Prijemni ipak spas? Ravnatelji gimnazija: 'Umjesto odlikaša upisali smo učenike s četvorkama. Bolje su riješili test'

Vatrogasna mjera prijemnih ispita u te je škole donijela određene pomake. Telegramu to otkrivaju ravnatelji XV. i V. gimnazije. U MIOC-u su prijemni ispit proveli šestu godinu zaredom s obzirom na to da su i po starim pravilima zadovoljavali uvjete za njihovo provođenje, a V. gimnazija ove ih je godine prvi puta organizirala. U ove dvije škole, prijemni su omogućili da se upiše šezdesetak učenika koji u osnovnoj nisu imali petice iz baš svakog predmeta.

S prijemnim prekočili superodlikaše

XV. gimnaziju, popularni MIOC, ove je godine u konačnici upisalo 35 učenika koji nisu imali famoznih 5,0, odnosno 80 upisnih bodova koliko ostvaruju superodlikaši svim svojim peticama iz osnovne. Ravnatelj Nikola Dmitrović precizira za Telegram kako je prosjek upisnih bodova učenika s pokojom četvorkom bio 79,43, a učenik koji se upisao s najmanje bodova na račun ocjena iz osnovne škole, imao je 77,16 bodova. Svi oni upali su zahvaljujući dobro napisanom prijemnom.

Dapače, zbog dobro riješenog testa, preskočili su nezanemariv broj superodlikaša. “Ne znam točno koliko se učenika koji su imali 80 i više bodova nije upisalo kod nas jer se ta lista svakim danom mijenjala. Ali trenutno u sustavu vidim da je 36 učenika imalo 80 bodova i MIOC je stavilo kao prvi prioritet i na kraju se nije upisalo kod nas”, pojašnjava ravnatelj Dmitrović.

Otvorena prilika za upis

U V. gimnaziji, koja je ove godine prvi put provodila prijemni za upise, od 182 upisala učenika, njih oko 25 upisalo se upravo na temelju rezultata prijemnog, otkriva nam ravnatelj Tihomir Engelsfeld. Moguće je, dodaje, da je zbog uvođenja prijemnog netko odustao od prijave za V. gimnaziju, a da je za nekoga s manjim brojem bodova time otvorena prilika da se upiše. “Bilo je čak i učenika sa 76 ili 77 bodova koji su se upisali temeljem dobro napisanog prijemnog. Nekoliko učenika s 80 bodova nije se uspjelo upisati”, precizira i dodaje kako ovo pokazuje opravdanost uvođenja prijemnog.

MIOC-u je, za razliku od V. gimnazije, ovo bila šesta godina kako provode prijemni, odnosno provjeru posebnih znanja prilikom upisa. U godinama koje su prethodile uvođenju prijemnog, govori ravnatelj Dmitrović, imali su velikih problema s upisima jer im se – umjesto 208 kandidata kolika im je norma – upisivalo oko 250 kandidata. Zbog toga su morali imati devet paralelnih razreda s po 34 do 36 učenika u razredu. Nisu imali, dodaje, način kako podvući crtu jer su svi kandidati imali 5,0 iz osnovne škole.

Superodlikaši s lošim prijemnima

“Ponavljali smo Ministarstvu da ovo više tako ne može i tadašnji ministar Mornar shvatio je o čemu se tu radi i promjenama pravilnika omogućio da na ocjene iz osnovne škole dodamo pet bodova s provjere posebnih znanja”, veli ravnatelj MIOC-a i dodaje kako su nakon toga kroz godine imali dobra iskustva. Osim toga, kaže, šansu su dobili i učenici koji nisu imali 5,0. Dogodio se i osjetan pomak u STEM smjeru. “Samo ove godine je 96 maturanata upisalo FER i 31 PMF Matematiku, riječ je o 60 posto svih maturanata”, precizira ravnatelj o blagodatima koje im je donio prijemni ispit.

Njime su smanjili i broj učenika koji imaju problema pratiti gradivo. Nisu ih ni prije imali puno, no sada ih imaju jednog do dvoje po generaciji. „Nemaju više svi petice, ali prosjeci razreda su uvijek oko 4,5. Činjenica da je prosjek na maturi iz matematike 4,75 govori da je ovdje znanje iza ocjena”, kaže Dmitrović.

Pozitivan pomak nakon prvih provedenih prijemnih u njihovoj školi zamjećuje i ravnatelj V. gimnazije. “Omogućili su učenicima koji su imali možda malu krizu ili za nijansu strožeg profesora u osnovnoj školi da ipak upišu V. gimnaziju. S druge strane, uočio sam da se nekoliko učenika s 80 bodova – tzv. superodlikaši – nije uspjelo upisati jer su jako, ali zaista jako loše riješili prijemni”, govori Tihomir Engelsfeld o ovogodišnjim iskustvima gimnazije kojoj je na čelu.

Temelji problema

Događalo im se prijašnjih godina, nastavlja, da su imali učenika koji ne znaju osnove matematike i ne mogu pratiti nastavu, a iz osnovne su škole došli s odličnim ocjenama iz matematike. “Doduše, toga nije bilo puno, ali događalo se”, dodaje ravnatelj. Vatrogasna mjera provođenja prijemnih ispita, vidimo, nekim je gimnazijama donijela manji pritisak, realnije upisne rezultate i mogućnost da upišu i učenike koji nisu imali sve petice.

Uvođenjem prijemnih, međutim, kako smo u nekoliko navrata problematizirali na Telegramu, ne rješava se temelj problema; toksičan model upisa u srednje škole koji naglasak stavlja na opći uspjeh (tzv. prosjek ocjena) i, posljedično, velik pritisak na osnovnoškolske nastavnike pri zaključivanju ocjena. Dapače, preporuke znanstvenika koji na ove probleme upozoravaju godinama jesu ukidanje općeg uspjeha kao mjerila za upis te promjena načina ocjenjivanja i vrednovanja u školama.

Pritisci kod ocjenjivanja

Ministarstvo u ranijim odgovorima Telegramu ističe kako očekuje da će nacionalni ispiti, koji su ove godine imali premijeru u dijelu osmih razreda osnovnih škola, doprinijeti objektivnijem ocjenjivanju. Ravnatelj MIOC-a nacionalne ispite apostrofira kao one koji bi mogli nositi određenu težinu. Kroz njih bi se, dodaje, iz godine u godinu moglo pratiti stanje. I vanjsko vrednovanje navodi kao mogućnost kojom bi se izjednačio način vrednovanja u školama.

“Mala matura mi se čini kao preveliki stres u toj dobi i opet zamka da će se početi učiti samo za to, a ne za znanje koje nam treba”, zaključuje Dmitrović. I ravnatelj Engelsfeld osvrće se na ocjenjivanje u osnovnim školama i velik pritisak na nastavnike. “Na neki način bi trebalo pojačati autonomiju ocjenjivanja, tako da se nastavnik osjeća zaštićen kod davanja ocjena. Nedopustivo je da nastavnici budu izvrgnuti pritiscima, proglašavani lošim predavačima jer roditelji nisu zadovoljni ocjenom”, zaključuje.

Dok sustavne promjene u načinu ocjenjivanja i modelu upisa u srednje škole nema na vidiku, škole pod pritiskom superodlikaša olakšavat će si prijemnim ispitima. Šansu tako imaju i učenici koji nisu skupili baš sve petice u osnovnoj. One, pokazuju istraživanja, i tako malo govore o jačim i slabijim stranama učenika.