Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Razgovarali smo sa šefom državne imovine Mladenom Pejnovićem o osnivanju holdinga i privatizaciji

Čelnik DUUDI-ja za Telegram govori o najavama mandatara

ZADNJA IZMJENA: sij 22, 2016
Foto: Vjekoslav Skledar/Telegram

Šef Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović još uvijek upravlja s 410 tisuća državnih nekretnina vrijednom čak 31.4 milijarde eura. Premda se nominalno ne nalazi visoko u službenoj hijerarhiji njegova je moć i utjecaj vrlo velika, veća i od nekih ministara.

U svom je mandatu doživio i prijetnje. “Više puta ovdje je dolazila policija s psima, izveli bi nas na ulicu i onda provjeravali je li doista podmetnuta bomba kako su dojavljivali anonimni glasovi. Provalili su mi i u stan, a tko zna koliko puta primio sam pisma s prijetećim porukama. Prijete mi non stop, valjda to ide uz ovaj posao”, kazao je Pejnović u intervju Telegramu koji je dao u travnju 2015.

Pejnović je još uvijek na čelu DUUDI-ja, a s njim smo porazgovarali o najavama mandatara Tihomira Oreškovića o osnivanju državnog holdinga, pokretanjem neaktivne državne imovine, privatizaciji i rezultatima njegovog mandata. Otkrio nam je kako gleda na svoju budućnost sada kada je došlo do promjene vlasti pa je izvjesno da niti on neće ostati na čelu DUUDI-ja.

TELEGRAM: Mandatar Orešković najavio je kako će “pokrenuti neaktivnu državnu imovinu” i kako će taj mrtvi kapital aktivirati kako bi se smanjio dug. Kako gledate na tu najavu, što konkretno znači, prodaja državnih nekretnina? Koliko bi se novca, na taj način, moglo prikupiti?

PEJNOVIĆ: U tome, budućem premijeru želim uspjeh. Mrtvih kapitala ima jako puno, državnih, lokalnih i privatnih. Teško ih je monetizirati. Najlakše ih uočavamo na privatnom nivou, a najčešće osuđujemo na državnom. Pretvoriti mrtvi kapital u novce moguće je isključivo na tržištu i to u uvjetima konkurencije. To je jako težak zadatak. Mnogi će tek doživjeti razočaranje kada im tržište pošalje poruku da su se precijenili ili da nisu nikome potrebni. Biti će tu puno plača, ali to je realnost. Dobar dio nekretnina samo služi kao nerealni kolateral za kredite pa ni banke ne žele s time brzati.

Novac će stvoriti ono, što će naći kupce ili korisnike, koji su za to spremni platiti. Bojim se da će rezultati mnoge razočarati, ali iskreno podržavam taj proces. Do koje granice? Do rasprodaje ispod realnih cijena. Rasprodaju prihvaćam samo kao ovrhu, ali u ovrsi Hrvatske ne bih htio sudjelovati. Imovina ne stvara novu vrijednost već rad i realizacija na tržištu.

TELEGRAM: Puno je takve neaktivne imovine u neatraktivnim nekretninama koje nisu u naročitom stanju, a nemaju niti sve papire. Mislite li da će nova vlada moći naći kupca za takve objekte? Koje bi konkretno nekretnine država prvo trebala prodati?

PEJNOVIĆ: Svaku robu se mora pripremiti za tržište, pa i kod nekretnina je to što ste naveli u pitanju. Katastri, zemljišne knjige, sudovi, odvjetništva, uredi za povrat imovine, sukcesiju …. morat će se dobro, dobro potruditi. Biti će interesantno. Pa desetljećima obećavamo da ćemo srediti podatkovne baze.

TELEGRAM: Mislite li da je ideja o osnivanju državnog holdinga po austrijskom modelu, prema kojem bi se centraliziralo upravljanje državnim poduzećima, dobra i da bi mogla pomoći u kvalitetnijem upravljanju tim poduzećima?

PEJNOVIĆ: Pitanje nije samo u formi, već u sadržaju. Naravno da je moguće raditi u formi holdinga, barem za onaj dio trgovačkih društava koja stječu prihod na tržištu. Međutim, dio tzv. “strateških” nije na tržištu. Vode, šume, to svakako nisu. Fina, Narodne novine, AKD, Alan i Apis su ustvari back office hrvatske administracije i nema tu ništa od tržišta. Mora se jako paziti i tržišnim ne proglašavati bas svakoga.
Dio infrastrukturnih poduzeća HC, HAC, Jadrolinija, HŽ infrastruktura, putnički promet, CARGO, imaju kreditne obveze koje je ustvari preuzela država.

Ne treba odbacivati holding kao način upravljanja trgovačkim društvima, ali tamo gdje imamo tržišne odnose, Holding u biti ne trpi administrativnu vlast već rukovođenje po ekonomskim parametrima

Kao što vidite, dio poduzeća ne može biti učinkovit na tržištu. Najveća primjedba stručne i opće javnosti je bila na političke natječaje u kadroviranju. Nema garancije da se to ponovno neće dogoditi, to sama forma ne može osigurati. Dogovor s EU kako smanjiti politički utjecaj je postignut i za Nadzorne odbore i za Uprave. Mislim da je to sada pravi put. Moramo se držati europskog puta.

TELEGRAM: Je li takav državni Holding uopće potreban s obzirom da već imamo DUUDI i CERP? DUUDI se do sada bavio imovinom, mislite li da bi dovoljno bilo dati mu i ovlasti upravljanja, umjesto osnivanja novog holdinga?

PEJNOVIĆ: Ne treba odbacivati holding kao način upravljanja trgovačkim društvima, ali tamo gdje imamo tržišne odnose, Holding u biti ne trpi administrativnu vlast već rukovođenje po ekonomskim parametrima. Tu caruje profit i osnovni je zadatak uvećanje profita ulagača, u ovom slučaju države. Interes države kod dijela trgovačkih društava kao što su šume, vode i sl. nije profit, već jeftinija i kvalitetna usluga građanima i poduzetnicima tj. jeftinija država.

Naša grupa C trgovačkih društava je spremna za neki oblik holdinga. Isto tako sva druga trgovačka društva nakog što dobe listing na burzama mogla bi ući u to. Listing više naših kompanija je budućnost. Čvrsto u to vjerujem.

Pejnović je za Telegram govorio i o svojim planovima za budućnost
Pejnović je za Telegram govorio i o svojim planovima za budućnost Vjekoslav Skledar/Telegram

TELEGRAM: Znači li eventualno osnivanje takvog holdinga i privatizaciju dijela poduzeća i da li je to, u trenutnoj situaciji, dobro i potrebno?

PEJNOVIĆ: Privatizacije su jedan drugi proces i što se može treba privatizirati. Šume, vode, škole, infrastruktura i slično i tako nisu za privatizaciju. Holding bi bio dobra mogućnost da se drži dio vlasništva i u nekim trgovačkim društvima koja bi prošla privatizaciju, a država u njima ima neki postotak vlasništva.

Razne su mogućnosti. Ali sve to skupa automatizmom ne onemogućava političke pritiske na odlučivanje, politički utjecaj na kadroviranje, uhljebljivanje i slično. Nemojmo očekivati da će ti problemi baš tako prestati. To su interesi i nećemo im stati na kraj samo tako.

TELEGRAM: Kako danas gledate na svoj mandat na čelu DUUDI-a, mislite li da ste napravili dobar posao?

PEJNOVIĆ: Kada smo započinjali, državna imovina nije bila u žiži društvenog interesa iako Hrvatski problemi nisu primarno imovinski već poduzetnički. Sve procese u vezi imovine smo učinili bitno transparentnijima, a Zakon, Strategija, registar, planovi upravljanja su instrumenti koji su zaživjeli i svima su dostupni. Imenovanja su javna, rezultate trgovačkih društava svi mogu ocjenjivati. Nekretninski natječaji su javni, transparentni i odvijaju se gotovo bez primjedbi.

Poznata je velika greška Radimira Čačića da se kroz javna poduzeća diktira tempo investicija. Nije mu išlo. Bilo je više iluzija koje je platila vlada.

Stvoreni su temelji za dalje iako su još uvijek nesređenost imovinskih knjiga i prostorni planovi veliki problem, ali realno gledajući to nije naša zona odgovornosti, iako mnogi misle da je DUUDI ured za imovinsko pravne poslove.

TELEGRAM: Što je konkretno napravio DUUDI pod vašim vodstvom. Možete li izdvojiti neke odluke i poteze?

PEJNOVIĆ: U ove dvije godine za sređivanje stanja učinili smo više nego u dvadeset prethodnih godina. U početku nam je trebalo vremena za sustavno i organizacijsko sređivanje – strategija, zakon, registar, imenovanja. Ni u koaliciji nije s time išlo lako. Poznata je velika greška Radimira Čačića da se kroz javna poduzeća diktira tempo investicija. Nije mu išlo. Bilo je više iluzija koje je platila vlada.

Slično je bilo s kadroviranjem u trgovačkim društvima. U početku mandata neki su u tome pretjerali. U posljednje 2 godine uspjeli smo to zaustaviti i promijeniti, ali čini mi se prekasno za bolju ocjenu javnosti.

Sada smo poslije EU semestra u situaciji da možemo reći da je dogovoren način imenovanja uprava i nadzornih odbora po EU kriterijima. Time smo zaokružili veliki posao koji je obavljen u upravljanju poduzećima. Uvedena je jasna vlasnička politika, podignuta kvaliteta upravljanja, osigurana transparentnost, primijenjeni OECD principi, dobit strateških trgovačkih društava u 2014. povećana je za 3.6 puta u odnosu na 2013., gotovo 4 milijarde kuna, rashodi i broj zaposlenih su smanjeni, dobar trend je nastavljen i u 2015. godini.

U 2015. usprkos svim problemima ostvarili smo najbolje financijske rezultate do sada, naravno uvijek može bolje, ali posloženo je poslovanje i postavljeni su zdravi temelji za budućnost.

TELEGRAM: Zbog čega je revizija utvrdila da je DUUDI-evo poslovanje u značajnom dijelu nije vođeno u skladu s propisima, a financijski izvještaj ne iskazuje istiniti rezultat poslovanja?

PEJNOVIĆ: Mi smo napravili propuste, ali sama revizija nigdje nije ukazala na nezakonitosti. U tzv. nultoj godini unijeli smo u bilance što smo 2014. naslijedili. To je tzv. zatečeno stanje za koje bi ipak trebali više odgovarati oni od kojih smo to naslijedili, a ne mi koji smo to primili.
Većina zamjerki je ispravljena i nova revizija koja mora biti za 2015. će pokazati stvarno stanje. Vidjet će se kakav je napredak učinjen. U političkom nadmetanju korišteni su ovi nalazi bez prvogodišnjeg, a ja sam podcijenio takvu mogućnost.

Mrtvi kapital najlakše uočavamo na privatnom nivou, a najčešće osuđujemo na državnom. Pretvoriti ga u novce moguće je isključivo na tržištu i to u uvjetima konkurencije.

TELEGRAM: Dobro, no kako je moguće da je revizija utvrdila da je vrijednost dionica i udjela kojima upravlja DUUDI evidentirana u poslovnim knjigama krajem 2014. godine za 16.6 milijardi kuna manja od vrijednosti u registru?

Dio tih dionica ranije uopće nije bio knjižen kod onih od kojih smo preuzimali bilance. Dakle njihov propust, a dobili su dobre ocjene za svoje revizije.

Istovremeno, podaci SKDD-a su pokazivali da država ima vlasništvo veće od naših bilanci. Znači ni jedna dionica nigdje nije nestala. To je sada ispravljeno. Medijski je izazvalo potres, ali nema nikakve naznake da je nešto, kako su to neki pisali, “isparilo”. Iz našeg izvješća za 2015. godinu koje je jučer objavljeno na webu, vidi se sadašnje stvarno stanje.

TELEGRAMKakvi su vaši osobni planovi za budućnost, nakon DUUDI-ja, vraćate li se u privatni sektor ili? Planirate li ostati u Hrvatskoj?

PEJNOVIĆ: Još ne znam, uskoro ću imati dovoljno radnog staža za mirovinu, ali ne i godine starosti. Mogu se vratiti u Gradsku plinaru gdje sam bio direktor i imam ugovor o povratku. U inozemstvo, bolje ne, možda bi mi djeca zamjerila što sam ih poslije školovanja u Chicagu, Londonu i Moskvi vratio u Zagreb. Mogućnosti su razne, ipak mogu birati.

Filip Raunić
Novinar
1266 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program