Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Prije Pernara, i jedan je profesor predložio da suci odgovaraju za štetu; podsjećamo na Telegramovu polemiku o toj temi

Sličnu inicijativu krajem prošle godine iznio je profesor pravnog fakulteta u Osijeku dr. sc. Ante Novokmet

ZADNJA IZMJENA: svi 4, 2018

Saborski zastupnik Živog zida Ivan Pernar predstavio je danas u Saboru zakonski prijedlog prema kojem bi, umjesto države, sudac odgovarao za štetu koju u postupku nanese svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Živi zid, dakle, želi mijenjati članak 105. Zakona o sudovima prema kojem Republika Hrvatska odgovara za štetu kojoj stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti. Zastupnici su prijedlog ocijenili paušalnim, nezakonitim i neustavnim te su većinom rekli kako ga ne misle podržati.

No, ovo nije prvi put da netko izlazi sa sličnom idejom. Krajem prošle godine Telegram je organizirao polemiku nakon što je profesor iz Osijeka krajem prošle godine predložio sličnu inicijativu. Profesor pravnog falukteta u Osijeku dr. sc. Ante Novokmet iznio je sasvim konkretna rješenja kojima bi se ubrzalo sudske procese, ali i sankcioniralo suce koji otežu sa suđenjem. Svoje teze sažeo je u znanstvenom radu pod naslovom “Neučinkoviti kazneni postupci pred sudovima – implementacija presuda Europskog suda za ljudska prava”. U njemu je, sa sucem Županijskog suda u Rijeci Zoranom Sršenom, analizirao postupke u kojima je Hrvatska na sudu u Strasbourgu kažnjena zbog nerazumno dugih sudskih postupaka, zbog čega država isplaćuje značajne odštete. Novokmet se pitao bi li se taj novac mogao refundirati od samih sudaca koji su presporo sudili.

‘Pritužba ne smije biti jedino sredstvo borbe’

Profesor Novokmet tvrdi kako pritužba, što ju nezadovoljne strane u postupku mogu podnijeti ne smije ostati jedino sredstvo u svojevrsnoj borbi sa sporim i nezakonitim odlukama sudaca. “Morala bi se propisati dužnost predsjednika suda da podnese Državnom sudbenom vijeću (DSV) zahtjev za pokretanjem stegovnog postupka protiv suca koji opetovano krši zakonske rokove ili pak u primjerenom roku što ga je dobio od predsjednika suda ne otkloni propuste koji dovode do odugovlačenja. I Zakon o DSV-u trebalo bi dopuniti tako što bi nepostupanje u zakonskim rokovima izrijekom bilo sankcionirano kao stegovno djelo”, konkretan je Novokmet.

Doduše, u posljednje četiri godine pokrenuo je 59 stegovnih postupaka protiv sudaca. Od tog broja 40 ih se odnosilo na neuredno obnašanje sudačke dužnosti, što se u stvarnosti odnosi na nepoštivanje rokova, ali samo onih koji su precizno u zakonu određeni. Ostali postupci pokrenuti su zbog nanošenja štete ugledu suda, izazivanja poremećaja u radu suda i ignoriranja odluke donijete po zahtjevu za suđenje u razumnom roku. Suci su kažnjeni u 22 slučaja – četiri puta ukorom, s 12 novčanih kazni, dva razrješenja od dužnosti i četiri uvjetne kazne. Preostalih 26 slučajeva okončano je obustavom postupka ili odbijanjem zahtjeva za pokretanjem stegovnog postupka. Od svih ovih postupaka svega četiri slučaja odnosila su se na kaznene suce. Niti jedan od njih nije kažnjen.

Nije isključeno da se odšteta i naplati od sudaca

Nakon što se utvrdi odgovornost suca, točnije njegov nezakonit ili nepravilan rad, te nakon što država na osnovu presude Europskog suda za ljudska prava plati odštetu stranci, Novokmet, pozivajući se na postojeća europska pravila, razmatra pitanje odgovornosti sudaca za naknadu šteta što ju je država platila, te predlaže da se uvede mogućnost regresne naplate odštete od samog suca. To, oprezno napominje, mora biti ograničeno na iznimno teška kršenja zakona, a namjera ili drastična nepažnja moraju biti dokazane u posebnom postupku.

Takvo rješenje ima Italija u Zakonu o naknadi štete nastale uslijed izvršavanja sudbenih dužnosti i građanskoj odgovornosti sudaca. Nešto slično postoji i u Njemačkoj. I Srbija može tražiti od suca nadoknadu isplaćenog iznosa ako je presudom utvrđeno da je šteta učinjena namjerno.

Novokmetov prijedlog naišao na golemi otpor

U sudačkim redovima ovi prijedlozi profesora Novokmeta naišli su na ogroman otpor, što je sasvim razumljivo s obzirom na zatvorenost sudbene vlasti koja proizlazi i iz činjenica da se suci sami među sobom biraju, ali i kažnjavaju. Odabir je tajan, kao i imovinske kartice, što gomila sumnje kod građana.

“Kada se radi o ustavnom jamstvu na pravo na suđenje u razumnom roku u pitanju je, na neki način, obveza svih onih koji sudjeluju u vođenju kaznenog postupka. To se, dakle, odnosi i na državno odvjetništvo i na sud. S obzirom na postojeća zakonska rješenja, smatram da bi bilo poželjno proširiti mehanizme za ubrzavanje kaznenog postupka koji se vodi pred sudom i to izvan okvira takozvanog prethodnog postupka. Na taj bi način i državno odvjetništvo i sudovi bili kroz procesno zakonodavstvo izjednačeni u smislu osiguravanja jamstva suđenja u razumnom roku”, rekao je za Telegram profesor kaznenog prava s pravnog fakulteta u Zagrebu Davor Derenčinović. Predsjednik Udruge Hrvatskih sudaca Damir Kontrec ocijenio je Novokmetov prijedlog populizmom.

Grbin misli kako je prijedlog solidan temelj za raspravu

Bivši sudac i odvjetnik Rafael Krešić također je bio kritičan prema prijedlogu osječkog profesora na čijem tragu je očito sada i ono što predlaže zastupnik Pernar. “U pogledu prijedloga materijalne odgovornosti sudaca za štetu u slučaju povreda koje utvrdi Europski sud za ljudska prava, smatram da se radi o posvemašnjem nerazumijevanju sudačke profesije, a onda i materijalnih i drugih uvjeta u kojima suci rade. Znakovito jest da takvi prijedlozi dolaze iz akademske zajednice i držim da nemaju dodira sa stvarnošću, da ne lamentiram o neovisnosti sudstva.

Zanimljivo je uvijek čitati zahtjeve koji u odnosu na sudstvo dolaze izvan sustava, od ljudi koji o praksi ne znaju ništa ili ne znaju dovoljno. U hrvatskom sudstvu rade stotine hrabrih ljudi koji se svakodnevno bore sa zaprekama i nedostacima sustava. Žao mi je što naše društvo to ne prepoznaje, nego na krilima neznanja i populizma pamti negativnosti koje se pojavljuju u promilima. Još mi je više žao što bi sudstvo na štetu sudaca mijenjali ljudi izvan sustava, koji najčešće nikada nisu bili njegov dio da bi ga mogli poznavati”, oštar je bio Krešić.

Njegov kolega, zagrebački odvjetnik Branko Šerić smatra da bi se o Novokmetovoj ideji moglo raspravaljti, no vrlo oprezno, a takav stav donekle dijeli i zastupnik SDP-a Peđa Grbin po čijem je mišljenju profesorov prijedlog također solidan temelj za puno širu raspravu.

Više s weba