarkov prijedlog o Brkićevu imenovanju imao sasvim drugu intenciju od one da ovaj zaista bude izabran. S druge strane, ako Milijan Brkić i bude postavljen, bit će mu jako teško obnašati dužnost s obzirom na okolnosti koje će ga pratiti.
TELEGRAM: A ono oko opravdavanja plagijata zbog istaknute ratne karijere?
OSTOJIĆ: Imam poseban sentiment za ljude koji su dragovoljno otišli 1991. braniti zemlju. Takva nas sudbina, pogotovo u moralnom smislu, još više obvezuje.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 27. veljače 2016.