Prije 2 tjedna premijer je trijumfalno objavio da cjepivo više nije problem. Evo kako danas stojimo
Izvukli smo brojke: koliko je u dva tjedna potrošeno doza, kako dnevni podaci variraju, koliki je postotak cijepljenih i gdje nas to svrstava na EU ljestvici
Prije dva tjedna premijer je svečano objavio da cjepiva protiv Covida-19 konačno ima dovoljno. „Cjepivo više nije problem, to je ključna poruka“, ustvrdio je kategorički Andrej Plenković.
On, Plenković, svoje je odradio: mjesec dana ranije iznebuha je potpisao zajedničko pismo u kojem se s još pet EU premijera žalio na distribuciju cjepiva, a onda prvog aprila slavodobitno objavio da do kraja lipnja stiže dodatnih 747 tisuća doza Pfizera.
Koliko je iskorišteno u 2 tjedna
Sad je te doze potrebno i iskoristiti. U maniri čovjeka koji se silno trudi da ga se ne proziva zbog debakla s cijepljenjem, te je srijede predsjednik Vlade zadužio ministra Beroša i doktora Capaka da se uhvate organizacije cijepljenja. Do tog trenutka, prema službenom priopćenju Stožera, bilo je utrošeno 708.960 doza cjepiva, a cijepljene 565.164 osobe.
Dva tjedna kasnije brojke su, naravno, osjetno bolje: prema današnjem priopćenju, dosad je utrošeno 944.398 doza cjepiva, a barem jednom dozom cijepljeno 734.556 ljudi. U dva tjedna potrošeno je, dakle, oko 235 tisuća doza, a dodatno cijepljeno 169 tisuća ljudi, od toga prvom dozom oko 105 tisuća.
Polovica cijepljenih do kraja lipnja
Dnevno je, prema tome, prosječno iskorišteno oko 16.800 doza – to je samo matematički prosjek, a ne stvarna situacija koja varira iz dana u dan – pa bi do kraja lipnja, tim tempom, mogla biti cijepljena polovica odraslog stanovništva, što je niži cilj koji je zacrtala Vlada. Uz pretpostavku, dakako, da organizacijski i logistički sve teče glatko.
Viši cilj, od 55 posto cijepljenih odraslih građana do kraja lipnja ovom brzinom ne bi bio dosegnut. Cjepivo pritom zbilja ne bi trebao biti problem; Plenković je i jučer objašnjavao da stiže dva milijuna novih doza.
Velike razlike iz dana u dan
No, broj dnevno utrošenih doza i dalje jako varira. Nekoliko dana nakon što je trijumfalno objavio da problem cjepiva više ne postoji, Plenković je pokušavao eskivirati neugodno pitanje zašto je, unatoč njegovim navodno jasnim naputcima ministru zdravstva, u tom jednom danu iskorišteno svega 3120 doza cjepiva.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ponudio je tada ovakvo tumačenje: nisu bile na raspolaganju veće količine cjepiva koje bi se moglo utrošiti. Tog ponedjeljka upravo su bile stigle nove doze, ali tek su krenule u distribuciju dalje po županijama i vidjet će se u statistici sljedećeg dana.
No, to nije jedini dan kada je broj iskorištenih doza bio vrlo mali; ista situacija ponovila se prošlog vikenda. Iz Stožera su u ponedjeljak izvijestili da je „zaključno s 2. svibnjem utrošeno 908.839 doza”. To su samo 1294 doze više nego dan ranije (opet je, ponovimo, bio vikend).
Rekordni dan za cijepljenje
Bilo je i rekordnih dana. Krajem prošlog tjedna ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak pohvalio se da je u jednom danu potrošeno više od 46 tisuća doza. Radilo se o točno 46.887 doza, rekord koji u drugim danima zasad nije ponovljen. Beroš se požurio na Twitteru pohvaliti statistikom sa stranice Our World in Data da je Hrvatska tog dana prva na listi po broju administriranih doza na sto stanovnika.
Sedmodnevni prosjek, koji daje realniju sliku, svrstava nas, međutim, ipak niže. Podaci od ovog ponedjeljka stavljaju Mađarsku na vrh liste po prosječnom broju iskorištenih doza na sto stanovnika u prethodnih tjedan dana. Hrvatska je još uvijek u donjem dijelu ljestvice europskih zemalja, ali ipak s boljim rezultatom nego onog dana kada je premijer objavljivao da cjepivo više nije problem.
Koliko smo cjepiva dobili
Da količina cjepiva više zbilja nije poseban problem – da, u svakom slučaju, više ne može biti izgovor – potvrđuju i podaci Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) o distribuiranim dozama po zemljama članicama. Pri tome je precizniji pokazatelj prosjek koji uzima u obzir broj stanovnika svake države.
Na današnji dan ECDC bilježi da je u Hrvatsku isporučeno 40,6 doza na sto stanovnika. Iako je to još uvijek manje nego što je slučaj s većinom drugih EU članica – Austrija, na primjer, ima prosjek od 47,5 doza, Njemačka 51,4, Irska 56,3 i tako dalje – opet je velik rast u odnosu na sredinu travnja kada nam je, po istom izvoru, bilo distribuirano tek 24,5 doza na sto stanovnika.
Konkurencija i dalje bolja
Bez obzira na sve, međutim, Hrvatska je i dalje po procijepljenosti među slabijima, barem prema podacima sa službene stranice Europskog centra. Mada bi se, iz izjava raznih dužnosnika, moglo zadnjih dana zaključiti da briljiramo, prema ECDC-u prvu dozu dobilo je 21,2 posto građana, a obje doze 6,1 posto. Budući da se cijepljenje često vezuje uz turističku sezonu, ovako stoje hrvatski konkuretni na Mediteranu.
Italija je, po istom izvoru, cijepila barem jednom dozom 28,8 posto ljudi, a s obje doze 12,4. Francuska skoro trećinu stanovnika jednom dozom i 12,5 posto ljudi s obje doze. Španjolska stoji vrlo slično; 31,1 posto jedna doza, 13,1 posto obje. Grčka je po procijepljenosti mrvicu bliža našem rezultatu, sa 24,4 te 10,6 posto (postotci se, naravno, mijenjaju, a ove je ECDC objavio danas).
Nema sumnje da će se, kako vrijeme bude odmicalo, situacija s cijepljenjem popravljati. Nema sumnje da će do ljeta postotci doseći 50, a možda i više posto cijepljenih. Nema sumnje da će premijer Plenković, ministar Beroš i doktor Capak tada svečano objaviti da je sve u najboljem redu. Kao što nema nikakve sumnje da bi baš oni morali detaljno objasniti kako smo i zašto uopće dospjeli u probleme s cijepljenjem.