Prije godinu dana premijer je obećao primiti djecu iz izbjegličkih kampova. Još nismo spasili ni jedno
Stotine djece već je našlo novi dom u europskim zemljama
Andrej Plenković nije dvojio. “Ne vidim da bi itko razuman mogao biti protiv toga da i mi pomognemo određenom broju djece koja žive u bitno drukčijim uvjetima nego što žive naša djeca”, tumačio je premijer zašto će i Hrvatska iz grčkih izbjegličkih kampova primiti djecu koja nemaju nikoga da o njima skrbi. “Djeca trebaju posebnu zaštitu”, dodao je još. Bio je 8. ožujka 2020. godine.
U narednih godinu dana siguran dom u jednoj od europskih država našlo je dosad 634 djece bez roditelja i skrbnika. Preseljena su u Njemačku, Francusku, Belgiju, Luksemburg, Finsku, Irsku, Bugarsku… Neke su države članice EU-a prihvatile i posebno ranjivu djecu s njihovim obiteljima (ukupno se radi o oko tri tisuće osoba). Hrvatska dosad nije primila nijedno dijete.
Godinu dana obećanja
U narednim tjednima to bi se, konačno, trebalo promijeniti. Dvanaest djevojčica iz grčkih izbjegličkih kampova stiže uskoro u Hrvatsku. Ta je informacija Telegramu potvrđena iz Europske komisije i iz Ministarstva unutarnjih poslova. “Ispunjeni su svi preduvjeti”, za njihov dolazak, kažu nam u MUP-u. Neslužbeno, tvrdi se da je preseljenje pitanje tjedna. O detaljima u MUP-u ne govore.
Godinu dana nakon što je iz Vlade i službeno potvrđeno sudjelovanje u europskom planu, djeca koja žive u izbjeglištvu u grčkim kampovima i kojima je, kako se često govorilo, potrebna žurna pomoć, trebala naći utočište i novi dom u Hrvatskoj.
Opravdanje: potres i pandemija
Još u ožujku prošle godine Europska komisija objavila je da priprema plan da se pomogne djeci bez roditelja i skrbnika, koja su u izbjeglištvu u grčkim kampovima, da nađu sigurno mjesto za život u drugim članicama EU-a. Sudjelovanje država u tom planu je dobrovoljno, a Hrvatska, koja je tada predsjedala Unijom, javila se praktički među prvima.
Zbog širenja zaraze koronavirusom, Europa je uskoro bila u karanteni. Osim pandemije, Zagreb i okolicu pogodio je i snažan potres. Već u travnju prošle godine, Vlada je izvijestila Bruxelles da će im trebati više vremena za pripremu nego drugim zemljama. Kao razlog naveli su potres i pandemiju. Koja je to zgrada, namijenjena smještaju djece, stradala u potresu, iz MUP-a nam nikad nisu odgovorili.
U to vrijeme djeca su počela dolaziti u druge članice EU-a. Najprije ih je udomio Luksemburg, potom Njemačka. Pandemija je tad već bila zahvatila cijelu Europu. Nakon kratke pauze zbog protupandemijskih restrikcija, i druge zemlje počele su primati djecu.
Pripreme za smještaj u Lipiku
Pola godine nakon što je u Bruxellesu osmišljen plan za pomoć djeci migrantima bez pratnje, požar je uništio najveći migrantski kamp u Grčkoj. U kampu Moria na otoku Lezbosu živjelo je dotad oko 400 djece i tinejdžera bez roditelja i skrbnika. Deset europskih država bilo je spremno primiti ih. Iz MUP-a su nam tada potvrdili da će među njima biti i Hrvatska. Bio je rujan 2020. godine.
Negdje u to vrijeme u Lipiku su počele pripreme za prihvat djece. A premijer Plenković i javno je potvrdio da će Hrvatska, nakon katastrofalnog požara na Lezbosu, primiti 12 djevojčica. “Neće se ovdje nikome ništa loše dogoditi ako 12 djevojčica dođe u Hrvatskoj. Dapače, mislim da možemo biti ponosni na to”, objašnjavao je u rujnu Plenković. To je, koliko znamo, prvi puta da je precizirano kako će Hrvatska udomiti djevojčice.
Obećanje otprije 365 dana
O kojoj se djeci točno radi, još u listopadu prošle godine MUP nije znao. Na naš upit tada su odgovorili da se u Grčkoj “još provode intervjui s maloljetnicima, utvrđuje se najbolji interes djece, a pored navedenog se ispituje imaju li rodbinu u nekoj od država članica EU-a te govore li neki od jezika država članica u koje bi ih se premjestilo”.
Dotad je već više stotina djece bez skrbnika te posebno ranjive djece s obiteljima počelo novi život u nekoj od europskih država. U slučaju Hrvatske, tvrde naši neslužbeni izvori, razlog što se priča odužila bilo je i to što je Hrvatska navodno imala stroge kriterije za prihvat djece, što se tiče spola i dobi, koja je kasnije popustila. U MUP-u to, međutim, ne potvrđuju.
Preseljenje djece u Hrvatsku sada se očekuje vrlo skoro. Hrvatska će se tako priključiti europskim državama koje su djeci iz grčkih migrantskih kampova pružile novi dom. Ožujak je 2021. godine, skoro 365 dana od prvog premijerovog obećanja.