Priprema se četvrti po redu popis stanovništva od hrvatske samostalnosti; evo kakve novosti donosi

Popis će se obavljati elektronski, pa se očekuje da rezultati budu poznati za najviše 60 dana

01.04.2011., Zagreb - Ispunjavanje popisnice za popis stanovnistva 2011., ilustracija. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Popis stanovništva koji će u Hrvatskoj biti proveden od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine, inače četvrti po redu od samostalnosti (stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011.) te 17 proveden na području Hrvatske (prvi je proveden 1857. godine), donijet će nam nekoliko novosti. Stanovništvo će biti popisivano bez papira, dok će građani koji to žele moći će sami popuniti popisne obrasce dostupne preko sustava e-Građani, piše Jutarnji list.

One nesklone modernoj tehnologiji popisat će popisivači koji će im, kao i do sada, dolaziti u kuću. Oni će imati tablete u koje će unositi podatke o osobama koje se nisu same popisala, a zadatak će im biti i da provedu kontrolu onih koji su podatke o sebi dali preko sustava e-Građani. Popis stanovništva provodit će se prema stanju na dan 31. ožujka 2021. godine u 24 sata, piše Jutarnji, i podijeljen je u dvije faze. Od 1. do 10. travnja 2021. godine građani će se moći samostalno popisati, a drugoj fazi, koja će trajati od 16. travnja do 7 svibnja na teren izlaze popisivači.

Samopopisivanje donosi točnije podatke

Obrasce će se ispunjavati se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, ali će pripadnici nacionalnih manjina imati pravo na uvid dobiti i papirnati primjerak na jeziku i pismu manjine kojoj pripadaju. Podaci koji se mogu dovesti u vezu s fizičkom osobom su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu. S obzirom na modernizaciju metoda provođenja popisa, Zavod za statistiku će prve rezultate popisa morati objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu.

Donedavni ravnatelj Zavoda za statistiku Marko Krištof u razgovoru s novinarkom Jutarnjeg procijenio je da će biti uspjeh ako se 30 posto građana popiše preko sustava e-Građani. „Ovaj oblik ima svojih prednosti, a jedna od njih je veći osjećaj slobode pri davanju podataka, primjerice o vjeri, nacionalnosti i spolnoj orijentaciji, ako nema posrednika”, rekao je Krištof, dodavši da je za točnost podataka važno da se pokraj pitanja o narodnosti i vjeri ostavi prazna crta na koju građanin upisuje odgovor, odnosno da ta pitanja ne budu zatvorena, odnosno da ne sugeriraju odgovor.