Umjetna inteligencija, unatoč svom eksplozivnom razvoju posljednjih godina i dalje ima ozbiljna ograničenja. Kad ju se sučeli s ljudskom kreativnošću, naime, čak i neki od najnaprednijih modela pokazuju se nedoraslima.
Naprimjer, ChatGPT, trenutno najpoznatiji sustav umjetne inteligencije dostupan širokoj javnosti. Sustav je kao sugovornik prilično zanimljiv, a kao napredna internetska tražilica na prirodnom jeziku nekoliko je golemih evolucijskih koraka ispred svega što postoji na tržištu. No, granice ipak postoje.
Granice umjetne inteligencije
Prije nekoliko dana, igrajući se malo s tim sustavom, dao sam mu da pogleda ima li koja pravopisna pogreška ili krivo napisana riječ u jednom od tekstova koje sam pisao. Jedna od onih koju je pronašao spada u efekt kojeg moć umjetne inteligencije često izaziva – čovjek se doslovno naježi.
U tekstu je, naime, bila citirana rečenica ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića koji je prošlog tjedna kazao kako, što se tiče inflacije, do kraja godine očekuju daljnji pad cijena. ChatGPT nije bio impresioniran. Izdvojio je izraz “pad cijena” i napisao: “Ministar Filipović je pogrešno upotrijebio ovaj izraz, jer inflacija zapravo znači rast cijena. Ispravno bi trebalo biti ‘rast cijena’”.
Sve je, dakle, jasno. Najnapredniji sustav umjetne inteligencije dostupan širokoj javnosti je fascinantan, rječit i logički koherentan. Ali, kad se sučeli s ljudskom kreativnosti, šanse su mu i dalje vrlo, vrlo male.
Tko su oni?
Jer, istina, izjava ministra Filipovića na prvu loptu doista djeluje krajnje nelogično. Inflacija doista znači rast cijena i u kontekstu inflacije kazati da se očekuje pad cijena u najmanju je ruku nespretno. Kad se zna da Vlada očekuje za ovu godinu inflaciju (za one koji nisu pazili dosad – rast cijena!) od 5,7 posto, postavljaju se i dva logična pitanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tko su to, dovraga, oni koji očekuju pad cijena do kraja godine, a koje spominje Filipović, ako to nije Vlada? On i ekipa u ministarstvu? Njegovi doma? On i ekipa s basketa? Drugo pitanje je, naravno, kako će cijene dalje padati ako će inflacija (rast cijena!) biti velikih 5,7 posto?
Monetarna politika, Ukrajina…
Odgovor je, naravno, ljudska kreativnost. Ono na čemu se redovno nasukaju prognostički modeli, bili to oni Vladini pri izračunu očekivane inflacije, bili to oni koji pogone napredne modele umjetne inteligencije.
Ništa čudno, jer su – dosad – u bitci protiv aktualne inflacije kratkih rukava i zbunjeni ostali i najveći (ljudski) umovi današnjice. Ekonomisti i centralne banke diljem svijeta tako se lome oko toga treba li kamatu povećati za 0,25 ili 0,5 bodova i tako postepeno hladiti pregrijane ekonomije, gledajući pritom sa zebnjom na ratna zbivanja u Ukrajini i njihove odjeke po cijelom svijetu. Logično, jer desetljetna monetarna politika “besplatnog novca” i rat u Europi smatraju se glavnim krivcima za divljanje cijena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Lak posao za Švedsku kraljevsku akademiju
Rješenje je, međutim, daleko, daleko jednostavnije. “Aplikativno rješenje ‘Kretanje cijena’ tako dokazano služi kao kontrolni i korektivni mehanizam koji štiti građane od neopravdanog podizanja maloprodajnih cijena”, slavodobitno su danas objavili iz Filipovićevog ministarstva učinkovitost vlastitog originalnog modela borbe protiv inflacije.
Brojke su jasne – 299 artikala od preko tisuću promatranih u “aplikativnom rješenju” Ministarstva gospodarstva ima manju cijenu danas nego 31. prosinca. Poskupjela su tek 33. Pobjeda je očigledna, a zaštita građana dokazana.
Ostalo je manje-više rutinski posao. Ministar Filipović tek treba činjenicu da je njegovo ministarstvo otkrilo kako se može efikasno suzbiti inflaciju – dakle, objavom cijena iz šačice trgovina – sastaviti u koherentni znanstveni rad. Švedska kraljevska akademija nakon toga ne bi trebala imati većih problema u odlučivanju oko sljedeće Nobelove nagrade za ekonomiju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Knjižnica u provinciji
Bit će, jasno, tu i svakakvih primjedbi jalnih Filipovićevih sunarodnjaka. Govorit će kako većina trgovačkih lanaca uopće ne objavljuje cijene na stranici Ministarstva. Kako je zabilježena mjesečna stopa inflacije u prva dva mjeseca ove godine ionako bila niskih 0,2 (veljača) i ravno nula posto (siječanj). Kako će sigurno – ako je bar vjerovati Filipovićevoj Vladi – te cijene rasti proporcionalno temperaturama i broju turista u zemlji.
I neće to biti dosta. Ismijavat će neki Filipovićevo genijalno antiinflacijsko otkriće činjenicom da stranicu koja je zaustavila rast cijena posjećuje manje ljudi nego stranicu lokalne knjižnice u provinciji. Da ne samo da već godinama postoje stranice s cijenama proizvoda koje čak i ne izgledaju kao ova Filipovićeva – poput baze podataka iz kasnih osamdesetih – nego imaju, recimo, i mogućnost da obavijeste korisnika kad cijena željenog proizvoda padne na određenu razinu.
Jalnuši i diletanti
A onda će se krenuti i na politička podmetanja. Jalnuši i diletanti će tvrditi da je cijela priča osmišljena kao loša kontra za PR katastrofu koju su iz Vlade ponudili prvi dani 2023. godine kad se u nekoliko dana svečana atmosfera zbog uvođenja eura pretvorila u bijes zbog zaokruživanja konvertiranih cijena naviše. Crni, žuti i zeleni vragovi ukazivat će da je ova teško pregledna stranica bijedna zamjena za sve ono s čim je sam Filipović prijetio trgovcima (koji su ga većinom potpuno ignorirali), redom: cjelodnevnim inspekcijama, ukidanjem Vladinih subvencija na struju, višim porezima, zamrzavanjem cijena 300 proizvoda.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pa će onda oni koji se stranim silama nude, i ne samo nude, nego i prodaju za Judine škude podsjećati da je Filipovićevo ministarstvo dodijelilo skoro 100 tisuća eura udrugama potrošača da rade – šta? – popisuju cijene izabranih proizvoda po dućanima u Hrvatskoj. I da taj projekt još traje, izvješća s cijenama se i dalje objavljuju, unatoč postojanju aplikacije koja je, kao, zaustavila inflaciju.
Složena zavjera
Svašta će, ukratko, zli jezici izmisliti da bi ministru – i Hrvatskoj, naravno! – uskratili zaslužena priznanja. Valja se samo nadati da će snaga dokazanog uspjeha kontrolnog i korektivnog mehanizma u zaštiti građana od neopravdanog podizanja cijena biti snažnija od svih sumnji bezglavih smušenjaka i ostataka jugokomunističkog sustava.
Ali, ako i ne bude tako, ako u Hrvatsku ne dođe zaslužena Nobelova nagrada, to će samo biti dokaz da je Domovina još jednom žrtva složene zavjere međunarodne zajednice. I umjetne inteligencije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pripremite Nobela: inflacija guši svijet, ali Filipović je siguran da će je dokrajčiti svojom aplikacijom
Ne treba slušati umjetnu inteligenciju i jalnuše - stranica je dokazano zaštitila građane od rasta cijena
Ministar Filipović tek treba činjenicu da je njegovo ministarstvo otkrilo kako se može efikasno suzbiti inflaciju - dakle, objavom cijena iz šačice trgovina - sastaviti u koherentni znanstveni rad. Švedska kraljevska akademija nakon toga ne bi trebala imati većih problema u odlučivanju oko sljedeće Nobelove nagrade za ekonomiju
Umjetna inteligencija, unatoč svom eksplozivnom razvoju posljednjih godina i dalje ima ozbiljna ograničenja. Kad ju se sučeli s ljudskom kreativnošću, naime, čak i neki od najnaprednijih modela pokazuju se nedoraslima.
Naprimjer, ChatGPT, trenutno najpoznatiji sustav umjetne inteligencije dostupan širokoj javnosti. Sustav je kao sugovornik prilično zanimljiv, a kao napredna internetska tražilica na prirodnom jeziku nekoliko je golemih evolucijskih koraka ispred svega što postoji na tržištu. No, granice ipak postoje.
Granice umjetne inteligencije
Prije nekoliko dana, igrajući se malo s tim sustavom, dao sam mu da pogleda ima li koja pravopisna pogreška ili krivo napisana riječ u jednom od tekstova koje sam pisao. Jedna od onih koju je pronašao spada u efekt kojeg moć umjetne inteligencije često izaziva – čovjek se doslovno naježi.
U tekstu je, naime, bila citirana rečenica ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića koji je prošlog tjedna kazao kako, što se tiče inflacije, do kraja godine očekuju daljnji pad cijena. ChatGPT nije bio impresioniran. Izdvojio je izraz “pad cijena” i napisao: “Ministar Filipović je pogrešno upotrijebio ovaj izraz, jer inflacija zapravo znači rast cijena. Ispravno bi trebalo biti ‘rast cijena’”.
Sve je, dakle, jasno. Najnapredniji sustav umjetne inteligencije dostupan širokoj javnosti je fascinantan, rječit i logički koherentan. Ali, kad se sučeli s ljudskom kreativnosti, šanse su mu i dalje vrlo, vrlo male.
Tko su oni?
Jer, istina, izjava ministra Filipovića na prvu loptu doista djeluje krajnje nelogično. Inflacija doista znači rast cijena i u kontekstu inflacije kazati da se očekuje pad cijena u najmanju je ruku nespretno. Kad se zna da Vlada očekuje za ovu godinu inflaciju (za one koji nisu pazili dosad – rast cijena!) od 5,7 posto, postavljaju se i dva logična pitanja.
Tko su to, dovraga, oni koji očekuju pad cijena do kraja godine, a koje spominje Filipović, ako to nije Vlada? On i ekipa u ministarstvu? Njegovi doma? On i ekipa s basketa? Drugo pitanje je, naravno, kako će cijene dalje padati ako će inflacija (rast cijena!) biti velikih 5,7 posto?
Monetarna politika, Ukrajina…
Odgovor je, naravno, ljudska kreativnost. Ono na čemu se redovno nasukaju prognostički modeli, bili to oni Vladini pri izračunu očekivane inflacije, bili to oni koji pogone napredne modele umjetne inteligencije.
Ništa čudno, jer su – dosad – u bitci protiv aktualne inflacije kratkih rukava i zbunjeni ostali i najveći (ljudski) umovi današnjice. Ekonomisti i centralne banke diljem svijeta tako se lome oko toga treba li kamatu povećati za 0,25 ili 0,5 bodova i tako postepeno hladiti pregrijane ekonomije, gledajući pritom sa zebnjom na ratna zbivanja u Ukrajini i njihove odjeke po cijelom svijetu. Logično, jer desetljetna monetarna politika “besplatnog novca” i rat u Europi smatraju se glavnim krivcima za divljanje cijena.
Lak posao za Švedsku kraljevsku akademiju
Rješenje je, međutim, daleko, daleko jednostavnije. “Aplikativno rješenje ‘Kretanje cijena’ tako dokazano služi kao kontrolni i korektivni mehanizam koji štiti građane od neopravdanog podizanja maloprodajnih cijena”, slavodobitno su danas objavili iz Filipovićevog ministarstva učinkovitost vlastitog originalnog modela borbe protiv inflacije.
Brojke su jasne – 299 artikala od preko tisuću promatranih u “aplikativnom rješenju” Ministarstva gospodarstva ima manju cijenu danas nego 31. prosinca. Poskupjela su tek 33. Pobjeda je očigledna, a zaštita građana dokazana.
Ostalo je manje-više rutinski posao. Ministar Filipović tek treba činjenicu da je njegovo ministarstvo otkrilo kako se može efikasno suzbiti inflaciju – dakle, objavom cijena iz šačice trgovina – sastaviti u koherentni znanstveni rad. Švedska kraljevska akademija nakon toga ne bi trebala imati većih problema u odlučivanju oko sljedeće Nobelove nagrade za ekonomiju.
Knjižnica u provinciji
Bit će, jasno, tu i svakakvih primjedbi jalnih Filipovićevih sunarodnjaka. Govorit će kako većina trgovačkih lanaca uopće ne objavljuje cijene na stranici Ministarstva. Kako je zabilježena mjesečna stopa inflacije u prva dva mjeseca ove godine ionako bila niskih 0,2 (veljača) i ravno nula posto (siječanj). Kako će sigurno – ako je bar vjerovati Filipovićevoj Vladi – te cijene rasti proporcionalno temperaturama i broju turista u zemlji.
I neće to biti dosta. Ismijavat će neki Filipovićevo genijalno antiinflacijsko otkriće činjenicom da stranicu koja je zaustavila rast cijena posjećuje manje ljudi nego stranicu lokalne knjižnice u provinciji. Da ne samo da već godinama postoje stranice s cijenama proizvoda koje čak i ne izgledaju kao ova Filipovićeva – poput baze podataka iz kasnih osamdesetih – nego imaju, recimo, i mogućnost da obavijeste korisnika kad cijena željenog proizvoda padne na određenu razinu.
Jalnuši i diletanti
A onda će se krenuti i na politička podmetanja. Jalnuši i diletanti će tvrditi da je cijela priča osmišljena kao loša kontra za PR katastrofu koju su iz Vlade ponudili prvi dani 2023. godine kad se u nekoliko dana svečana atmosfera zbog uvođenja eura pretvorila u bijes zbog zaokruživanja konvertiranih cijena naviše. Crni, žuti i zeleni vragovi ukazivat će da je ova teško pregledna stranica bijedna zamjena za sve ono s čim je sam Filipović prijetio trgovcima (koji su ga većinom potpuno ignorirali), redom: cjelodnevnim inspekcijama, ukidanjem Vladinih subvencija na struju, višim porezima, zamrzavanjem cijena 300 proizvoda.
Pa će onda oni koji se stranim silama nude, i ne samo nude, nego i prodaju za Judine škude podsjećati da je Filipovićevo ministarstvo dodijelilo skoro 100 tisuća eura udrugama potrošača da rade – šta? – popisuju cijene izabranih proizvoda po dućanima u Hrvatskoj. I da taj projekt još traje, izvješća s cijenama se i dalje objavljuju, unatoč postojanju aplikacije koja je, kao, zaustavila inflaciju.
Složena zavjera
Svašta će, ukratko, zli jezici izmisliti da bi ministru – i Hrvatskoj, naravno! – uskratili zaslužena priznanja. Valja se samo nadati da će snaga dokazanog uspjeha kontrolnog i korektivnog mehanizma u zaštiti građana od neopravdanog podizanja cijena biti snažnija od svih sumnji bezglavih smušenjaka i ostataka jugokomunističkog sustava.
Ali, ako i ne bude tako, ako u Hrvatsku ne dođe zaslužena Nobelova nagrada, to će samo biti dokaz da je Domovina još jednom žrtva složene zavjere međunarodne zajednice. I umjetne inteligencije.